Ljiljana Kukec o dolasku Taco Bella: “McDonalds je lider, a najuspješnija hrvatska ugostiteljska franšiza riječki Surf’n’Fries”

featured image

19. svi 2025. 10:19

Hrvatsko tržište privuklo je nekoliko globalnih fast food divova, a sada će mu se priključiti i Taco Bell. Uvjerljivi lider među njima je McDonalds koji je u Hrvatskoj prisutan već 30 godina i ima gotovo 50 restorana i prihod veći od 180 milijuna eura. Istovremeno na tržištu je i niz hrvatskih ugostiteljskih franšiza. Riječki Surf’n’Fries prisutan je u više od 20 država.

Najava dolaska američkog fast food lanca Taco Bell u Hrvatsku poslužila je kao povod za razgovor s Ljiljanom Kukec, profesoricom, franšiznom konzultanticom i predsjednicom Hrvatske udruge za franšizno poslovanje.

Na pitanje o ugostiteljskim franšizama, kaže da je Hrvatska atipično tržište. Dok one globalno zauzimaju oko 56 posto svih franšiza, u domaćem franšiznom sektoru ugostiteljstvo čini tek 12 posto ukupnog broja franšiza. U Hrvatskoj prednjači moda, dok fast food kao model poslovanja tek u posljednjih nekoliko godina dobiva zamah, i to zahvaljujući kombinaciji dolaska međunarodnih brendova i sve većeg interesa za razvoj domaćih franšiznih koncepata.

Surf’n’Fries najuspješniji hrvatski primjer

Pojašnjava kako su na hrvatskom tržištu prisutni su brojni globalni fast food divovi: McDonald’s, KFC, Burger King, a odnedavno i Pizza Hut i Dodo Pizza. Svi oni posluju putem franšiznog modela, a među njima se McDonald’s izdvaja kao daleko najuspješniji. S gotovo 50 restorana diljem zemlje i prihodima koji su u 2024. premašili 180 milijuna eura, predstavlja zlatni standard franšiznog poslovanja u regiji.

No možda i zanimljiviji segment priče dolazi s domaće strane. Hrvatska je posljednjih godina razvila niz autentičnih, kreativno koncipiranih ugostiteljskih franšiza koje konkuriraju i na međunarodnom tržištu. Surf’n’Fries je bez sumnje najuspješniji primjer – riječki lanac koji je pommes frittes pretvorio u globalnu priču, prisutan je danas u više od 20 zemalja, uključujući SAD, UAE, Saudijsku Arabiju i Južnu Afriku.

Surf’n’Fries u Splitu; Foto: Jakov Prkić / Cropix

Sličan uzlet bilježe i drugi koncepti, među kojima izdvaja Fish Delish i Koykan. Prvi je hrvatski riblji street food koncept koji je već prisutan u SAD-u, a trenutačno pregovara i o novim franšiznim ugovorima za američko i francusko tržište. Ozbiljan interes dolazi i iz zemalja s arapskog poluotoka. O drugom, Koykanu, Forbes Hrvatska izvještavala je nakon nedavnog plasiranja obveznica. Kukec za njih kaže kako kombiniraju internacionalne street food recepte u modernom ambijentu. Dodaje da oni ambiciozno planiraju ekspanziju na inozemna tržišta – prvenstveno Njemačku, Austriju i Češku – s ciljem da do 2035. postanu prvi hrvatski ugostiteljski lanac s vrijednošću iznad 100 milijuna eura.

Hrvatske ugostiteljske franšize zrelije od modnih

Ljiljana Kukec, predsjednica Hrvatske udruga za franšizno poslovanje; Foto: Hrvatske udruga za franšizno poslovanje

Nabraja još Tunaholic, Milky, Curry Bowl, Biomania i Sexy Cow – samo dio hrvatskih franšiza koje imaju originalne recepte, kvalitetne sastojke i prepoznatljivim brend identitetom.

Smatra da su hrvatske ugostiteljske franšize brojčano inferiorne u odnosu na modne franšize i druge sektore, no pokazuju sve više znakova zrelosti i potencijala za širenje. Ono što ih izdvaja jest prilagodljivost, lokalna autentičnost i inovativnost – kvalitete koje sve više prepoznaje i međunarodno tržište.

