AmCham Croatia dao nove prijedloge za porezna rasterećenja. Što kaže ministar financija?
U usporedbi s 10 država regije, hrvatska porezna opterećenja na dohodak su negdje u sredini. To je rezultat niza poreznih reformi, no poslodavci misle kako ima još prostora za poboljšanja. AmCham je iznio svoje prijedloge za daljnje korake, a ministar Marko Primorac neke je i prokomentirao.
Održivi porezni sustav politika, praksa i perspektive – konferencija Američke gospodarske komore u Hrvatskoj (AmCham Croatia), održana je u utorak ujutro u zagrebačkom hotelu Sheraton. Njezin glavni cilj bio je izlaganje prijedloga s ciljem daljnje reforme poreznog sustava kako bi se još više unaprijedilo poslovanje u Hrvatskoj.
AmCham je svoje preporuke objavio (PDF) još 5. svibnja, a medijima ih je prezentirala direktorica AmChama Andrea Doko Jelušić. glavni prijedlozi su povećanje osobnog odbitka na 970 eura, ograničavanje najviše osnovice za obračun doprinosa na zdravstveno osiguranje te smanjenje poreznih stopa na dohodak.
Osobni odbitak je već dovoljno povećan
Na događaju je sudjelovao ministar financija Marko Primorac, koji je rekao kako godišnje sudjeluje na desetak poreznih konferencija, a AmChamova obično bude jedna od prvih. Na njoj tradicionalno prikuplja ideje i sugestije i otvara ciklus razgovora s poslovnom zajednicom i svima zainteresiranima za porezni sustav.
Podsjetio je kako je ministarstvo financija do sada smanjivalo razna porezna opterećenja. Iznio je podatak kako zbog tih smanjenja država godišnje ubire dvije milijarde eura manje nego bi ubirala da ona nisu provedena.
Iz njegovog izlaganja može se zaključiti kako dodatno povećanje osobnog odbitka neće biti prihvaćeno. Naveo je podatak kako čak 52 posto građana već ne plaća porez na dohodak zbog visoke razine poreznog odbitka. Iz tog razloga smatra da daljnje povećanje odbitka ne bi bilo ekonomski opravdano.
“Ne možemo se dovesti u situaciju da 20 posto ljudi plaća porez na dohodak” – rekao je Primorac.
Vlada želi više opteretiti imovinu, a manje rad
Podsjetio je i na izmjene poreznog sustava 2023. godine, čiji je cilj bio povećanje pravednosti poreznog sustava. Istaknuo je i kako pravednost oporezivanja nešto što različiti pojedinci i skupine u pravilu različito doživljavaju, često gledajući na njega iz vlastite perspektive.
Dodao je kako sad jedinice lokalne uprave i samouprave imaju puno veću autonomiju u određivanju poreznih stopa nego nekada. Kako su se otvarala nova područja za oporezivanje, tako su se smanjivale maksimalne stope poreza na dohodak. Ukazao je na promjene kod oporezivanja nekretnina i paušala u turizmu koje su provele jedinice lokalne uprave i samouprave nakon promjena 2023. godine.
U 2025. godini po pitanju povećanja pravednosti žele transferirati opterećenje s oporezivanje rada na opterećivanje imovine – nekretnina. Pri tome žele ublažiti tretiranje dohotka na račun oporezivanja od dugoročnog i kratkoročnog najma. Spomenuo je niz mjera kojima pokušavaju utjecati na negativne učinke poreznog sustava koji se odlikuje kroz trenutačno blagonaklono oporezivanje nekretnina za najam.
Jednu od najviših stopa PDV-a u Europi – onu hrvatsku – opravdao je idejom da proračun pune i oni koji nisu rezidenti RH. Podsjetio je i da je prag za ulazak u PDV sustav jedan od viših u Europi, što pomaže malim poduzetnicima.
