Zaposleni u brojkama, izgubljeni u strukturi: Hrvatska ostvaruje pad nezaposlenosti, ali ne i ravnotežu
Podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje pokazuju rekordno nisku nezaposlenost, ali otkrivaju duboke razlike među regijama, obrazovnim razinama i sektorima – tržište se polarizira.
Potkraj lipnja 2025. u Hrvatskome zavodu za zapošljavanje bilo je evidentirano 70.036 nezaposlenih osoba, što je za 3195 osoba manje nego prethodnoga mjeseca i za 14.805 osoba manje nego u lipnju 2024. godine. U odnosu na prethodni mjesec, nezaposlenost je smanjena za 4,4 posto, dok je u usporedbi s istim mjesecom prethodne godine zabilježeno smanjenje od 17,5 posto.
Ovakav pad nezaposlenosti signalizira nastavak pozitivnih kretanja na tržištu rada i potvrđuje nastavak višegodišnjeg trenda oporavka nakon pandemijskog razdoblja. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, anketna stopa nezaposlenosti u prvom tromjesečju 2025. iznosila je 5,5 posto, dok je registrirana stopa, prema evidenciji HZZ-a, u lipnju iznosila približno 5,3 posto. To ukazuje na sve veću usklađenost između stvarnih tržišnih kretanja i službeno prijavljenih statusa nezaposlenosti, uz i dalje prisutne razlike koje proizlaze iz metodologije praćenja.
Od ukupnoga broja nezaposlenih u lipnju 2025. bilo je 32.581 nezaposlenih muškaraca, što čini udio od 46,5 posto, te 37.455 nezaposlenih žena, odnosno 53,5 posto. U usporedbi s lipnjem 2024. godine, broj nezaposlenih muškaraca smanjen je za 12,7 posto, dok je broj nezaposlenih žena smanjen za čak 21,1 posto. Udio muškaraca u evidentiranoj nezaposlenosti time se povećao, dok se udio žena smanjio za 2,5 postotna boda. Stručnjaci ističu kako ovakav pomak u rodnoj strukturi nezaposlenih upućuje na veću mobilnost i zapošljivost žena u sektorima koji trenutno bilježe rast – poput uslužnih djelatnosti, zdravstva i obrazovanja.
U skupini nezaposlenih osoba u lipnju 2025. bilo je 2755 osoba u dobi od 15 do 19 godina (3,9%), 5.984 osobe u dobi od 20 do 24 godine (8,5%), 7.847 osoba od 25 do 29 godina (11,2 %), 6.508 osoba od 30 do 34 godine (9,3%), 6752 osobe od 35 do 39 godina (9,6%), 7379 osoba od 40 do 44 godine (10,5%), 7.945 osoba od 45 do 49 godina (11,3 %), 7.811 osoba od 50 do 54 godine (11,2 %), 9.324 osobe od 55 do 59 godina (13,3%) te 7731 osoba u dobi od 60 i više godina (11%). U usporedbi s istim mjesecom prethodne godine, nezaposlenost je smanjena u svim dobnim skupinama. Najveće smanjenje evidentirano je u skupini osoba od 55 do 59 godina, i to za 21,8 posto, dok je najmanje smanjenje zabilježeno u skupini od 15 do 19 godina, gdje iznosi 3,9 posto. Ovi podaci ukazuju na trend ranije aktivacije starijih radnika, djelomično potaknut i pojačanom potražnjom u zdravstvenim i administrativnim djelatnostima te sve većom brigom za zadržavanje radne snage pred valom demografskog starenja.
U obrazovnoj strukturi nezaposlenih najzastupljenije su osobe sa završenom srednjom školom za zanimanja u trajanju do tri godine te školom za kvalificirane i visoko kvalificirane radnike, kojih je bilo 21.017 ili 30 posto. Slijede osobe sa završenom srednjom školom u trajanju od četiri i više godina te gimnazijom, kojih je bilo 20.187 ili 28,8 posto. Osobe sa završenom osnovnom školom činile su 17,6 posto (12.302 osobe), dok je osoba sa završenim fakultetom i akademijom bilo 6755 ili 9,6 posto. Uz to, 5110 osoba (7,3%) imalo je završen prvi stupanj fakulteta, višu školu ili stručni studij, dok je 4665 osoba (6,7%) bilo bez škole ili sa nezavršenom osnovnom školom. Usporedbom s lipnjem 2024. godine, broj nezaposlenih smanjen je u svim obrazovnim skupinama. Najveće smanjenje zabilježeno je kod osoba sa završenom osnovnom školom (za 20,8%), a najmanje kod osoba bez škole i nezavršenom osnovnom školom (za 11,5%). Analitičari navode kako ovi pomaci potvrđuju oporavak tržišta rada kroz sektore niskokvalificiranih i srednjeobrazovanih zanimanja, ali i upućuju na i dalje postojeće strukturne izazove u prekvalifikaciji i aktivaciji dugotrajno nezaposlenih bez završene škole.