“Usporedo s prisutnošću globalnih brendova, upravo će domaći koncepti biti ti koji mogu dugoročno redefinirati poziciju Hrvatske na karti europskih franšiznih tržišta. Tržište je još daleko od zasićenja, a vremena za pametne i strateški osmišljene franšize – itekako ima. Mi u Udruzi svakodnevno dobivamo upite za kreiranje franšiza i naš tim konzultanata mnoge je već lansirao. Ima ih tu iz svih djelatnosti od edukacija i zabave za djecu, dječjih vrtića, ugostiteljstva, računovodstvenih servisa, muzeja pa sve do montaže komarnika. Dakle, hrvatska stvara svoju franšiznu scenu i ona je vrlo raznovsna s  ulaganjima adekvatnim za naše tržište i ono što je važno HZZ je u okviru svojih potpora za samozapošljavanje odobrio i kupnju franšiza kao opravdani trošak” – pojašnjava Kukec.

Kakav model u Hrvatskoj koristi Taco Bell?

Na pitanje o Taco Bellu, jednom od najpoznatijih američkih fast food lanaca specijaliziranih za tex-mex kuhinju, kaže da je izazvao veliki interes domaće javnosti i brojna pitanja – ne samo među potrošačima, već i u poslovnim krugovima. Hrvatska, kao rastuće tržište za franšize u segmentu brze prehrane, čini se kao logičan korak u ekspanziji brenda koji već ima snažnu prisutnost u Europi, posebice u Španjolskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu.

Taco Bellov restoran u Madridu; Foto: Profimedia

Prema njoj dostupnim informacijama, nositelj prava za razvoj Taco Bella na hrvatskom i slovenskom tržištu je tvrtka Aptha Global, sa sjedištem u Bosni i Hercegovini, koja je u projekt uključila i zagrebačku tvrtku Tastra. Kao što je Forbes Hrvatska i već izvještavala, ovo partnerstvo ima ozbiljnu institucionalnu potporu. Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) odobrila im je zajam od 9,9 milijuna eura za razvoj mreže Taco Bell restorana u Hrvatskoj i Sloveniji te za daljnju ekspanziju KFC-a u BiH, čime je jasno potvrđeno da se radi o ozbiljnoj regionalnoj franšiznoj strategiji.

Kaže kako zasad nije službeno potvrđeno hoće li oni djelovati kao Master primatelji s pravom prodaje pod franšize ili kao Area developer koji će imati prava i obveze otvarati vlastite restorane. No, praksa velikih međunarodnih lanaca pokazuje da se najčešće bira jedan regionalni franšizni partner koji preuzima odgovornost za razvoj brenda, a zatim, ovisno o tržišnim uvjetima, širi mrežu kroz vlastita ulaganja ili partnerske podfranšize.

S obzirom na to da je Aptha Global već uspješno razvijala franšiznu mrežu KFC-a u BiH, Kukec pretpostavlja da će, barem u početnoj fazi, sličan model primijeniti i kod Taco Bella. To bi značilo centralizirano upravljanje ključnim lokacijama, kontrolu kvalitete i jačanje brenda, prije nego što se krene u širenje putem manjih franšiznih partnera, ako im je to ugovorom dopušteno.

Povrat u dvije do četiri godine

U svakom slučaju, smatra da se dolazak Taco Bella može promatrati kao potvrda zrelosti hrvatskog tržišta i rastućeg interesa globalnih brendova za pozicioniranje u jugoistočnoj Europi. Za lokalne poduzetnike, to je i potencijalna prilika: ako se budu prodavale pod franšize, investitori s iskustvom u ugostiteljstvu mogli bi postati dio velike međunarodne franšizne mreže – i to u trenutku kada interes za internacionalne brendove među potrošačima nikada nije bio veći.

Ističe kako će ulazak Taco Bella dodatno dinamizirati domaće tržište brze prehrane, koje u posljednje vrijeme sve više podsjeća na onu raznoliku, kompetitivnu i profesionaliziranu sliku kakvu poznajemo iz većih europskih metropola.

Upitana koliko je uzimanje franšiza isplativo u Hrvatskoj, odgovara je franšizno poslovanje još uvijek nedovoljno razvijeno u Hrvatskoj u odnosu na zapadna tržišta, no sve više privlači pažnju poduzetnika koji traže provjerene, skalabilne i manje rizične modele poslovanja.

“Kako ne mogu govoriti o velikim franšiznim lancima jer oni uglavnom rade po principu otvaranja vlastitih lokacija, kod manjih i srednjih franšiza, pogotovo domaćih koncepata, povrat investicije se obično kreće se između dvije i četiri godine, ovisno o lokaciji, operativnom znanju primatelja franšize i tržišnim okolnostima” – kaže Kukec. Pojašnjava kako su posebno traženi modeli koji omogućuju brzi ulazak na tržište uz sve prednosti franšize. To su unaprijed pripremljeni poslovni procesi, obuka i logistička podrška, što uvelike umanjuje rizike u odnosu na samostalno pokretanje novog posla.

