Ivor Jelavić: Poduzetnici s odličnom idejom najčešće ne mogu uspjeti samostalno. Trebaju kapital
Ivor Jelavić iza sebe ima dugogodišnje iskustvo u bankarskom sektoru, a danas djeluje kao savjetnik malim i srednjim poduzećima u pitanjima financiranja i rasta. Kroz svoju karijeru pratio je poduzetnike u različitim fazama razvoja, te je iz prve ruke upoznat s izazovima s kojima se mala i srednja poduzeća susreću kada traže kapital za svoje projekte.
S Ivorom Jelavićem, predsjednikom Uprave Escont Partnersa, razgovarali smo o tome kako mali i srednji poduzetnici mogu pristupiti kapitalu, koje im se financijske opcije nude izvan klasičnih bankovnih kredita, gdje najčešće griješe u vođenju financija, te zašto tržište kapitala postaje sve važniji izvor financiranja u Hrvatskoj. Posebno smo se osvrnuli na dva zapažena projekta, Qelo i Koykan, u čijem su financiranju putem obveznica sudjelovali i savjetnici iz Escont Partnersa.
Koliko je malim i srednjim poduzetnicima danas izazovno doći do kapitala za rast?
Izazovno je u više dimenzija. Tržište nudi različite izvore financiranja, no mnogi MSP-ovi nisu dovoljno informirani ili spremni za kompleksnost tih opcija. Banke su tradicionalno prvi izbor, ali zahtjevi za kolateralom i bonitet često predstavljaju prepreku. S druge strane, tržište kapitala ili alternativne opcije poput Private eqiti-ja i Venture Capital-a, pa čak i EU fondova ostaju neiskorištene zbog nedostatka znanja i podrške.
Poduzetnici često nemaju jasne financijske planove
Koji su najveći problemi koje primjećujete kod MSP-ova u odnosu izvora financiranja i vođenju financija?
Najčešći problem je nesrazmjer između fokusa na razvoj proizvoda ili usluge i strukturiranog financijskog upravljanja. Poduzetnici često briljiraju u inovacijama, ali nemaju jasne financijske planove, tokove novca ili KPI-jeve. Nekoliko slučajeva na kojima smo mi radili su bili upravo poduzeća koja su gledala cilj, a ne put, primarno – je li novčanik tok poslovanja usklađen s investicijom.
Jedan banalan primjer su investicije putem bespovratnih sredstava EU. One se isplaćuju, ovisno o projektima, nakon završetka određene faze projekta. To znači da kompanija najprije mora sama osigurati sredstva kako bi mogla sudjelovati u investiciji, a tek potom može podnijeti zahtjev za povrat tih sredstava. Takav pristup zahtijeva da poduzeće raspolaže dovoljnim likvidnim sredstvima, i za provedbu projekta i za nesmetano obavljanje redovnog poslovanja.
Koliko MSP-ovi razumiju važnost financijskog planiranja u ranijim fazama poslovanja?
Nažalost, nedovoljno. Mnogi shvate važnost financija tek kada zapnu s likvidnošću ili kada im treba kapital za investicije. Financijsko planiranje se često percipira kao nešto birokratsko, a ne kao alat rasta. Upravo zato uvijek govorimo da upravo strukturirano financijsko upravljanje može biti ključna konkurentska prednost. Često se događa da poduzetnici s najboljim namjerama zapadnu u probleme upravo zbog nedostatka financijskog planiranja i neadekvatnog upravljanja likvidnošću.
Važna je dugoročna stabilnost
Kada nastaje potreba za strukturiranim upravljanjem?
Dosta je opširno pitanje, ali ima konkretan odgovor: Odmah. Većina poduzetnika pokreće posao jer želi razviti proizvod koji je tržišno konkurentan. Dok je poduzeće malo, bori se za tržište i često djeluje u svojevrsnom „gerilskom“ režimu, brzo, instinktivno i operativno. No kako raste, dolazi trenutak kada je nužno uvesti jasnije mehanizme upravljanja i kontrole poslovanja. Načelno, to je upravo ono što mi radimo. Poduzetnicima omogućujemo da ostanu fokusirani na ono što najbolje poznaju, razvoj proizvoda i odnose s tržištem, dok im mi kroz savjetovanje pomažemo u svim ostalim segmentima poslovanja: upravljanju likvidnošću, kontroli izvora financiranja i praćenju poslovnih rezultata.
Postoje li razlike među industrijama?
Razlike su značajne, te upravo one predstavljaju jedan od najvećih izazova za naše klijente. Planiranje sezonalnosti, različiti obrasci naplate, sve su to specifičnosti koje variraju od industrije do industrije. To je još jedan primjer zašto je ključno razumjeti cijeli poslovni model, a ne fokusirati se isključivo na proizvod.
Osim klasičnih bankarskih kredita, koje sve opcije MSP-ovima stoje na raspolaganju za financiranje rasta?
Načelno, poduzetnici trebaju iskoristiti sve dostupne izvore financiranja kako bi ostvarili uspjeh. Cijena financiranja često je sekundarna, te poduzetnici iako sa odličnom idejom najčešće ne mogu uspjeti samostalno. Ponekad je bolje prihvatiti nešto višu kamatu ili ustupiti veći dio vlasničkog kapitala, ako se time osigurava dugoročnija stabilnost. Mnogi poduzetnici nisu svjesni svih opcija jer smatraju da su ograničeni na banke, što nije točno. Sve veći broj mladih i ambicioznih poduzetnika koristi banke uglavnom za platni promet, dok stvarne izvore financiranja pronalazi kroz fondove i tržište kapitala.
