Transformacija iznutra: Kako Renata Suša redefinira Velesajam i urbani razvoj Zagreba

U eri kada se od javnih poduzeća često očekuje samo administrativno preživljavanje, Renata Suša demonstrira drugačiji model – onaj u kojem su tržišna logika, strateška vizija i društvena odgovornost neodvojivi elementi upravljanja. Zagrebački velesajam, pod njezinim vodstvom, ponovno se promišlja kao živi organizam: multifunkcionalni prostor koji generira prihod, okuplja zajednicu i pokreće urbani razvoj.

Kada je Renata Suša u veljači 2022. preuzela upravljanje Zagrebačkim velesajmom, mnogi su se pitali ima li ovaj legendarni, ali zapušteni kompleks snage za ozbiljan zaokret. Gotovo tri godine kasnije, odgovor je jasan – Zagrebački velesajam ne samo da se financijski oporavio, već je postao primjer kako se vizija, znanje i upravljačka dosljednost mogu pretočiti u stvarnu promjenu. Pod njezinim vodstvom EBITDA je iz negativne zone od minus 2,2 milijuna eura narasla na impresivnih 3,46 milijuna, a dobit za 2024. godinu skočila je za više od 300%. No, za Renatu Sušu to su tek brojke u službi šire misije: vraćanja Velesajma u središte zagrebačkog, ali i regionalnog gospodarskog i društvenog života. U razgovoru za Forbes, Suša otkriva kako je uspjela pokrenuti uspavanog diva, koje strateške projekte razvija, ali i zašto vjeruje da status quo nikada ne smije biti opcija.

Kada ste preuzeli funkciju direktorice Zagrebačkog velesajma, kakvo ste stanje zatekli – organizacijski, infrastrukturno i poslovno?

Funkciju direktorice Zagrebačkog velesajma preuzela sam u veljači 2022. godine, u izazovnom trenutku za tvrtku. Suočili smo se sa znatnim financijskim opterećenjima, dugogodišnjim izostankom kapitalnih ulaganja, više od dva desetljeća nije bilo značajnijih investicija, a zaostaci u održavanju objekata bili su veliki. Uz to, ulaganje u edukaciju zaposlenika godinama je bilo zanemareno, što je utjecalo na organizacijsku učinkovitost.

Koji su bili najveći izazovi u prvim mjesecima rada i kako ste ih počeli rješavati?

Narušena kratkoročna likvidnost Društva rezultirala je snažnim usmjerenjem na rast prihoda, strogu kontrolu troškova i borbu za normalno funkcioniranje. U prvim mjesecima fokus je bio na isplati plaća i otplati dugova, pri čemu su prioritet imali oni po osnovi režijskih troškova.

Tako je u prvih šest mjeseci 2022. gubitak razdoblja smanjen za čak 75 % u odnosu na isto razdoblje 2021. godine. Taj je uspjeh tim značajniji jer su se počeli održavati sajmovi, što je uzrokovalo rast varijabilnih troškova, dok u prvoj polovici 2021. godine sajmova nije bilo zbog pandemije.

Koji su ključni projekti koje ste pokrenuli otkako ste na čelu Velesajma?

Od velikih investicija istaknula bih pripremu razvoja lokacije za budući kongresni centar i prateće komercijalne sadržaje. U tijeku je izrada projektne dokumentacije za rekonstrukciju Paviljona 28 (poznatog pod imenom Đuro Đaković), pripremljen je projekt i provedena nabava za sanaciju prometnica unutar kompleksa Zagrebačkog velesajma, a pripremljen je i niz manjih projekata obnove sanitarnih čvorova i podova u pojedinim paviljonima. Provedena je i nabava za sanaciju krova Paviljona 29, izrađen je idejni projekt za izgradnju solarne elektrane snage 3 MW na krovovima paviljona te je predan zahtjev za elektroenergetsku suglasnost. U tijeku je projektiranje novog susretnog postrojenja kako bi se postojeći elektroenergetski sustav prilagodio prihvatu solarnih elektrana, a započelo je i uklanjanje manjih objekata na istočnom dijelu kompleksa.

