Luka Burilović: “Unatoč izazovima, nikada nismo stajali bolje. Na nama je da iskoristimo prilike i pozicioniramo se kao zemlja znanja i inovacija”
Čelnik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović u iscrpnom intervjuu za Forbes Hrvatska komentira aktualnu gospodarsku situaciju u Hrvatskoj i svijetu, učinke zelene tranzicije, digitalizacije, korištenje europskih sredstava, ali i potrebe gospodarstva i ulogu HGK u podršci daljnjem razvoju. “U HGK smo prepoznali problematiku nedostatne konkurentnosti i u pripremi je prijedlog mjera za povećanje konkurentnosti prerađivačke industrije koje se mogu realizirati u kratkom roku”, kaže Burilović.
U kontekstu trenutačnih izazova s kojima se suočava Europska unija, kako biste ocijenili stanje hrvatskog gospodarstva? Postoje li specifične prilike koje ste primijetili u ovom kaotičnom okruženju?
Hrvatsko gospodarstvo trenutačno raste znatno brže od europskog prosjeka zbog nama dobro poznatih, specifičnih razloga. Visoka iskoristivost sredstava dostupnih kroz NPOO i druge EU fondove, preko obnove od potresa i velikih infrastrukturnih projekata, pa do stabilnih rezultata u turističkom poslovanju, neki su od ključnih razloga zbog čega gospodarstvo raste sa stabilnim izgledima što je potvrđeno i do sada najvišim kreditnim rejtingom sve tri vodeće svjetske agencije. Ipak, globalne neizvjesnosti koje se ocrtavaju kroz aktualni trgovinski rat, zasigurno će se prije ili kasnije odraziti na našu stopu rasta. Kada je riječ o specifičnim prilikama, prije bih rekao da smo izbjegli određene negativne posljedice zbog toga što smo članica eurozone i dio schengenskog prostora te su nam makroekonomski pokazatelji unutar limita koje postavljaju Maastrichtski kriteriji. Zadnjih godina bilježimo snažan rast, a on se ocrtava i kroz skoro dostizanje prosjeka 80 % razvijenosti EU što bi moglo potaknuti i povratak dijela iseljenih Hrvata.
Carinski ratovi na globalnoj razini postaju sve učestaliji. Kakav utjecaj to ima na trgovinsku razmjenu Hrvatske s drugim zemljama i naša poduzeća? Ima li HGK strategije za smanjenje tih negativnih učinaka?
Svaka tvrdnja da carinski ratovi nisu negativna pojava za trgovinsku razmjenu Hrvatske, našu ekonomiju i pogotovo, onaj manji dio najproduktivnijih poduzeća koja izvoze, bila bi neozbiljna. Situacija u kojoj se nalazimo da još uvijek ne možemo biti sigurni kako će se Sjedinjene države postaviti u carinskom ratu dodatno komplicira situaciju. Iako Hrvatska možda nije u prvom redu pogođenih, ne može izbjeći negativne posljedice koje se prelijevaju kroz europske i svjetske gospodarske tokove. Međutim, posredni utjecaji mogu biti značajni jer se reflektiraju na ključne hrvatske trgovinske partnere poput Njemačke, Italije i Austrije, koje su snažnije uključene u globalne opskrbne lance.
HGK u sklopu svoje misije ima ključnu ulogu u pružanju podrške tvrtkama da smanje negativne gospodarske učinke. Naša je strategija pratiti što je bolje moguće razvoj događanja i u skladu s tim predlagati konkretne mjere. Podržavamo uspostavu Vladine koordinacije oko utjecaja izmijenjenih carinskih uvjeta SAD-a u kojemu aktivno osobno sudjelujem kao član ispred HGK. Na raspolaganju smo Ministarstvu vanjskih i europskih poslova u formiranju hrvatskih stavova oko europskih odgovora na američke carine i obujma europskog odgovora SAD-u, do pitanja budućih europsko-kineskih gospodarskih odnosa. Također, HGK kontinuirano radi na organizaciji gospodarskih delegacija na razna svjetska tržišta kao i održavanju brojnih poslovnih sastanaka sa stranim poslovnim delegacijama kako bi pružili podršku u pronalasku potencijalnih partnera i izlasku na nova tržišta.