Franšize otpornije na krize

Dodatno, istraživanja pokazuju da su franšizni sustavi otporniji na krize – prema američkim i europskim statistikama, čak 80 posto franšiznih poslovanja opstane i nakon pet godina, dok je taj broj kod neovisnih startupa znatno niži i kreće se oko 25 posto. Iako slična statistika za Hrvatsku još nije sustavno obrađena, praksa pokazuje da franšizni koncepti s jasnim operativnim modelom, jakim brendom i potporom davatelja imaju veće šanse za uspjeh.

Naravno, isplativost nije univerzalna – kaže Kukec. Isplativost ovisi o samoj franšizi, iskustvu primatelja, lokalnoj konkurenciji i tržišnom potencijalu. No ono što je sigurno – u franšiznom modelu poduzetnik ne kreće od nule, već s podrškom, brendom i testiranim sustavom. A to je održivije nego samostalni startup.

Analizirajući hrvatsko tržište, kaže kako je neosporni lider McDonald’s. Taj lanac već gotovo tri desetljeća uspješno posluje u Hrvatskoj, s nešto manje od 50 restorana. Njihov uspjeh je rezultat kombinacije jakog brenda, standardizirane ponude, lokalne prilagodbe i besprijekorne logistike.

Pizza Hut na Trešnjevci, fotografija iz 2024. godine prije otvaranja; Foto: Vanesa Pandžić / Cropix

Oprezna strategija Pizza Huta

Ono što je posebno zanimljivo jest da se drugi globalni brendovi u ovom segmentu tek postavljaju. Primjerice, KFC u Hrvatskoj ima svega devet restorana – većina ih je u Zagrebu, uz nekoliko na jadranskoj obali. Njihov dolazak bio je dugo očekivan, no širenje ide vrlo sporo. Iako globalno prepoznat, KFC se suočava s izazovima tržišnog pozicioniranja: visoka cijena u odnosu na lokalne konkurente, ograničen izbor lokacija i snažna prisutnost McDonald’sa kao etabliranog igrača.

“Pizza Hut, s druge strane, tek je zakoračio na hrvatsko tržište s prvim restoranom u Zagrebu otvorenim krajem 2023. godine. Nositelj franšize, tvrtka Top Pizza, najavila je širenje, ali uz opreznu strategiju. Ulazak ovog američkog diva bio je dramatičan s nekoliko otvaranja i zatvaranja u prvim danima poslovanja tako da nije jasno kako posluju i hoće li internacionalni brend biti jači od vrlo dobre i jake konkurencije domaćih ne franšiznih pizzerija” – pojašnjava Kukec.

Tržište po njenom mišljenju nije zasićeno, ali nije ni prazno. Potrošači su sve zahtjevniji, očekuju vrijednost za novac, lokalne sastojke, digitalno naručivanje, brzu isporuku, ali i iskustvo. Ulazak novih franšiza danas mora biti promišljeniji nego prije desetak godina. Više nije dovoljno imati poznato ime – franšizni sustavi moraju ponuditi lokaliziranu kvalitetu, fleksibilnost, i stalno ulaganje u korisničko iskustvo. Veliki lanci to mogu, mogu li domaće lokalne franšize, tek treba vidjeti.

Događaji o franšizama

Otkriva i kako se Hrvatska kao Svjetskog franšiznog vijeća (World franchise council) priključila obilježavanju upravo proklamiranog Svjetskog dana franšiza ( World Franchise Day). Taj događaj pada na 11.6., a Hrvatska udruga za franšizno poslovanje i Poslovni FM organizirali su događaje tijekom tri dana kako bi ga obilježile.

Na Poslovni FM-u će u okviru podcasta Franšizni klub biti emitirani razgovori s značajnim osobama iz globalnog i lokalnog franšiznog milje, dok će se 12. i 13. lipnja u hotelu Internacional održati različiti sadržaji. To su međunarodni Franchise Markt – mini sajam franšizne ponude, Masterclass radionice te Franchise Brand Leader Award – dodjela nagrada najboljim hrvatskim i regionalnim franšizama. Ključni i završni događaj bit će veliki Brend Forum – međunarodna konferencija o brendovima i brendiranju.