Globalni rizici ugrožavaju hrvatske izvoznike. Od Vlade traže osnivanje davno ugašene institucije

Hrvatski izvoznici upozorili su na problem geopolitičkih rizika kao možda najznačajniji faktor koji utječe na konkurentnost izvoznika. Ističu kako više ne postoji ni krovna institucija koja bi davala zaštitu hrvatskim izvoznicima, proizvodnji i gospodarstvu.

Udruga Hrvatski izvoznici objavila je reagiranje u kojem su podsjetili na nedavne i aktualne izazove. To su velike globalne promjene uzrokovane virusom Covid-19, agresije Rusije na Ukrajinu, sukobom na Bliskom istoku, američka carinska politika i jačanje vječnog rivalstva između Kine i SAD. Unatoč svim tim izazovima, izvoznici ne odustaju i dalje se bore za svoju poziciju na međunarodnom tržištu.

Navode kako održivost hrvatskog izvoza ovisi o mnogim faktorima koji utječu na konkurentnost poput tehnološkog napretka, ulaganja u istraživanje, inovativnosti, kvalitete, nezaobilazne digitalizacije, ljudskih resursa te regulatornog usklađenja prema standardima i normama. Međutim, u današnjem izvoznom poslovanju se pojavljuje jedna nova značajna komponenta, ako ne i najznačajnija, a to su geopolitika i geopolitički rizici.

Geopolitički rizici

Zaključuju kako geopolitika nudi priliku, ali ona bez razumijevanja geopolitičkih rizika može vrlo brzo završiti kao neprilika. Za ulazak na novo izvozno tržište potrebno je dobro istražiti ciljano tržište u smislu trendova, konkurencije i navike potrošača. Komparativne prednosti koje hrvatski izvoznici posjeduju ovisno o sektoru ili industriji, omogućuju im bolju poziciju na međunarodnom tržištu te donose profit i stabilnost poslovanja.

Sve to je nužno – ističu izvoznici, ali bez ciljanog strateški definiranog geopolitičkog pristupa, u potpunosti nedostatno ako ne postoji razumijevanje lokalnih politika, saveza, praćenje izbornih ciklusa te geostrateških suparništava. Sve navedeno na novim izvoznim tržištima utječe na uspjeh ili – zbog nedovoljnog znanja – neuspjeh poslovanja. Tada priča završava gubicima, reputacijskom štetom te povlačenjem s tržišta.

Upozoravaju kako je dosadašnje gledanje na geopolitička previranja bilo iz kuta promatrača koji su s vremena na vrijeme bili zaokupirani geopolitičkim situacijom, nešto kao u poluvremenima nogometnih utakmica, nedovoljno i neefikasno. Eventualno kada je došlo do određenih problema na izvoznom tržištu, isti bi se prebacio u odjel za pravne poslove na razmatranje i djelovanje, te završio zabilježbom u kvartalnim financijskim izvještajima.

Zaštita kroz diverzifikaciju

Današnje gledište se u potpunosti mijenja i donosi pomak u smjeru zaštite od predstojećih mogućih geopolitičkih rizika za što je vrlo važno dobro poznavanje situacije na pojedinim područjima, zemljama te regijama. Na pitanje kako se zaštititi u vrijeme izuzetno velikih svjetskih previranja, nesigurnosti u poslovanju, u vremenu eskalacije ratni i carinskih sukoba odgovaraju: Nužno je analizirati regulatorne trendove, te političke i međunarodne promjene.

Podsjećaju kako je diverzifikacija tržišta, opskrbnih lanaca i kupac najbolji način za zaštitu kod izvoznog poslovanja. Nužna je i jer štiti i nudi prednost u operativnom poslovanju. U izvoznom poslovanju sve je prisutnija zaštita poslovanja putem osiguranja izvoza. Ona je prihvaćena od strane izvoznika putem raznih brokera i osiguravateljskih društava. Sve više izvozno orijentiranih tvrtki osigurava pošiljke i poslovanje putem ponude koja je svedostupnija, jednostavnija, a nadasve efikasna, te predstavlja nužan standard poslovanja.