Trgovinski ratovi
Na koje načine HGK može pomoći?
HGK je odmah nakon najave novih carinskih tarifa pristupila informiranju članica o ključnim ali rijetko dostupnim informacijama o vrstama proizvoda tj. carinskim tarifnim brojevima proizvoda obuhvaćenim novim nametima te izradom inicijalnih vanjskotrgovinskih analiza učinka. Napravljene su i detaljnije tržišne analize za resorna ministarstva kako bi se što sveobuhvatnije mogli procijeniti gospodarski učinci te definirali nacionalni stavovi u sklopu koordinacija zemalja članica EU. HGK je od članica, prikupljala i povratne informacije, te je uspostavljen ad-hoc tim za praćenje tarifnih promjena i pravodobno informiranje članica o izmjenama trgovinskih politika uz provođenje analitike podataka.
Premda je trenutačno nezahvalno procjenjivati ishod trgovinskih ratova koje su započele SAD, izgledno je da ulazimo u novo razdoblje globalnih gospodarskih i političkih odnosa. Za mala i otvorena gospodarstva poput Hrvatske, uz članstvo u snažnim asocijacijama, važno je i samostalno otvaranje kompatibilnih tržišta i pronalazak partnera koji u novonastalim okolnostima također potražuju nove trgovinske partnere. Takve prilike u prvom redu otvara naša gospodarska diplomacija uz podršku HGK organizacijom ciljanih b2b i b2g susreta i prezentacija. Naime, organizacija b2b razgovora je najkompleksniji, najmanje izvjestan, pa često i najnezahvalniji segment takve organizacije, stoga niti ne čudi da se druge poslovne organizacije rijetko odlučuju za takav model. Vjerujem da se upravo u tom segmentu vidi snaga naše ekspertize i dugogodišnjeg iskustva što je, siguran sam, prepoznato i od naših članica.
Mnogi analitičari upozoravaju na nadolazeću ekonomsku recesiju u Europskoj uniji. Kako se Hrvatska priprema za potencijalne valove neizvjesnosti i što je ključno za stabilizaciju našeg gospodarstva?
Ulazak Hrvatske u eurozonu i Schengen, te uspjeh Vlade da dovede proračunski deficit i razinu javnog duga unutar granica koje propisuju Maastrichtski kriteriji, Hrvatsku danas čine stabilnijim gospodarstvom i državom nego što bi inače bila. Nedostatak većih posljedica globalne situacije na Hrvatsku, nije dokaz da ih nema, već da su manjeg obujma nego što su mogle biti. Drugim riječima, jedan dio stabilizacije smo unaprijed osigurali. Otporniji smo na različite ugroze, a preko zajedničkih mehanizama EU, koji su u razvoju, imat ćemo dodatnog prostora za razvoj i snažniju pregovaračku poziciju. Općenito nas očekuje razdoblje pojačanih neizvjesnosti ali optimist sam jer smo se do sada pokazali bitno otpornijim i spremnijim na globalne gospodarske šokove.
U vašem mandatu, koliko ste bili fokusirani na potporu malim i srednjim poduzećima u Hrvatskoj, koja su okosnica našeg gospodarstva? Možete li navesti neke uspješne inicijative koje su proizašle iz Hrvatske gospodarske komore?
Istraživanje potreba članica i specifično iskustvo rada s malim i srednjim poduzećima (MSP), dovelo nas je do zaključka kako su MSP-ovima najpotrebnije pravovremene informacije, izvori financiranja i alati koji olakšavaju svakodnevno poslovanje. Stoga je HGK razvila Digitalnu komoru (DK) koja predstavlja jedinstvenu informacijsku i komunikacijsku platformu za brojne e-usluge poput gospodarskih informacija gdje poduzetnici mogu pronaći informacije o poslovnim subjektima te uvide o domaćim i globalnim gospodarskim trendovima i makroekonomskim pokazateljima. Druga snažna poluga su izvori financiranja koji pružaju uvid u dostupne kreditne linije i programe HAMAG–BICRO-a i HBOR-a, natječaje jedinica lokalne i područne samouprave, te financijske alate za izradu poslovnoga plana i izračuna isplativosti investicija i projekata.