Od tri projekta ne poduzetnike će najviše utjecati Fiskalizacija 2.0
Naveo je kako ministarstvo trenutačno radi na tri projekta. To su Registar stanovništva, Fiskalizacija 2.0 i potpuna digitalizacija Porezne uprave. Sva tri trebala bi biti dovršena u 2026. godini.
Proširenje postojeće fiskalizacije koje starta za sedam mjeseci nazvao je najboljim sustavom fiskalizacije u Europskoj uniji. Paralelno s njom uvest će se izdavanje e-računa se sve u B2B i B2G segmentu.
Priznao je da će biti napora oko prilagodbe, ali vjeruje kako će dugoročno to biti dobro za sve. Na kasnijem panelu član Uprave Ledo plusa Tomislav Mesić pozdravio je njezino uvođenje iz perspektive velike tvrtke koja ima ogromni broj ulaznih računa. Ipak, misli da joj se mali i srednji poduzetnici toliko ne vesele.
Digitalna transformacija Porezne uprave projekt je koji se najmanje spominjao u javnosti. On će rezultirati potpuno novin sustavom koji će značajno poboljšati funkcioniranje Porezne. Ima 48 podprojekata, a uključivat će i više faza migracija podataka.
Po opterećenju na plaće Hrvatska u sredini
Vladimir Nol iz Forvis Mazarsa predstavio je komparativnu analizu usporedivih država kako bi se vidjelo koliki je porezni klin u Hrvatskoj. On se izračunava kao postotni udio ukupnog poreznog opterećenja u ukupnom trošku rada, odnosno u bruto 2 plaći.
| Država | Trošak plaće u € | Neto plaća u € | Klin |
| Slovenija | 3483 | 1893 | 45,7% |
| Češka | 4014 | 2202 | 45,1% |
| Slovačka | 4086 | 2104 | 48,5% |
| Poljska | 3660 | 2064 | 44,2% |
| Mađarska | 3390 | 1995 | 41,2% |
| Hrvatska | 3495 | 2040 | 42,5% |
| Rumunjska | 3068 | 1755 | 42,8% |
| Bugarska | 3400 | 2438 | 24,1% |
| Srbija | 3455 | 2127 | 38,6% |
| BiH | 3349 | 1878 | 44,0% |
Na konferenciji je predstavljen primjer postotka poreznog klina za iznose plaća od 2000 do 10000 eura bruto. Gornja tablica predstavlja primjer za plaću od 3000 eura bruto, a Hrvatska se po klinu u tom primjeru nalazi u sredini.
Nol kaže kako Hrvatska na prvi pogled izgleda skupo, ali se to ublažava kad se uzme u obzir porezni odbitak. Poljska i Slovačka slove kao države s malim opterećenjima na plaće, ali su skuplje od Hrvatske sve dok se ne gledaju plaće koje prelaze iznos od 5000 eura bruto.
Govoreći o reformi, posebno je naglasio tri prijedloga. Sugerirao je smanjenje gornjeg limita za visinu doprinosa za zdravstveno osiguranje (u slučaju vrlo visokih plaća). On po njegovom mišljenju ne bi trebao prelaziti iznos šest prosječnih bruto plaća.
AmCham u svom prijedlogu ističe i potrebu za više ulaganja u istraživanje i razvoj te privlačenje investitora.
Krešimir Lipovšćak iz Crowe Hrvatska govorio je o poticajima za istraživanje i razvoj koja se dodjeljuju preko Ministarstva financija i Ministarstva gospodarstva.
Događaj je završen panel raspravom u kojoj su sudjelovali ravnatelj Porezne uprave Božidar Kutleša, član Uprave Leda plus Tomislav Mesić i Ralph Rogobete koji je u Mastercardu zadužen za odnose s državom.
Kao značajne karakteristike porezne strategije koji treba privući investitore i olakšati poslovanje Rogobete je naveo njegovu predvidljivost, jednostavnost, ulaganje u ljude kako bi pratili razvoj tehnologije te investiranje u tehnologiju, istraživanje i razvoj.
