Hrvatske kompanije među najgorima po primjeni umjetne inteligencije u srednjoj i istočnoj Europi
Prema istraživanju AI Chambera ili Komore za umjetnu inteligenciju (AI), hrvatske tvrtke ne vjeruju da AI donosi previše konkurentske prednosti te su najmanje optimistične oko ekonomskog i strateškog utjecaja te tehnologije.
Mala i srednja poduzeća u srednjoj i istočnoj Europi sve više prepoznaju umjetnu inteligenciju (AI) kao poslovni alat, no tek je 25 posto koristi u većim razmjerima, a među 11 zemalja regije najviše u Češkoj, dok Hrvatska po tome zaostaje – nalazi se na devetom mjestu, podaci su iz novog istraživanja AI Chamber.
AI Chamber ili Komora za umjetnu inteligenciju (AI) organizacija je sa sjedištem u Poljskoj koja se bavi podrškom odgovornom razvoju i istraživanju tržišta AI-ja u srednjoj i istočnoj Europi, a novo istraživanje “Kako se mala i srednja poduzeća (MSP) u srednjoj i istočnoj Europi (CEE) snalaze u svijetu umjetne inteligencije?“ provela je na više od 3200 zaposlenika u 11 zemalja te regije.
Zaključak istraživanja je da je AI u regiji prisutna, ali njezina primjena još uvijek površna u malim i srednjim poduzećima, koja bi međutim mogla biti predvodnici AI tranzicije, ali je za to potrebno da AI stvarno ugrade u svakodnevno poslovanje, a ne kao eksperiment.
Češka i Estonija lideri
Među 11 zemalja u kojima je provedeno istraživanje, Češka, Estonija i Slovačka pokazale su se najnaprednije po uvođenju AI-ja u mala i srednja poduzeća, dok su Hrvatska, Latvija i Bugarska na zadnjim mjestima.
Planovi za razvoj umjetne inteligencije su ambiciozni u odabranim zemljama, poput Slovačke i Poljske gdje većina tvrtki to želi razvijati, a kao najčešći oblici primjene navode se analiza podataka, automatsko prevođenje, automatizacija zadataka te marketing i korisnička podrška.
Od ukupno ispitanih zaposlenika, 61 posto ih aktivno traži načine korištenja AI-ja u radu, posebice u Češkoj i Poljskoj, dok 40 posto tvrtki najvećom preprekom u primjeni vidi nedostatak kvalificiranih radnika, i to posebno u Hrvatskoj i Sloveniji, dok je primjerice u Rumunjskoj najveća prepreka otpor promjenama.
Mlade tvrtke inovativnije
Istraživači ističu i slabo poznavanje zakonskih propisa, odnosno da je samo 39 posto korisnika AI-ja svjesno odredbi zakona o umjetnoj inteligenciji, u čemu opet najbolje stoje Češka i Poljska, dok je Hrvatska u tom pogledu označena “najgorom”.
Tvrtke koje pak više od ostalih koriste AI, njih 25 posto, imaju i veću svijest o provođenju etičkih principa u tome, a i pokazuje se da će velike tvrtke vjerojatnije ulagati u AI nego mikro poduzeća, koja se označavaju i kao “digitalno povučenima“, a takvih oko 69 posto posluje na tržištu regije više od deset godina. S druge strane, mlade tvrtke s manje od dvije godine su inovativnije i više koriste i vjeruju u mogućnosti AI-ja.
Ravnodušni prema primjeni
Napominjući kako je u istraživanju među 11 zemalja srednje i istočne Europe najviše tvrtki bilo upravo iz Hrvatske, ali ne i koliko točno, istraživači ističu da je i jedna od zemalja s najnižim stupnjem primjene AI-ja, te da je samo 13 posto malih i srednjih tvrtki upoznato s EU zakonom o AI te da je to i najniži postotak u srednjoj i istočnoj Europi.
Hrvatske tvrtke slabo vjeruju da AI nudi konkurentsku prednost te su i najmanje optimistične oko ekonomskog i strateškog utjecaja te tehnologije.
Hrvatska se ističe i po ravnodušnosti za primjenu AI-ja, a manje od 40 posto hrvatskih tvrtki i ne prepoznaje bilo kakve koristi od toga, pa čak i one koje razumiju koristi navode da nemaju motivacije, znanja ili resursa za primjenu, što, prema ocjeni istraživača, ukazuje da je u Hrvatskoj potrebna “dubinska edukacija i strateška podrška praktičnoj primjeni rješenja AI-ja”.