Potporu pružamo i kroz brojne edukacijske programe kako bi MSP-ovima omogućili relevantne i lako dostupne izvore znanja i informacija. Posebno bih istaknuo tri akademije; Akademiju kibernetičke koja je pružila konkretne alate i znanja domaćim tvrtkama za bolje upravljanje rizicima u digitalnom okruženju; AI Akademiju, koja je povezala poduzetnike, akademsku zajednicu i IT stručnjake kako bi MSP-ovi mogli razumjeti i implementirati umjetnu inteligenciju u poslovne procese; te ESG Akademiju. U kontekstu podrške MSP-ovima, treba spomenuti i EU projekt e-DIH CROBOHUB ++ u sklopu kojeg provodimo edukacije o digitalnoj transformaciji, pronalasku adekvatnih izvora financiranja i jačanja izvoznih kompetencija i konkurentnosti. Zahvaljujući EU programu na koji je HGK s parterima prijavio projekt, sve aktivnosti za poduzetnike su besplatne.
Rasterećenja regulative
S obzirom na aktualna globalna zbivanja, kakav je vaš stav o europskoj energetskoj politici i potrebama Hrvatske?
Europska komisija je zadnjih mjeseci pod sve većim pritiskom gospodarstvenika da smanji birokraciju i ublaži obaveze koje se tiču energetske učinkovitosti u gospodarstvu, kritizirajući aktualne ciljeve kao nerealistične. Na tom tragu su već napravljena administrativna rasterećenja kad je riječ o regulativama u ESG izvještavanju za poduzeća, koja pozdravljamo. Nastavljamo pratiti aktivnosti EK posebno vodeći interesa o konkurentnijim cijenama energije za gospodarstvo. Kad je riječ o Hrvatskoj, imamo solidnu poziciju; pouzdanu energetsku infrastrukturu, diverzificirane izvore opskrbe i iskustvo kriznog upravljanja koje je pokazalo da znamo reagirati.
Aktualni investicijski ciklus u energetsku infrastrukturu pomaže sigurnosti opskrbe Hrvatske i regije ali i optimalno politički pozicionira Hrvatsku za budućnost. No, u aktualnim geopolitičkim okolnostima to više nije dovoljno. Trebamo energetski sustav koji ne osigurava samo stabilnost opskrbe, već postaje temelj za konkurentnost gospodarstva. Naglasio bih i potrebu brže realizacije ulaganja u obnovljive izvore energije koja je i dalje zakočena zbog sporosti u donošenju potrebnih odluka, na što stalno upozoravamo. Hrvatska treba energetsku politiku u službi konkurentnosti. Naš je zadatak da tranzicija ne bude nešto što se događa gospodarstvu, nego nešto u čijem oblikovanju gospodarstvo aktivno sudjeluje.
Održivi razvoj i digitalizacija postaju sve važniji u globalnom gospodarstvu. Kako Hrvatska gospodarska komora planira integrirati ove elemente u strategije rasta hrvatskog gospodarstva?
HGK prepoznaje digitalizaciju i održivi razvoj kao dva ključna stupa konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, a naša uloga u procesu je da informiramo, educiramo i zagovaramo. Aktivno radimo na povezivanju domaćih poduzeća s naprednim rješenjima te smo kroz AI akademiju i Akademiju kibernetičke sigurnosti napravili značajan iskorak u razvoju znanja i svijesti o važnosti digitalne otpornosti. Uz to, kao ključan element ističem i ulogu IT udruženja HGK, koje djeluje kao platforma za zagovaranje potreba sektora i aktivno sudjeluje u oblikovanju politika koje utječu na digitalnu transformaciju gospodarstva. U području održivog razvoja, sudjelujemo u pripremi prijedloga politika i zakona koji podupiru zelenu tranziciju, a istovremeno pomažemo poduzećima u razumijevanju i provedbi zahtjeva poput ESG standarda, kružnog gospodarstva i zelenih tehnologija. Naš cilj je osigurati da digitalna i zelena tranzicija ne budu teret, već prilika za rast i otvaranje novih tržišta.