Najveći apsolutni broj nezaposlenih osoba u lipnju 2025. imale su Osječko-baranjska županija s 10.622 nezaposlene osobe (15,2%), Splitsko-dalmatinska županija s 9962 osobe (14,2%) i Grad Zagreb s 9357 osoba (13,4%). Najmanji broj nezaposlenih zabilježen je u Ličko-senjskoj županiji, gdje ih je bilo 773, odnosno 1,1 posto. U usporedbi s lipnjem prethodne godine, nezaposlenost je smanjena u svim županijama. Primjerice, u nekim županijama poput Sisačko-moslavačke pad je dosegnuo više od 20 posto, što ukazuje na snažne regionalne dinamike u oporavku tržišta rada, povezane i s ulaganjima u obnovu i demografsku revitalizaciju.
Tijekom lipnja 2025. u evidenciju nezaposlenih prijavilo se 9715 osoba, što je za 15,2 posto manje nego u istom mjesecu prethodne godine. Od toga je bilo 4452 muškarca (45,8%) i 5.263 žene (54,2 %). Među ukupno novoprijavljenima, 8196 osoba (84,4%) imalo je prethodno radno iskustvo. Najviše prijava došlo je iz djelatnosti obrazovanja (1358 osoba ili 16,6%), prerađivačke industrije (1071 osoba ili 13,1%), trgovine na veliko i na malo (953 osobe ili 11,6%), smještaja te pripreme i usluživanja hrane (877 osoba ili 10,7%) i građevinarstva (805 osoba ili 9,8%). Podaci upućuju na to da se radi većinom o osobama koje izlaze iz sezonskih ili projektno orijentiranih ugovora, s ponovnim kruženjem radne snage između sektora.
Ukupno je tijekom lipnja 2025. iz evidencije nezaposlenih izašlo 12.910 osoba, što je za 13,6 posto manje nego u lipnju 2024. godine. Od toga je zaposleno 8.682 osoba, uključujući 7.829 osoba na temelju radnog odnosa, što je 25,6 posto manje nego u lipnju prethodne godine, te 853 osobe na temelju drugih poslovnih aktivnosti. Najviše se ljudi zaposlilo u djelatnosti smještaja te pripremi i usluživanju hrane (1745 osoba ili 22,3%), trgovini na veliko i na malo (1.326 osoba ili 16,9 %), prerađivačkoj industriji (858 osoba ili 11%), građevinarstvu (523 osobe ili 6,7%) te administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima (516 osoba ili 6,6%). Blagi pad ukupnog broja zaposlenih u usporedbi s prošlom godinom mogao bi biti povezan s učincima sezone, ali i s usporavanjem otvaranja novih ugovora u dijelu privatnog sektora.
Tijekom lipnja 2025. Hrvatskome zavodu za zapošljavanje prijavljeno je 19.465 slobodnih radnih mjesta, što je za 0,1 posto manje nego u lipnju 2024. godine. Najveći broj prijavljenih slobodnih radnih mjesta pristigao je iz djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (3736 mjesta ili 19,2%), obrazovanja (2970 mjesta ili 15,3%), prerađivačke industrije (2495 mjesta ili 12,8%), građevinarstva (1860 mjesta ili 9,6 %) te trgovine na veliko i na malo (1712 mjesta ili 8,8%). Ovakva raspodjela pokazuje kako Hrvatska sve više ovisi o potražnji u javnim i ljudskim uslužnim sektorima, a istovremeno i dalje snažno oslanja tržište rada na strukturno oskudne djelatnosti poput građevine i industrije.
