One su ključne za rast obnovljivaca, a HEP priprema jednu koja će zasjeniti sve ostale
Podaci IRENA-e pokazuju kako su obnovljivi izvori činili 92,5 posto ukupnog povećanja kapaciteta za proizvodnju električne energije u svijetu 2024. godine, a taj trend slijede Hrvatska i HEP, koji gradi sunčanu elektranu Korlat, instalirane snage 99 i priključne snage 75 megavata, koja će s postojećom vjetroelektranom Korlat činiti obnovljivi hibridni energetski park
Ukupno gledajući, obnovljivi izvori činili su 92,5 posto ukupnog povećanja kapaciteta za proizvodnju električne energije u 2024., u odnosu na 85,8 posto u 2023. Njihov udio u ukupno instaliranim energetskim kapacitetima u svijetu porastao je s 43 na 46,4 posto. Sunčeva i energija vjetra ostale su ključne za ovaj zamah, zajedno čineći 96,6 posto neto povećanja kapaciteta iz obnovljivih izvora.
Samo solarni sektor porastao je za 32,2 posto, dodavši gotovo 452 gigavata, dosegnuvši ukupni kapacitet od 1.865 gigavata širom svijeta. Tom trendu priključila se i Hrvatska. Prema podacima udruženja OIE Hrvatske, sunčane elektrane su u prvom kvartalu ove godine ostvarile proizvodnju od 144 gigavatsati što je za 81 gigavatsati više u odnosu na prvi kvartal prošle godine. To je rast od 129 posto, što je posljedica ulaska u pogon novih proizvodnih kapaciteta. Tako su sunčane elektrane u prvom kvartalu 2025. u strukturi raspoložive energije sudjelovale s 2,9 posto. Na kraju travnja ove godine HEP Operator distribucijskog sustava bilježi 29.311 sunčanih elektrana priključenih na distribucijsku mrežu u Hrvatskoj, ukupne snage 913 megavata. Pridoda li se tome osam velikih sunčanih elektrana, priključenih na visokonaponsku prijenosnu mrežu, ukupne snage 119 megavata, to znači da su solarni kapaciteti u Hrvatskoj prešli granicu od tisuću megavata. Za ilustraciju, iako je riječ o neusporedivim vrstama izvora električne energije s obzirom na iskoristivost kapaciteta, to je više od snage nuklearne elektrane Krško ili gotovo dvostruko veći kapacitet od najveće hrvatske hidroelektrane – HE Zakučac.
Gradi se najveća sunčana elektrana u Hrvatskoj
Značajan doprinos povećanju proizvodnje iz obnovljivih izvora u Hrvatskoj daje HEP, koji je u svibnju ove godine u redovni pogon pustio svoju devetu sunčanu elektranu. Radi se o SE Jambrek, priključne snage 4,99 MW, koja je izgrađena na području općine Vinica u Varaždinskoj županiji. Očekivana godišnja proizvodnja elektrane je 6,8 milijuna kWh električne energije. Pred puštanjem u redovni, komercijalni pogon je i sunčana elektrana Črnkovci priključne snage 8,5 megavata, smještena u poslovnoj zoni općine Marijanci kod Donjeg Miholjca, koja je ujedno i okruglo deseta HEP-ova neintegrirana sunčana elektrana, snage veće od jednog megavata, priključena na mrežu. Riječ je o prvoj u nizu elektrana koje će HEP izgraditi na temelju sporazuma o suradnji sklopljenih s više jedinica lokalne samouprave. Ukupno postavljena 24.624 fotonaponska modula, koji su povezani na 39 trofaznih izmjenjivača, omogućit će sunčanoj elektrani Črnkovci očekivanu godišnju proizvodnju od 13,5 milijuna kilovatsati, što će biti će dovoljno za opskrbu oko 4.500 kućanstava. S probnim će radom uskoro početi sunčana elektrana Radosavci, priključne snage 9,9 megavata, koja je izgrađena na području grada Slatine.