U segmentu poslovanja strateški smo se otvorili i drugim organizatorima sajmova i događanja, s ciljem povećanja utilizacije naših sajamskih paviljona i dobivanja jasnijeg uvida u potrebe industrije događanja. Veselimo se uspjehu svakog vanjskog organizatora jer tek zajednički možemo pružiti pravu sliku stvarnih potreba za sajamskim prostorima.

Projekti u realizaciji

Postoje li projekti koji bi mogli transformirati Velesajam u suvremeniji, multifunkcionalni prostor?

Razvojem kongresnog centra bit ćemo u mogućnosti dovesti velike kongrese u Grad Zagreb. Ulažemo u potpuno novu infrastrukturu i sadržaj koji će imati snažan multiplikativni učinak na industriju događanja. Uz kongresni centar planira se i izgradnja prostora za kulturne sadržaje, poslovne prostore i hotel. Riječ je o projektu koji se godinama najavljivao, a sada konačno ulazi u fazu realizacije, nakon što je riješeno dugogodišnje pitanje vlasništva nad zemljištem.

Osim što će promijeniti vizuru Zagrebačkog velesajma, ovaj će projekt stvoriti novo poslovno središte Grada Zagreba i novi centar Novog Zagreba. Razvoj kongresnog centra trebao bi predstavljati novi zamašnjak za poslovanje Zagrebačkog velesajma.

Kako balansirate između tradicije Velesajma i potrebe za modernizacijom?

Balans između bogate tradicije i nužne modernizacije temelj je našeg rada. Zagrebački velesajam ima 115 godina dugu povijest organizacije sajmova i događanja. Kroz to razdoblje mijenjao se u skladu s vremenom, tržišnim trendovima i očekivanjima izlagača i posjetitelja.

Snaga naše tvrtke temelji se na tradiciji, što je osobito važno u izazovnim vremenima, kada zbroj prošlih iskustava daje nadu i vjeru u bolju budućnost. Tu vjeru prenosimo i na projekte koji se povremeno nađu pred izazovima. Kada projekt ima povijest dužu od 50 godina, to od svih nas traži više: obvezu i odgovornost da ga sačuvamo, poboljšamo i oplemenimo, neovisno o trenutnim okolnostima. Traži i da osvijestimo njegov značaj među drugim dionicima, jer trendovi su promjenjivi, a istinska vrijednost ostaje.

Potreba za modernizacijom konstantna je, a uz jačanje naših sajamskih projekata nastojimo razvijati i vlastite vještine, modernizirati pristup, ali i biti društveno relevantni, ukazujući na rješenja problema prisutnih u pojedinim gospodarskim granama kojima se bavimo.

Gdje vidite Zagrebački velesajam za 5 ili 10 godina? Koja je vaša strateška vizija?

Za pet do deset godina želim vidjeti Velesajam kao urbano regeneriran prostor, spoj sajamske, kongresne, poslovne i javne namjene, s novom kongresnom infrastrukturom, obnovljenim paviljonima, otvoren prema zajednici i sadržajima koji žive tijekom cijele godine. Vizija je jasna: očuvati identitet Velesajma, ali ga osuvremeniti i pozicionirati kao referentnu točku gospodarskog i društvenog života u regiji.

Postoji li suradnja s gradom Zagrebom ili međunarodnim partnerima u cilju revitalizacije prostora?

Suradnja s Gradom Zagrebom kontinuirana je i strateška. Grad, na čelu s gradonačelnikom Tomislavom Tomaševićem, okupio je interdisciplinarni tim koji se bavi urbanističkim i sadržajnim razvojem prostora Zagrebačkog velesajma, s ciljem zadovoljenja društvenih, kulturnih i gospodarskih potreba grada. Prvi rezultati već su vidljivi, u planu je izgradnja kongresnog centra na istočnom parkiralištu, s pratećim komercijalnim sadržajima te dvorane za kulturne sadržaje. Nakon uspješnog rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, posvetili smo se analizi razvojnih mogućnosti i potreba Grada Zagreba. Riječ je o pokretanju prvih velikih investicija na Zagrebačkom velesajmu od 1990. godine.

