Razgovor o novcu je najbolja životna investicija – zašto onda Hrvati šute o njemu?
Drugi mandat Donalda Trumpa potaknuo je investicijski val kojem se priključio i značajan broj malih ulagača. Vođeni idejom brzog profita i povučeni valom tržišnog entuzijazma, milijuni pojedinaca usmjerili su novac prema imovini za koju su vjerovali da garantira zaradu — često bez temeljnog financijskog znanja ili razumijevanja rizika.
Drugi mandat Donalda Trumpa u Bijeloj kući nije samo redefinirao političku retoriku, već je radikalno oblikovao investicijsku dinamiku, kako na globalnoj razini, tako i u segmentu malih, često neiskusnih ulagača. S jedne strane, institucionalni kapital nosio je tržišta kroz faze rasta i korekcije uz pomoć sofisticiranih modela rizika i diverzifikacije. S druge strane, eksplozija malih investitora, predvođena digitalnim platformama i društvenim mrežama, unijela je element nepredvidive euforije u sustav već opterećen političkom nestabilnošću.
Tržišna tektonika – carine kao katalizator šoka
Ožujak i travanj 2025. godine ostat će zapamćeni kao razdoblje kada su se globalna tržišta suočila s najdubljom kratkoročnom korekcijom od 2020. godine. Trumpova najava sveobuhvatnih carina, takozvani Liberation Day (Dan oslobođenja), izazvala je promptnu reakciju: S&P 500, Nasdaq i Dow izgubili su između 10 i 11 posto vrijednosti u svega 48 sati. Opće raspoloženja investitora urušio se gotovo sinkronizirano u dioničkom i obvezničkom segmentu. Dok su cijene obveznica padale, prinosi su eksplodirali, reflektirajući gubitak povjerenja u fiskalnu stabilnost SAD-a.
No, kao i mnogo puta prije, tržište je našlo svoje korektivno sidro. Trumpov moratorij na carine pokrenuo je brzi oporavak, a do sredine svibnja indeksi su se vratili u pozitivan teritorij. Povratak povjerenja, međutim, bio je temeljen više na percepciji i narativima, nego na makroekonomskim temeljima. Upravo ta psihološka komponenta oblikovala je krajolik koji je istovremeno nudio rekordne prinose i duboke rizike.
Diverzifikacija kao obrambena strategija
Reakcija velikih ulagača bila je dvostruka. Prvo, globalna diversifikacija — fondovi su preusmjerili milijarde dolara u europske i azijske ETF-ove i dionice, tražeći stabilnija regulatorna okruženja. Drugo, redefinicija sektorskih prioriteta: dok su AI, obrana i energetika profitirali od Trumpove politike, ulagači su istodobno shortali sektore osjetljive na carinske i geopolitičke turbulencije.
Analitičari Morgan Stanleya i JP Morgana upozoravali su da se radi o tržištu koje „vozi s nogom na gasu i rukom na kočnici”. Tržišna otpornost bila je impresivna, ali investitori su znali – svaka nova Trumpova izjava mogla je izazvati idući val korekcije. To je stvorilo investicijsku psihologiju nalik ratnoj ekonomiji: brzina donošenja odluka, visoka likvidnost i mogućnost strateškog izlaza bili su važniji nego ikad.
Mali ulagači: era špekulacije, mobilne euforije i FOMO-a
Trumpov drugi mandat također je mobilizirao novu generaciju malih ulagača. Potaknuti deregulacijom, medijskom hiperprodukcijom i dostupnošću aplikacija poput Robinhooda i Revoluta, milijuni mladih ulagača uplovili su na tržišta s minimalnim iskustvom, ali maksimalnim očekivanjima.
Prema Bloombergu i CNBC-u, glavne mete bile su im dionice AI kompanija, obrambene industrije i fosilne energetike, sektori koje je Trump eksplicitno podržavao. Investitori su mahom djelovali impulzivno, vođeni TikTok analizama, YouTube influencerima i FOMO logikom („Fear of Missing Out“), pokazuje izvješće Morningstara. Kripto je, uz potporu nove pro-kriptovalutne legislative, doživio drugi renesansni val. Ulagači su ulazili u Bitcoin, memecoine, DeFi protokole i pritom često ignorirali osnovne principe financijske discipline.