HEP trenutačno u izgradnji ima još šest sunčanih elektrana, od kojih je daleko najveća, ne samo među HEP-ovom projektima, nego i u Hrvatskoj, SE Korlat, instalirane snage 99 i priključne snage 75 megavata. SE Korlat će s postojećom vjetroelektranom Korlat činiti obnovljivi hibridni energetski park. Očekivana godišnja proizvodnja SE Korlat je 165 milijuna kilovatsati, što znači da će ukupna proizvodnja iz Energetskog parka Korlat zadovoljiti potrebe za električnom energijom čak 100 tisuća kućanstava. Elektrana će početi s radom 2026. godine, a ukupna vrijednost investicije je oko 70 milijuna. U idućoj fazi, na istoj će se lokaciji instalirati baterijski sustav za pohranu energije i nova sunčana elektrana, instalirane snage od 40 megavata.
Nakon Korlata, trenutačno najveća HEP-ova sunčana elektrana u izgradnji je SE Dugopolje, priključne snage 10 megavata, gdje su već postavljeni svi fotonaponski moduli. Očekivana godišnja proizvodnja od 17,2 milijuna kilovatsati bit će dovoljna za opskrbu oko 6.000 kućanstava. Pri kraju je i izgradnja Sunčane elektrane Čakovec snage 8,5 megavata, a u poodmakloj je fazi projekt izgradnje SE Lipik, snage 5 megavata, koja se, kao i SE Črnkovci, realizira na temelju sporazuma o suradnji s jedinicama lokalne samouprave, u ovom slučaju s Gradom Lipikom.
Nove elektrane na otocima
U tijeku je i izgradnja sunčane elektrane na otoku Unijama, koja će u značajnoj mjeri pokriti potrebe otoka za električnom energijom. Uz sunčanu elektranu razmatra se izgradnja baterijskog spremnika, koji bi akumulirao višak proizvodnje i time omogućio korištenje električne energije u razdobljima kad nema dnevnog svjetla. U elektranu se planira ugraditi oprema koja će u budućnosti, prema potrebi, omogućiti tzv. otočni rad, što znači rad neovisno o priključku na elektrodistribucijski sustav. Na taj način Unije će ostvariti visok stupanj elektroenergetske samodostatnosti i stabilnosti opskrbe otoka, posebno u razdobljima povećane potrošnje tijekom turističke sezone.
U susjedstvu će se također uskoro reaktivirati gradilište sunčane elektrane Cres, koje se nalazi u blizini naselja Orlec. Priključna snaga elektrane bit će 6,5 MW. Na istom otoku, točnije na lokaciji Ustrine kod Osora, HEP priprema izgradnju još jedne sunčane elektrane, a otočnim će se elektranama pridružiti i SE Bogomolje na otoku Hvaru. Osim spomenutih, u visokom su stupnju pripreme projekti izgradnje još šest sunčanih elektrana, od kojih se veličinom izdvaja SE Sukošan, priključne snage 45 megavata.
Za još niz projekata sunčanih elektrana, priprema se potrebna dokumentacija. Zasigurno je jedan od najzanimljivijih plutajuća sunčana elektrana Dubrava (PFNE Dubrava), prva elektrana tog tipa u Hrvatskoj, a koja bi bila instalirana na akumulacijskom jezeru hidroelektrane Dubrava na rijeci Dravi. Projekt je u fazi postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš.
Uz velike, takozvane neintegrirane sunčane elektrane, koje se grade na tlu, a čitava se njihova proizvodnja isporučuje u električnu mrežu, HEP prema konceptu kupca s vlastitom proizvodnjom, kontinuirano na krovove svojih zgrada instalira integrirane sunčane elektrane. Taj mu model omogućuje znatno smanjenje troškova za vlastitu potrošnju električne energije. Naime, veći se dio proizvedene energije troši na samim objektima, dok se ostatak isporučuje u distribucijsku mrežu. HEP do sada u funkciji ima 65 takvih elektrana, a trenutačno je u izgradnji prvih devet elektrana iz novog investicijskog ciklusa u kojem će postaviti sunčane elektrane ukupne instalirane snage oko 8 megavata.
Sve navedeno HEP realizira s ciljem da do 2050. dekarbonizira svoj ukupni poslovni portfelj. Za to ima dobro polazište, jer, uključi li se i energija iz Nuklearne elektrane Krško, već danas oko 70 posto HEP-ove proizvodnje električne energije dolazi iz izvora koji ne emitiraju CO2. .
Sadržaj je napravljen u produkciji Nova Studija, native tima Nove TV, u suradnji s partnerom HEP-om po najvišim profesionalnim standardima.
