Iako proizvodnja pšenice i riže ruši rekorde, potrošnja hrane po stanovniku se smanjuje
Izgledi za globalna tržišta prehrambenih proizvoda su relativno optimistični – očekuje se rast proizvodnje svih proizvoda osim šećera, navodi se u novom izvješću Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO)
Što se tiče ključnih poljoprivrednih proizvoda, svjetska proizvodnja riže, kukuruza, sirka i uljarica trebala bi dosegnuti nove rekordne razine, navodi se u izvješću FAO-a ‘Food Outlook‘, koje također upozorava da globalna proizvodnja hrane i dalje ostaje ranjiva na nepovoljne vremenske uvjete, aktualne geopolitičke napetosti, neizvjesnosti u trgovinskoj politici i ekonomske uvjete.
“Iako su trendovi u poljoprivrednoj proizvodnji pozitivni, čimbenici koji bi mogli negativno utjecati na globalnu sigurnost hrane se povećavaju”, rekao je glavni ekonomist FAO-a Maximo Torero.
Predviđa se da će globalna proizvodnja pšenice u nadolazećoj godini umjereno porasti, dok će se potrošnja hrane po glavi stanovnika smanjiti. Očekuje se da će porast proizvodnje biti uglavnom potaknut rastom od 13 posto u Europskoj uniji, zahvaljujući povoljnijim vremenskim prilikama koje će povećati prinose, kao i mogućom rekordnom žetvom u Indiji uslijed proširenih površina za sjetvu.
Riža osvaja Afriku
Proizvodnja krupnih žitarica trebala bi porasti za 3,4 posto i dosegnuti rekordnu razinu, zahvaljujući dobrim izgledima u Brazilu, Europskoj uniji i posebno Sjedinjenim Američkim Državama, gdje se predviđa rast proizvodnje kukuruza za šest posto, ponajviše zbog širenja zasijanih površina. Povoljniji vremenski uvjeti također bi trebali povećati proizvodnju kukuruza u južnoj Africi.
FAO je objavio i prvu prognozu za svjetsku proizvodnju riže, s očekivanim godišnjim rastom od 0,9 posto, čime bi se dosegnula nova rekordna razina od 551,5 milijuna tona, ponajviše zahvaljujući povećanoj proizvodnji u Aziji. Predviđa se da će međunarodna trgovina rižom u 2025. godini porasti za 1,4 posto te doseći rekordnih 60,5 milijuna tona, potaknuta snažnom potražnjom iz Afrike te rastom izvoza iz Indije i Južne Amerike. Potrošnja riže po glavi stanovnika, najvažnije žitarice za ljudsku prehranu, trebala bi rasti na globalnoj razini, s osobito izraženim rastom od dva posto u zemljama s niskim prihodima i manjkom hrane.
Rast cijene osjetljivih proizvoda
Food Outlook također donosi ažuriranu procjenu za globalni račun uvoza hrane (FIB) tj. ukupnu novčanu vrijednost koju neka zemlja (ili skupina zemalja) troši na uvoz hrane iz inozemstva. Prema FAO-u, globalna potrošnja na uvoz hrane u 2024. se povećala za 3,6 posto u odnosu na prethodnu godinu, na gotovo 2,1 trilijuna američkih dolara. Taj porast prvenstveno je potaknut skokom troškova uvoza kave, čaja, kakaa i začina od 29,3 posto, povećanjem vrijednosti za uvoz voća i povrća za 8,1 posto, te porastom uvoza mesnih proizvoda za 5,6 posto. Nasuprot tome, troškovi uvoza za ostale skupine prehrambenih roba su pali, uključujući pad od 4,6 posto za žitarice.
U 2025. godini, trgovinske napetosti i politička neizvjesnost vjerojatno će utjecati na globalne troškove uvoza hrane, na obujam i cijene, osobito za osjetljive proizvode poput tropskih napitaka i životinjskih proizvoda. Utjecaj će varirati ovisno o zemlji i robi, ovisno o čimbenicima poput ovisnosti o uvozu i dostupnosti alternativa. Nepovoljni vremenski uvjeti i poremećaji u opskrbnim lancima mogli bi dodatno povećati troškove uvoza.