Regionalna konkurencija

Koliki je stvarni potencijal ovog prostora u kontekstu Zagreba i regionalne konkurencije?

Potencijal prostora Zagrebačkog velesajma je ogroman. Riječ je o više od pola milijuna četvornih metara u srcu grada, prostoru koji ima stratešku važnost ne samo za Novi Zagreb, nego i za izgled i razvoj cijelog grada. Budućem razvoju potrebno je pristupiti strateški i odgovorno.

U kontekstu regionalne konkurencije, Zagrebački velesajam ima sve preduvjete za pozicioniranje kao vodeće sajamsko i kongresno središte. Prostorni potencijal postoji, no da bi se u potpunosti realizirao, nužno je da svi zajedno osvijestimo veličinu tržišta na kojem djelujemo i snagu gospodarstva koje predstavljamo. Kao malo gospodarstvo, moramo nastupati zajednički, uz jasno određivanje što većeg broja institucija, kako bismo pozicionirali Zagreb kao regionalno poslovno središte.

Možete li nam ukratko ispričati svoj profesionalni put do ove pozicije?

U svojih 20 godina rada, polovinu vremena sam provela u privatnom sektoru, a polovinu u javnom sektoru. Profesionalni put bih mogla sažeti na poslove vezane uz razvoj, procjene i savjetovanje u nekretninskim projektima, vođenje velikih infrastrukturnih projekata te na poslove upravljanja i change management.  U svojih 20 godina rada, polovinu vremena provela sam u privatnom, a polovinu u javnom sektoru. Profesionalni put mogla bih sažeti kroz poslove vezane uz razvoj, procjene i savjetovanje u sektoru nekretnina, vođenje velikih infrastrukturnih projekata te poslove upravljanja i change management.

Koje ste vrijednosti i iskustva donijeli iz prethodnih uloga koje su vam danas od ključne važnosti?

Primarno bih rekla da je riječ o stavu prema kojem status quo nije opcija. Napuštamo doktrine tipa „tako se oduvijek radilo“. Želim da rad mojih suradnika i mene osobno daje konkretne dodane vrijednosti tvrtki, Gradu i društvu u kojem živimo.

Kako biste opisali svoj stil upravljanja i vođenja tima

Rekla bih da sam usmjerena na rezultate. Vjerujem u jasno postavljene ciljeve, otvorenu komunikaciju i odgovornost svakog člana tima. Važno mi je da ljudi s kojima radim imaju profesionalni i osobni integritet, razumiju širu sliku te da imaju kontinuiranu želju za profesionalnim rastom.

Moj stil upravljanja je mješavina transformacijskog i participativnog pristupa. Ljudi su srce našeg poslovanja, te se trudimo graditi kulturu povjerenja, suradnje i zajedničke odgovornosti.

Lokalni izbori

U Zagrebu se bliže lokalni izbori. Koliko političke promjene mogu utjecati na rad Velesajma i vaš mandat?

Dosadašnje iskustvo pokazuje kako političke promjene utječu na mandate svih članova uprava trgovačkih društava u javnom vlasništvu. Dosadašnji rad odražava viziju ove administracije. Velike promjene i značajni iskoraci ostvareni su u upravljanju Zagrebačkim velesajmom s ciljem osnaživanja tvrtke i odgovornog upravljanja javnim resursima. Vjerujem da će svi projekti koji su započeti biti uspješno dovršeni.

Kako ocjenjujete dosadašnju suradnju s gradskom upravom, posebno s obzirom na urbanističke planove i prostorni razvoj?

