Nakon osam godina priprema za IPO, tvrtka Marka Pipunića sve se više otvara javnosti
Uprava Žita na čelu s osnivačem kompanije Markom Pipunićem, detaljno je predstavila tu kompaniju medijima. Za tranziciju vlasništva pripremaju se već osam godina, a najavljuju i nova ulaganja. Tek trebaju donijeti odluku hoće li 105 milijuna eura za nova ulaganja osigurati iz kredita ili IPO-a koji će vjerojatno organizirati ove godine.
Ideja izlaska tvrtke Žito u IPO potaknula je tu tvrtku i njezinog većinskog vlasnika, 64-godišnjeg Marka Pipunića na veće otvaranje prema javnosti. Uz podršku obitelji i Uprave tvrtke, on je još 2017. godine odlučio pripremiti tvrtku na tranziciju vlasništva, a prvi korak napravljen je u 2024. godini kad je grupa promijenila oblik iz društva s ograničenom odgovornošću u dioničko društvo.
Na događaju za novinare organiziranom u utorak u Čepinu kod Osijeka nije puno govorio o IPO-u, a nije htio precizirati ni kad će se on dogoditi iako je očito da bi to moglo biti ubrzo.
Širenje kroz preuzimanje propalih tvrtki
Pipuniću je na prezentaciji bilo važno i kakav dojam će ostaviti pred novinarima, a on je definitivno bio pozitivan. Njegov uspjeh i širenje tvrtke nisu se temeljili na privatizaciji kao kod nekih drugih poduzetnika, nego na kombinaciji organskog rasta, preuzimanja privatnih tvrtki i tvrtki u stečaju te greenfield investicija. Osim za tvrtku, već godinama doprinosi društvu na razne načine, a sam je rekao kako bi se on kao poduzetnik snašao i u manje i više uređenom društvu, dok su uređene države važne za razvoj kulture, sporta i prosvjete.
Iz izlaganja je bilo jasno da mu neće lako pasti trenutak kad će, bude li IPO uspješan, prestati biti potpuno samostalan u donošenju odluka u Žitu.
Rezultate Žita, tržišnog lidera u prehrambeno-poljoprivrednoj industriji u Hrvatskoj predstavio je u društvu članova Uprave svoje kompanije. To su Jozo Ljubičić, Mato Božić i Josip Bičvić. Tvrtka je danas najveći proizvođač jaja, najveći proizvođač zrna uljarica, drugi po veličini obrađivač zemlje i drugi po veličini uzgajivač svinja u državi.
Biznis s hranom proširio na hotel i bolnicu
U 2024. godini obuhvaćali su 20 poslovnih subjekata koji su ostvarili 335 milijuna eura poslovnih prihoda i zapošljavali 1200 zaposlenih. Njihovi ključni poslovni segmenti su ratarstvo, stočarstvo, industrija i trgovina s kooperacijom, a u cijelu priču nekako je zalutalo i hotelijerstvo uz novi hotel Materra u Čepinu.
Na ideju gradnje tog wellness hotela na tihoj lokaciji odlučio se zbog nedovoljne hotelske ponude u oolici Osijeka, a prilikom izgradnje nailazio je na podsmijehe zbog lokacije. No, hotel danas ima visoku popunjenost kapaciteta uz iznimno visoku ocjenu 9,9 na Bookingu. U blizini hotela je i njegov restoran Crna svinja (koji nije dio Žito grupacije) s prezentacijskom dvoranom, a nešto dalje je njegov drugi projekt koji nije dio Žita i predstavlja odmak od prehrambene industrije. To je specijalna bolnica Priora koju vode vrhunski liječnici, povratnici iz Njemačke. U intervjuu za Forbes Hrvatska u travnju 2024. o njoj je govorio i drugi (od tri) suvlasnika bolnice, Pipunićev prijatelj i nekadašnji vlasnik IN2 Ante Mandić.
Moderne tehnologije na svakom koraku
Obilazak nekoliko lokacija u vlasništvu Žita pokazao je i kako tvrtka s ciljem što veće konkurentnosti puno ulaže i u tehnologiju. To se vidi već u okolici hotela, čije se zelene površine automatski zalijevaju dok se po njima kreće robot-kosilica. A u poljoprivredi su tu još dronovi i najmodernija poljoprivredna mehanizacija koja pozitivno utječe na smanjenje troškova obrade zemlje i manju potrošnju vode i pesticida. U mehanizaciju godišnje investiraju četiri milijuna eura, a primjerice najskuplji model kombajna koji koriste košta 650.000 eura.
Ulažu i u navodnjavanje koje je sve važnije, s obzirom na klimatske promjene i povremena sušna razdoblja. Proizvodnja pršuta još jedno je od područja koje su prilično automatizirali. Pršute u pogonu automatski sole paškom soli i drže na umjetnoj “buri”, a cijeli proces pripreme do finalnog proizvoda traje nekoliko mjeseci.
Žito većinu svojih prihoda, 67 posto, ostvaruje na hrvatskom tržištu. Slijede Mađarska (12%), Italija (6%), Srbija (6%), Slovačka (3%), Kosovo (2%) i ostale države (2%). Udjeli u prihodima i dobiti po područjima se mijenjaju iz godine u godinu. U prethodne dvije godine najviše prihod dolazilo je od industrije (35%) i stočarstva (28%), dok su nešto manje doprinosili trgovina i silosi (23%) i ratarstvo (10%). Najveći udio u EBITDA-i je donosilo stočarstvo, nakon kojega su industrija (23%), ratarstvo (10%) te trgovina i silosi (12%). Mali ostatak prihoda i dobiti proizašao je iz ostalih djelatnosti koje uključuju i već spomenuti hotel otvoren prošle godine.
200 milijuna eura ulaganja, slijedi još 105 milijuna
Žito je zahvaljujući kreditima prošlo kroz ciklus ulaganja vrijedan 200 milijuna eura, a u sljedećem periodu planiraju uložiti daljnjih 105 milijuna. Trenutačno su niskozaduženi, a tek trebaju donijeti odluku hoće li do novca za nove investicije doći kroz nove kredite il na temelju IPO-a.
Neka od značajnijih zadnjih ulaganja bila su ona u farmu Klisa, hotel, farmu nesilica Vuka, tvornicu ulja Čepin i farmu Orlovnjak.