Također, HGK ne gleda na održivost i digitalizaciju kao na zasebne pravce, već kao na dvije strane iste transformacije. Promjene koje danas oblikuju globalno gospodarstvo, od klimatskih ciljeva do digitalnih standarda, nisu vanjski pritisak, već nova stvarnost. Naš zadatak je da hrvatskom gospodarstvu te promjene učinimo razumljivima, izvedivima i isplativima. Primjerice, danas smo partner u strateškim reformskim projektima koje vodi Vlada RH kroz aktivnosti raznih radnih skupina; od Omnibus paketa, koji kroz horizontalne izmjene zakona donosi administrativna rasterećenja, do Kompasa konkurentnosti, koji sustavno mjeri zakonodavni pritisak na poduzetnike, aktivno smo uključeni kako bi se glas realnog sektora pretočio u konkretne izmjene i mjere.
Kako vidite ulogu Hrvatske kao članice EU u odnosu na druge zemlje članice, posebno u kontekstu podrške i suradnje? Postoje li područja u kojima smatrate da možemo postati lideri ili inovatori?
Hrvatska nije velika zemlja i kao takva sigurno nema kapaciteta za preuzimanje vodećih uloga u svemu ali zasigurno posjedujemo određene specifičnosti koje nas ističu u pojedinim temama i područjima. Prije svega je tu politika EU prema našem susjedstvu što je od našeg vitalnog interesa. Primjerice, odnos EU prema zemljama u regiji u kojima je prisutan i značajan broj Hrvata, definitivno nas postavlja u najbolje poznavatelje stanja i procesa u tim zemljama. HGK ima jako dobre odnose s partnerskim organizacijama u Srbiji i BiH i treba imati na umu da gospodarstvenici grade mostove, a ne ruše ih.
Prošli smo dug put do međunarodne afirmacije i potrebe da gospodarstvo prilagodimo snažnoj europskoj i međunarodnoj konkurenciji a Hrvatska danas ima realne šanse za međunarodnu prepoznatljivost u pojedinim segmentima. Ona je osobito vidljiva u IT-u, digitalnim rješenjima, obnovljivim izvorima energije poput iskorištavanja geotermalne energije, u obrambenoj industriji i specijaliziranoj proizvodnji. Ključ uspjeha je u nastavku ulaganja u inovacije, jačanju produktivnosti, internacionalizaciji poslovanja i strateškom korištenju dostupnih EU fondova. Za postizanje prepoznatljive pozicije u nekom industrijskom segmentu u Hrvatskoj, ključno je usmjeriti inovacije i ulaganja upravo u prioritetna S3 područja, tzv. područja Strategije pametne specijalizacije koja su definirana u trenutačno važećoj Strategiji. Time se ne samo povećava šansa za privlačenje EU sredstava i strateških partnera, već i za razvoj proizvoda i rješenja s globalnim potencijalom čime možemo izgraditi prepoznatljivu poziciju.
U svjetlu povećanih troškova života i inflacije, kako se Hrvatska gospodarska komora bori za očuvanje konkurentnosti naših tvrtki? Koje preporuke imate za poduzetnike?
Prijedlog mjera u pripremi
Naše gospodarstvo se bez većih iznimaka suočava s izvjesnim procesom u kojem se globalizacija kao dosadašnji pokretač razvoja povlači pred ekonomskim politikama koje zagovaraju nacionalne, odnosno regionalne interese. U takvom okruženju očuvanje konkurentnosti znači jačanje regionalnih partnerstava, ulaganje u produktivnost i usklađivanje s prioritetima Europske unije. Tvrtke bi trebale smanjiti oslanjanje na duge i ranjive globalne lance opskrbe te se fokusirati na trgovinsku razmjenu unutar EU i zemalja regije. Ključno je što bolje iskoristiti EU fondove za digitalizaciju, zelene tehnologije i razvoj sektora poput prerađivačke industrije ili energetike, dok istodobno treba povećavati udio proizvoda više ili visoke dodane vrijednosti koji mogu apsorbirati povećane troškove i ostale tržišne poremećaje kroz automatizaciju, inovacije i razvoj kvalificirane radne snage.