Suradnja se temelji na međusobnom razumijevanju, strateškoj sinergiji i zajedničkom cilju, revitalizaciji i održivom razvoju ovog vrijednog prostora. Ništa od onoga što smo dosad pokrenuli ne bi bilo moguće bez podrške Grada Zagreba. Sama činjenica da su pokrenuti projekti, a značajnijih nije bilo od 1990. godine, jasno pokazuje razvojni smjer i sinergiju.

Smatrate li da bi Zagrebački velesajam mogao igrati veću ulogu u razvoju Novog Zagreba?

Zagrebački velesajam, sa svojim naslijeđem i potencijalom, svakako može postati snažan pokretač urbane transformacije i gospodarskog razvoja ovog dijela grada. Velika je odgovornost upravljati ovakvim prostorom. Smatram jako bitnim kontinuirano osluškivati potrebe naših korisnika, građana i tržišta. Razvoj lokacije kongresnog centra trebao bi značajno utjecati na cjelokupni razvoj Novog Zagreba i snažno povući lokalnu gospodarsku aktivnost. Stvara se novi centar Novog Zagreba koji će, uz kongresni, uključivati i niz kulturnih sadržaja te značajno oplemeniti kvalitetu života za sve stanovnike Zagreba.

Može li se poslovanje održavati bez potpore Grada?

Zagrebački velesajam kontinuirano provodi restrukturiranje svih poslovnih procesa. Tako je EBITDA društva doživjela strelovit rast, iz negativnih 2,2 milijuna eura u 2021. godini, narasla je na čak 3,46 milijuna eura u razdoblju od samo tri godine. 2024. godinu završili smo s dobiti razdoblja od 2,47 milijuna eura, što predstavlja povećanje dobiti za čak 330% u odnosu na 2023. godinu. Poslovni prihodi u razdoblju od 2021. do 2024. povećali su se za 85%.

Zagrebački velesajam se financira iz vlastitih prihoda generiranih tržišnim aktivnostima. Poslovanje je opterećeno velikim troškovima održavanja infrastrukture i objekata.

Izazovi u modelima

Je li u planu javno-privatno partnerstvo ili možda veće komercijalno otvaranje?

Dosadašnji modeli javno-privatnih partnerstava imaju određene izazove: najčešće se radi o visini investicije, trošku održavanja, razini održavanja i očekivanoj razini prihoda. Pažljivo analiziramo prednosti, mane, prilike i prijetnje svakog modela, a najviše pažnje posvećujemo rizicima i načinu na koji ih pravilno adresirati. Razvijamo modele koji nose minimalan rizik za javni sektor, a bitno nam je da svaki model bude kvalitetan i primjenjiv na sve slične situacije.

Što biste voljeli da javnost, ali i poslovna zajednica, bolje razumije o ulozi i potencijalu Zagrebačkog velesajma?

Zagrebački velesajam svojim radom predstavlja potencijal rasta cijelog gospodarstva. Naši sajmovi pružaju priliku svakom poduzetniku za jačanje svoje tržišne pozicije i rast poslovanja. Naš poslovni model ima dvije komponente: prva je koncentrirana na objekte, dok druga ima fokus na stvaranju relevantnog sadržaja. Ono na što želimo obratiti pozornost je i društvena uloga Zagrebačkog velesajma: od popularizacije zanimanja do promicanja kulture čitanja i razvoja kritičkog mišljenja. Posao kojim se bavimo ima zaista ogromnu frontu: od različitih gospodarskih grana koje pokrivamo, preko upravljanja zakupima i lokacijom, pa sve do razvojne komponente.

Koji vam je osobni motiv za ovaj posao i što vas i dalje pokreće?

Moj cilj je pokazati kako se javna tvrtka može uspješno boriti u tržišnoj utakmici. Pokreću me rezultati i male pobjede; kada vidim uspjehe naših izlagača, zakupaca, kolega i timski duh, sve dobiva smisao.