Prije sastanka ECB-a: Na vidiku još jedno smanjenje kamata, ali kako dalje?
Ekonomisti očekuju da će Europska središnja banka smanjiti kamatne stope za 25 baznih bodova na sjednici u travnju, sedmi put od lipnja prošle godine.
Predsjednica Europske središnje banke (ECB) Christine Lagarde rekla je u ožujku da bi carine, koje je protiv EU-a također uveo predsjednik SAD-a Donald Trump, mogle kratkoročno usporiti gospodarski rast i pogoršati inflaciju u eurozoni. Iako je Trump u međuvremenu stopirao carine i iako je euro skočio u odnosu na dolar, travanjsko smanjenje gotovo je zajamčeno.
Nakon šest smanjenja od 25 baznih bodova od prošlog lipnja, što je snizilo stopu na depozite s četiri posto na 2,5 posto, očekuje se da će ECB 17. travnja srezati stope za još 25 baznih bodova, prema anketama ekonomista Bloomberga i Reutersa, koje su mediji proveli malo prije nego što je Trump iznenadio svojom odlukom da zadrži više carine za neke trgovinske partnere, uključujući EU na 10 posto tijekom 90 dana.
EU stoga i dalje ima carinu od 10% na uvoz u SAD, carinu od 25% na čelik i aluminij, kao i automobile. Kina se suočava s carinama od 145% nakon mjera odmazde s obje strane.
Rizik od trgovinskih napetosti
ECB je već uzeo u obzir rizik od trgovinskih napetosti u svojoj gospodarskoj prognozi u ožujku, kada je smanjio svoje izglede za rast i povećao očekivanja inflacije. No istodobno, carinska neizvjesnost uzrokuje dobit eura u odnosu na dolar, što bi moglo ublažiti inflaciju pojeftinivši europski uvoz, dok bi planirana velika ulaganja u europsku infrastrukturu i obranu mogla potaknuti rast.
ECB objavljuje prognozu na svakom drugom monetarnom sastanku, što znači da će sljedeću prognozu objaviti u lipnju. Banka je u početku očekivala da će američke carine smanjiti rast u EU za pola postotnog boda tijekom godine dana, ali prema Reutersu, sada očekuju veći utjecaj, do jedan posto.
Travanjsko smanjenje gotovo zajamčeno
U anketi Reutersa provedenoj između 7. i 9. travnja, 61 od 71 ispitanog ekonomista očekivao je smanjenje kamatnih stopa za 25 baznih bodova na travanjskom sastanku Upravnog vijeća ECB-a, koje određuje monetarnu politiku. Više od 70 posto ispitanika očekuje isto smanjenje na sljedećem sastanku u lipnju. Time bi se depozitna kamatna stopa po kojoj poslovne banke drže novac na svojim računima kod središnjih banaka Eurosustava smanjila na dva posto. Ovu razinu mnogi ekonomisti vide kao neutralnu zonu u kojoj kamatne stope niti usporavaju niti potiču gospodarstvo.
U anketi Bloomberga provedenoj između 3. i 9. travnja, ekonomisti su bili jednoglasni oko travanjskog smanjenja, a 87 posto također očekuje smanjenje u lipnju.
S druge strane, Deutsche Bank i Goldman Sachs ove godine očekuju pad kamatne stope na depozite na 1,5 posto, što bi značilo dva dodatna smanjenja u drugoj polovici godine.
Vijeće ECB-a podijeljeno
Guverneri europskih središnjih banaka, koji određuju kamate u Upravnom vijeću ECB-a, prije početka monetarne sjednice ušli su u takozvano mirno razdoblje, kada uglavnom ne daju izjave, ali njihovi komentari prije toga signaliziraju da donositelji odluka nisu posve jednoglasni.
Rezanje je podržao, između ostalih, guverner francuske središnje banke Francois Villeroy de Galhau , koji je kao jedan od razloga naveo Trumpove carine. S njim se slažu i finski guverner Olli Rehn te litvanski Gediminas Simkus.
U međuvremenu, guverner austrijske središnje banke Robert Holzmann rekao je da ne vidi osnovu za smanjenje stope “za sada” zbog velike neizvjesnosti. Guverner njemačke središnje banke (Bundesbank) Joachim Nagel kaže da će ECB odluke donositi odgovorno i na temelju trenutnih podataka, prenosi Bloomberg.
Slovenija nema pravo glasa u Vijeću ECB-a jer Banka Slovenije još nema novog guvernera. U skladu sa sustavom rotacije Upravnog vijeća ECB-a, Slovenija bi mogla glasovati na svim sjednicama ove godine, osim u lipnju i prosincu, no domaća politika ne može se dogovoriti tko će naslijediti Boštjana Vaslea na mjestu guvernera.
Nezahvalna predviđanja
ECB je u ožujku objavio da će inflacija ove godine iznositi 2,3 posto, godinu dana kasnije 1,9 posto, a 2027. dva posto. To su nešto više procjene nego u prethodnoj prognozi, što je središnja banka pripisala višim cijenama energije – čak i prije nego što su cijene nafte pale. U međuvremenu, ECB je revidirala svoja očekivanja gospodarskog rasta blago naniže, za koja se očekuje da će ove godine iznositi 0,9 posto, sljedeće godine 1,2 posto, a 2027. godine 1,3 posto.
Prema prvotnoj procjeni Eurostata, inflacija u eurozoni u ožujku je iznosila 2,2 posto na godišnjoj razini, 0,1 posto niže nego u veljači i sve bliže ciljanoj razini ECB-a od dva posto.
Veća fiskalna potrošnja koju planiraju i EU kao cjelina i njezino najveće gospodarstvo – Njemačka, moglo bi potaknuti i rast i inflaciju. U svjetlu Trumpove sigurnosne politike, koja ima za cilj okončanje rata u Ukrajini i traži veći doprinos europskih partnera NATO-a zajedničkoj obrani, EU i Njemačka najavile su ulaganja od više stotina milijardi dolara u obranu i infrastrukturu. Taj je preokret, među ostalim, podigao dugo mirne dionice europskih proizvođača oružja i povećao interes za njemačke državne obveznice.
Prognoze su nepouzdane tijekom turbulentnih tržišta, što ističu mnogi analitičari koji smatraju da Trumpovi zaokreti u trgovinskoj politici otežavaju predviđanje budućih gospodarskih trendova. Većina ekonomista se slaže da su carine negativne za europski gospodarski rast, ali je njihov utjecaj na inflaciju teže utvrditi. Rast vrijednosti eura, niže cijene energenata i jeftiniji uvoz iz Kine obećavaju niže cijene, no potencijalna uska grla u opskrbnim lancima mogla bi donijeti i više cijene, smatra Antje Schiffler iz analitičke tvrtke Morningstar. Fiskalni paket u Njemačkoj mogao bi imati i inflatorni učinak.
Jan Artiček, novinar Forbesa