Gubici i otrežnjenje
No, val špekulativnog optimizma imao je svoju cijenu. Kada su tržišta reagirala na nove carinske mjere, sukobe s EU-om ili signalizaciju o ograničenjima monetarne politike, upravo su mali ulagači – bez zaštitnih mehanizama, hedgeova i diverzifikacije – bili najteže pogođeni. Mnogi su ostali zarobljeni u precijenjenim pozicijama, nespremni na padove, dok su profesionalci povukli kapital na vrijeme.
Mnogi mali ulagači možda bi ostvarili stabilnije i informiranije rezultate da su raspolagali većim financijskim znanjem, a jedan od najučinkovitijih, ali često zanemarenih načina njegova jačanja, jest otvoren razgovor o novcu s bliskim osobama. Kroz dijeljenje iskustava, znanja i strategija unutar obitelji i kruga prijatelja, moguće je graditi otpornije i svjesnije investitore, čak i u vremenima ekstremne tržišne neizvjesnosti.
Nismo naučeni pričati o novcu
Prema istraživanju Addiko banke u Hrvatskoj tek 36 posto građana redovito razgovara o financijama s bližnjima, unatoč tome što 61 posto vjeruje da bi tako donosilo bolje odluke. Zbog toga se Addiko u sklopu kampanje “Glasno o novcu“ obvezao da će do 2028. povećati udio građana koji redovito razgovaraju o novcu na 56 posto, potičući kulturu financijske iskrenosti i znanja u svakodnevnim razgovorima.
“Istraživanje Addiko banke i agencije za istraživanje tržišta Masmi pokazalo da čak 71 posto građana Hrvatske ne razgovara redovito o novcu, dakle, čak sedam od deset ih na razgovor o novcu gleda kao tabu temu te ga povezuje s osjećajima zavisti i srama“, ističe Katarina Kantolić, stručnjakinja za korporativne komunikacije Addiko banke i dodaje kako razloge za to možemo potražiti u društvenim i povijesnim okolnostima, mentalitetu, odgoju i kombinacijama raznih osobnih i drugih utjecaja. “Jedno je sigurno, nismo naučeni dovoljno otvoreno pričati o novcu. Ponekad je razlog tomu što se ne osjećamo dovoljno kompetentnima ili se bojimo da ne izazovemo negativne emocije od sugovornika kao što su podsmijeh, zavist ili slično. Često odbijamo pred drugima pričati o našim ulaganjima i financijskoj poziciji za slučaj da se desi gubitak i da se ne osramotimo pred okolinom. Radije svoje financijske gubitke “oplakujemo” u samoći, i koliko god to bilo razumljivo, to nas zapravo vodi k tome da o tome onda malo pričamo i malo znamo“, upozorava Katarina Kantolić.
Put do boljih odluka
Zbog toga je jasno da je nužno inzistirati na promjenama. Kad financijska pismenost izađe iz školskih klupa i uđe u kuhinje, dnevne boravke i chatove među prijateljima, ulagači svih razina mogu donositi informiranije, stabilnije i odgovornije odluke. I vjerojatno ono najvažnije – tada male pogreške ne postaju skupe lekcije, nego temelji dugoročne mudrosti.
A za početak možete do kraja kolovoza sudjelovati u nagradnom online kvizu “Glasno o novcu” o pop-kulturi i novcu u kojem možete osvojiti tri prosječne hrvatske plaće za svoj krizni fond. Zašto baš za krizni fond? Neplanirane troškove ne možemo izbjeći, a kako nas ne bi previše opteretili i iznenadili, prvi korak je odvajanje za krizni fond. Kad skupimo za krizni fond, što su okvirno barem tri naše mjesečne plaće, možemo krenuti štedjeti ili ulagati dalje, kažu u Addiku. Sretno!
Sadržaj je napravljen u produkciji Nova Studija, native tima Nove TV, u suradnji s partnerom Addiko bankom po najvišim profesionalnim standardima.