Danas su MSP-ovima dostupni brojni alternativni oblici financiranja: od privatnih i institucionalnih fondova rizičnog kapitala (venture capital i private equity), preko mezaninskog financiranja, obvezničkih izdanja na tržištu kapitala, pa čak i do inicijalnih javnih ponuda dionica (IPO). Iako u Hrvatskoj nisu dosegle veliku popularnost postoje i platforme za grupno ulaganje (equity crowfunding)., čija ideja je bila pomoći poduzetnicima koji tek kreću u razvoj svojeg projekta prikupiti sredstva za početak. Također, Hrvatska razvojna banka (HABOR), europski fondovi i nacionalne agencije poput HAMAG-BICRO-a nude niz programa s povoljnim uvjetima, posebno za inovativne ili izvozno orijentirane tvrtke.
Ključno je da poduzetnici dobro razumiju razvojnu fazu svog poslovanja i prema tome odaberu odgovarajući instrument. Prava struktura financiranja može ubrzati rast i omogućiti ulazak na nova tržišta, dok pogrešan izbor često vodi do prevelikog zaduženja ili gubitka kontrole nad poslovanjem.
Obveznice nisu samo za korporacije
Možete li nam detaljnije objasniti kako funkcionira financiranje putem obveznica za MSP-ove, obzirom da ste veliki zagovornik tržišta obveznica?
To je zapravo vrlo elegantan način da poduzetnik dođe do kapitala bez davanja vlasničkog udjela. Obveznica je dužnički instrument, poduzeće izdaje obveznice, prikuplja novac od investitora, i obvezuje se vratiti taj iznos uz kuponsku kamatnu stopu. Proces traži dobru pripremu, jasne financije i atraktivnu priču, ali otvara vrata institucionalnim i privatnim investitorima.
Vjerujemo da obveznice sve više pokazuju svoj potencijal kako za izdavatelje, tako i za investitore. Predani smo daljnjem razvoju tog tržišta i ponosni što smo mogli podržati uspješna izdanja Qela i Koykana, koja su ostvarila željene ciljeve financiranja. Ova izdanja jasno su poslala poruku tržištu, investitori žele još ovakvih prilika.
Pokazali su da tržište kapitala nije rezervirano samo za velike korporacije. Qelo, kao neovisan sustav elektromobilnosti u Hrvatskoj, i Koykan, street food lanac restorana, uspjeli su privući interes investitora zahvaljujući jasno definiranim poslovnim modelima i uvjerljivim strategijama rasta. Drago nam je što smo kao Escont Partners imali savjetničku ulogu u oba projekta.
Je li tržište kapitala budućnost za MSP-ove u Hrvatskoj?
Apsolutno. Kapital na tržištu traži dobre projekte, a poduzetnici traže kapital. Naš je zadatak da ta dva svijeta spojimo. Uspješne priče poput Qelo i Koykan pokazuju da postoji spremnost investitora, ali i volja poduzetnika. Već i sada postoji veliki interes, ali da bi poduzeće izdalo obveznice mora zadovoljiti nekoliko parametara. Ukoliko poduzeće nije danas spremno za izdanje obveznica to ne znači da neće biti spremno u sljedećim razdobljima. Naglasak je na kvaliteti, a ne na količini i brzini izdanja. Vjerujemo da će taj trend rasti, osobito kako se regulatorni i savjetnički okvir dodatno razvija.
Tko može izdati obveznice?
Što biste savjetovali poduzetniku koji razmišlja o prikupljanju kapitala putem obveznica?
Prvi korak je iskrena samoprocjena, jesu li financije poduzeća uređene, postoje li jasni ciljevi, strategije i kvalitetan tim. Ključno je odgovoriti na najvažnije pitanje: zašto bi izdali obveznice? Obveznice se izdaju kako bi se osigurao rast i razvoj, odnosno stvaranje nove vrijednosti. Proces izdavanja obveznica zahtijeva fokus, preciznost, temeljito planiranje i uvjerljivu prezentaciju poduzeća te njegovog odgovornog menadžmenta. Nama je posebno zadovoljstvo kada svojim znanjem i iskustvom možemo poduzetnike potaknuti da odaberu ovaj oblik prikupljanja kapitala, jer tržištu su uvijek potrebni kvalitetni izdavatelji.
Može li ovaj oblik financiranja zamijeniti klasične banke?
Ne nužno zamijeniti, ali sigurno može dopuniti. Poduzeće koje ima diversificirane izvore kapitala otpornije je na tržišne promjene. Tržište kapitala nudi fleksibilnost i veću neovisnost, što mnogi poduzetnici počinju cijeniti.
Kako gledate na ulogu države i regulatora u poticanju razvoja tržišta kapitala?
Važna je edukacija, digitalizacija i pojednostavljivanje procesa. Zadnjih godina vidimo pomake, ali još uvijek je puno prostora za napredak. Uloga države nije samo u regulaciji, već i u poticanju pozitivnih primjera. Također, važno je reći da je država svojim izdanjem obveznica značajno pomogla edukaciji i kreiranju tržišta.
Postoje li sektori koji su spremniji za tržište kapitala od drugih?
Definitivno. Tehnološke kompanije, proizvodni sektor s izvozom, franšizni lanci, logistika i energetika su među najzrelijima. No, sve ovisi o poslovnom modelu i ambiciji tima. I manji projekti mogu biti atraktivni ako su dobro pripremljeni.
