Talijanska vlada odobrila gradnju kontraverznog mosta koji će biti 30 puta skuplji od Pelješkog, kažu da je ključan za NATO obranu
Viseći most dug 3,3 kilometra preko Mesinskog tjesnaca trebao bi povezati Siciliju s kopnom. Projekt je u proteklim desetljećima imao više neuspješnih pokušaja realizacije, a sada ga talijanska vlada definira kao projekt kojim će ispuniti obveze prema NATO-u u pogledu povećanja vojnih izdvajanja.
Vlada Giorgie Meloni u srijedu je odobrila izgradnju mosta vrijednog 13,5 milijardi eura koji će povezivati Siciliju s talijanskim kopnom, oživjevši kontroverzni projekt za koji Rim sada tvrdi da je ključan za nacionalnu sigurnost.
Izvorno zamišljen kao poticaj za gospodarski razvoj jedne od najsiromašnijih talijanskih regija, viseći most dug 3,3 kilometra preko Mesinskog tjesnaca prošao je kroz više neuspješnih pokušaja realizacije u proteklim desetljećima. No, talijanska vlada sada je redefinirala projekt kao način ispunjavanja obveze prema NATO-u u pogledu povećanju vojnih izdvajanja, piše Financial Times.
Kao i svi saveznici u NATO-u, Italija je obećala povećati godišnja izdvajanja za obranu na pet posto BDP-a u roku od deset godina, od čega je 1,5 posto BDP-a predviđeno za stratešku infrastrukturu.
Garancija vojne mobilnosti na Sredozemlju
Vlada premijerke Meloni planira uključiti trošak izgradnje mosta u taj napor te je počela isticati njegovu stratešku vrijednost u Sredozemlju, gdje vjeruje da Moskva pokušava povećati svoj utjecaj.
“Most preko Mesinskog tjesnaca predstavlja temeljnu infrastrukturu u pogledu vojne mobilnosti, uzimajući u obzir prisutnost važnih NATO baza na jugu Italije”, navodi se u izvješću talijanskih vlasti iz travnja, u kojem se projekt proglašava “nadmoćnim javnim interesom”.
Cestovno-željeznički most imao bi, prema izvješću, “ključnu ulogu u kontekstu obrane i sigurnosti – olakšavajući kretanje oružanih snaga Italije i NATO saveznika”, uz pozivanje na “rastuću geopolitičku osjetljivost Sredozemlja”.
Prilično nategnuta teza
Međutim, Alessandro Marrone, voditelj programa obrane pri Institutu za međunarodne poslove u Rimu, izjavio je da Rim “prilično rasteže pojam” vojne imovine, budući da je glavna zadaća NATO-a osigurati da se trupe stacionirane u zapadnoj Europi mogu brzo rasporediti na istok u slučaju ruskog napada na istočno krilo saveza.
Marrone je rekao da bi se Italija trebala umjesto toga usredotočiti na modernizaciju luka, zračnih luka i cesta u regijama gdje su smještene njene trupe:
“Ako trebaš ići na istok, to je ili preko Jadrana, avionom ili preko Alpa.”
San o povezivanju Sicilije s kopnom ukorijenio se u 19. stoljeću nakon ujedinjenja Italije. Do 1970. godine projekt je proglašen nacionalnim prioritetom, ključnim za gospodarski razvoj jedne od najsiromašnijih talijanskih regija.
No suvremeni pokušaji izgradnje mosta više su puta propali, otežani krhkim javnim financijama Italije i trajnim sumnjama u gospodarsku isplativost i konstrukcijsku sigurnost projekta.
Stanovnici pružaju otpor
Stanovnici Messine također su godinama pružali otpor i sada se ponovno mobiliziraju kako bi pokušali zaustaviti projekt, koji će zahtijevati velike promjene u gradu, uključujući premještanje željezničkog kolodvora.
Godine 2005., tadašnji premijer Silvio Berlusconi izdao je prvi ugovor za most u vrijednosti 3,9 milijardi eura, no projekt je stavljen na čekanje već nekoliko mjeseci kasnije nakon pada njegove vlade. Po povratku na vlast dvije godine kasnije, pokušao je ponovno pokrenuti projekt, ali je on konačno ukinut 2011. uslijed dužničke krize u Italiji.
Trošak izgradnje narastao je s prvotnih 4,4 milijarde eura (procjena od prije 20-ak godina) na 13 milijardi eura danas. Unatoč tome, vlada Giorgie Meloni odlučna je oživjeti plan, ističući njegovu stratešku važnost.
No sam most mogao bi postati ranjivost i povećati vojne troškove Rima ako bi ga u budućnosti trebalo braniti.
“Ta je infrastruktura osuđena da privuče pozornost svakog potencijalnog agresora, čak i manjeg,” napisao je general Gualtiero Corsini još 1987. godine. Upozorio je da, od svih načina povezivanja otoka s kopnom, “viseći most ima najveću ranjivost” i zahtijevao bi protuzračnu i proturaketnu zaštitu.