U HGK smo prepoznali problematiku nedostatne konkurentnosti i u pripremi je prijedlog mjera za povećanje konkurentnosti prerađivačke industrije koje se mogu realizirati u kratkom roku. Također ćemo izraditi kvantitativne analize ključnih pokazatelja na temelju novih podataka za 2024. godinu i napraviti usporedbu s drugim zemljama EU za pripremu prijedloga Programa mjera za povećanje konkurentnosti prerađivačke industrije. Trebamo se fokusirati na poboljšanje uvjeta poslovanja u nekoliko segmenata, primjerice, s tradicionalnih bankarskih kredita trebali bi se jačati kapaciteti za bolji pristup fondovima rizičnog kapitala, EU sredstvima kao i korištenjem instrumenata za zaštitu od rizika povezanih s cijenama energenata. Važno je zadržavanje talentiranih kadrova nuđenjem fleksibilnih uvjeta rada a s druge strane, država treba osigurati poticajno okruženje kroz pojednostavljenje regulative, strateška javna ulaganja, te ciljane potpore za ključne sektore. U svakom slučaju dugoročan ili barem srednjoročan uspjeh Hrvatske ovisit će o tome koliko učinkovito možemo povezati poduzetničku agilnost s institucionalnom podrškom.
Koji su planovi za budućnost HGK? U Kojem smjeru vidite razvoj Komore?
HGK vidim kao snažnu i agilnu poslovnu mrežu koja odgovara na potrebe najvećeg dijela hrvatskog gospodarstva. Glavnina naše poslovne transformacije je dovršena, no sama transformacija nikada neće biti završena, ona treba pratiti gospodarstvo i pružati odgovore na izazove i trendove koji se učestalo mijenjaju. Već danas nudimo rješenja i usluge koje odgovaraju ciljanim potrebama različitih segmenata gospodarstva. S gotovo 180.000 članica, više od 100.000 korisnika Digitalne komore, 57 strukovnih udruženja i zajednica, 35.000 usluga koje svake godine isporučimo članicama i preko 20.000 polaznika edukacija i konferencija, zadržali smo brojnost i širinu usluga Komore iz vremena kada su svi poslovni subjekti bili u obvezi plaćanja članarine i kada smo imali duplo više zaposlenih nego danas. Razlika je što smo danas agilniji, kvalitetnije koristimo raspoložive resurse i provodimo digitalnu transformaciju koja značajno ubrzava radne procese.
Da bismo mogli odgovarati na potrebe članica i sami moramo slijediti njihove poslovne modele koje karakteriziraju fleksibilnost i otpornost. Ove vrijednosti ćemo razvijati i u idućem razdoblju koje će obilježiti snažnija internacionalizacija poslovanja, suradnja privatnog i državnog sektora, te stvaranje uvjeta za rast perspektivnih gospodarskih grana, poput obrambene industrije.
Razvojna strategija
Na kraju, kakvu viziju imate za budućnost hrvatskog gospodarstva u sljedećih pet do deset godina? Što bi bio vaš ‘ultimate goal’ za hrvatske poduzetnike i gospodarstvo kao cjelinu?
Vizija hrvatskog gospodarstva je definirana Nacionalnom razvojnom strategijom do 2030. godine i HGK će se u svom djelovanju kretati u navedenom okviru. Iako u velikoj mjeri ovisimo o EU i globalnim kretanjima koja su krajnje promjenljiva, lokalno trebamo raditi na povećanju samodostatnosti u svim ključnim segmentima društva i gospodarstva kojeg trebamo temeljiti na razvoju domaćeg znanja, proizvoda i usluga. Na HGK je da osigura kvalitetnu platformu za planiranje i operativnu provedbu ključnih gospodarskih ciljeva. Ključ uspjeha leži u kontinuiranom razvoju sposobnosti, znanja i vještina, a kako živimo u digitalnom gospodarstvu i poduzeća iz malih država imaju mogućnost globalnog djelovanja. To je ključna prilika koju Hrvatska mora iskoristiti, a pokazali smo da nam talenta i kreativnosti ne nedostaje. Usprkos izazovima, nikada nismo stajali bolje, na nama je da iskoristimo prilike i pozicioniramo Hrvatsku kao zemlju koja ne nudi samo sunce, more i vrhunski sport, već i zemlju znanja i inovacija.