Međutim, Hrvatski izvoznici upozoravanju kako Hrvatskoj kronično nedostaju temelji – krovna institucija koja prvenstveno daje zaštitu hrvatskim izvoznicima, hrvatskoj proizvodnji te u konačnici ukupnom hrvatskom gospodarstvu. Izvoznici čine tek 16 posto ukupnog broja poduzeća u Hrvatskoj, ali ostvaruju puno više. Zapošljavaju 51 posto radne snage u tvrtkama, ostvaruju 57 posto dobiti tvrtki, investiraju 65 posto investicija tvrtki te ostvaruju oko 66 posto ukupnih prihoda od prodaje. U razvoj ulažu čak oko 77 posto sredstava od ukupno ulaganih sredstava u razvoj. Hrvatski izvoznici za tvrtke izvoznike traže jaču i efikasniju podršku svih aktera nadležnih i financijskih instituitucija, ali prvenstveno kroz krovnu instituciju koja će regulirati i delegirati prema ostalim dionicima u izvoznom poslovanju.

Razne ustanove, ali više nema Agencije

Vladina Agencija za promicanje izvoza i ulaganja ukinuta je još 2010. godine. Njena osnovna zadaća bila je pružanje različitih usluga investitorima pri realizaciji ulagačkih projekata te u promicanju izvoza.

Nakon toga ulogu promocije izvoza i ulaganja preuzelo je Ministarstvo gospodarstva. Unatrag dvije godine, Uprava za internacionalizaciju pri Ministarstvu gospodarstva uspješno je provodila aktivnosti za mala i srednje poduzeća, buduće izvoznike u okviru Službe za izvoz, a koja je u međuvremenu ukinuta. Ministarstvo vanjskih i europskih poslova putem službi gospodarske diplomacije i trgovinske politike regulira i donosi relevantne informacije, uredbe, akte, te pruža pomoć za poslovanje izvoznika na vanjskom tržištu.

HBOR kroz svoje programe i instrumente nudi pomoć izvoznicima, a Hrvatska gospodarska komora pomaže u izvoznom poslovanju svojim članicama. Hrvatski izvoznici su neprofitna udruga koja je osnovana u svrhu promocije hrvatskih izvoznika i shodno svojim kapacitetima nudi podršku izvoznicima. Kao Udruga osnovana na inicijativu velikih izvoznika. Dvadeset godina djeluje na zastupanju interesa hrvatskih izvoznika, uključena je u radne skupine tijela Vlade, provodi makroekonomske analize, te informira javnost o hrvatskom izvozu.

Prava informacija u pravo vrijeme

Međutim, upozoravaju kako već dugi niz godina, u Hrvatskoj kronično nedostaje državna institucija koja bi bila centralna točka, hub za izvoznike. U njoj bi se nudila podrška izvoznicima u njihovim izvoznim pothvatima, pružila priprema za savladavanje regulatornog okvira koji će nuditi brže snalaženje u geopolitičkom previranjima, lobiralo kod ostalih institucija u zemlji i inozemstvu na razini sektora ili industrije, a sve u svrhu osvarenja poslovne komparativne prednosti. Krovna institucija trebala bi donositi i definirati izvoznu strategiju Republike Hrvatske, međusobno povezivati javni, znanstveni i privatni sektor, te raditi na brendiranju države na stranim tržištima.

Hrvatski izvoznici ističu kako su politički centri moći u fazi velikih previranja zbog čega je nužno imati pravu informaciju u pravo vrijeme. Krovna institucija koja nedostaje, nudila bi im zaštitu, ukazivala na rizike i prijetnje u izvoznom poslovanju, nudila državnu nadležnu podršku i bila vodič u izvoznim nastojanjima plasmana robe ili usluge na novim tržištima. Nepripremljenost se može skupo naplatiti na leđima izvoznika.

Zaključuju kako se svijet kakav poznajemo iz dana u dan mijenja, a odluke na najvišim nivoima mijenjaju se na dnevnoj razini. Gledanje svjetskih vođa i njihovu nonšalantnost u donošenje odluka u vidu carina unatrag nekoliko mjeseci, začuđujuće je i onima koji nisu u poslovnom okruženju. Prije samo godinu dana, bilo je nezamislivo provesti, a kamoli donijeti odluku koja će narušati međudržavne odnose ako nije komunicirana unaprijed, najavljena, ispregovarana, te eventualno stavljena na snagu u periodu dužem od godinu dana. Današnje globalno okruženje obiluje spornim i donedavno neshvatljivim geopolitičkim odlukama, koje u konačnici nose pogubne rezultate za poslovanje tvrtke koje su do jučer bile perjanice rasta i razvoja pojedinih država i regija.

Iz tog razloga nužna je strateška državna podrška i zaštita u vidu institucije koja će biti temelj i podrška u puštanju korjenja i rastu izvoznog poslovanja hrvatskih izvoznika na korist i dobrobit ukupnog gospodarstva Republike Hrvatske.