U Hrvatskoj 116 otvorenih investicijskih fondova
HANFA je objavila izvješće koje otkriva stanje na financijskom tržištu koje ta agencija pokriva. To obuhvaća investicijske i mirovinske fondove, tržište kapitala, osiguranja i drugo.
Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga – HANFA, objavila je svoje mjesečno izvješće za srpanj. Ono prikazuje stanje u područjima koje ta agencija pokriva.
Krajem srpnja u državi je poslovalo ukupno 116 otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom (UCITS) koji su upravljali s 3,8 milijardi eura neto imovine. To je otprilike 1000 eura po stanovniku. Zanimljivo je da je najviše imovine bilo u novčanim fondovima (32,6%). U obvezničkima je bilo 19,2 posto, dioničkima 17,6 posto, mješovitima 7,5 posto, a ostalima 19,2 posto.
Končar najjtrgovanija dionica
Na kraju drugog tromjesečja 2025. godine u Hrvatskoj su poslovale 22 pravne osobe ovlaštene za pružanje investicijskih usluga, odnosno sedam investicijskih društava, 11 kreditnih institucija i četiri društva za upravljanje investicijskim fondovima. Zbog prenošenja portfelja jednog društva za upravljanje investicijskim fondovima na novoosnovano investicijsko društvo na tromjesečnoj razini vrijednost imovine kojom upravljaju investicijska društva jako povećala – za gotovo 14 puta.
Promet na Zagrebačkoj burzi u srpnju je iznosio 75,7 milijuna eura, što je osam posto više nego prethodnog mjeseca. Tržišna kapitalizacija povećala se za 3,5 posto i iznosila je 56,4 milijardi eura. Najveći dio (32,3 milijarde) odnosio se na dionice, a nakon njih slijede obveznice (32,3 milijarde). Na instrumente tržišta novca otpada 4,5 milijardi, a na ETF-ove 122 milijuna eura.
Među sektorskim dioničkim indeksima najveći mjesečni rast (7,8%) ostvario je CROBEXindustrija, dok je najmanji mjesečni rast (0,1%) zabilježio CROBEXnutris. Glavni dionički indeks Zagrebačke burze CROBEX zabilježio je mjesečni rast od 4,2 posto. Dionica kojom se u srpnju najviše trgovalo bila je ponovno dionica Končara.
Svaki peti zaposlenik uplaćuje dobrovoljni mirovinski fond
Obvezni mirovinski fondovi krajem srpnja imali su ukupno 2.369.233 člana, odnosno 7.838 članova više nego prethodnog mjeseca. Većina ih je u srednjerizičnim fondovima B kategorije – njih 76,06 posto. Najrizičnije fondove koji bi mogli donijeti najviše prinosa koristi 20,25 posto članova, a najsigurnije C kategorije tek 3,69 posto članova. Zbog odlaska u mirovinu ili smrti u srpnju je prestalo članstvo za 1.934 osiguranika. Neto imovina OMF-ova na kraju srpnja iznosila je 25,2 milijardi eura.
Otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova u srpnju je bilo osam, a zatvorenih 21. Prvi su imali 431.619, a drugi 50.255 članova. Ugrubo, to znači da svaki peti obveznik mirovinskih fondova štedi i u dobrovoljnom mirovinskom fondu. Ukupne uplate u dobrovoljne mirovinske fondove u srpnju su iznosile 11,6 milijuna eura, a isplate 4,3 milijuna.
Na kraju drugog tromjesečja 2025. poslovala su dva mirovinska osiguravajuća društva. Ona su u dijelu obveznog mirovinskog osiguranja obuhvaćala 19.734 korisnika, a u dijelu dobrovoljnog mirovinskog osiguranja 4.112 korisnika. Njihova ukupna aktiva iznosila je 620,4 milijuna eura.
U srpnju je poslovalo i 14 društava za osiguranje. Ukupna naplaćena premija u prvih sedam mjeseci 2025. iznosila je 1,2 mlrd. EUR, odnosno 8,2 posto više nego u istom razdoblju prethodne godine. U strukturi osiguranja najzastupljenije je, očekivano, bilo osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila sa 35,5 posto udjela u neživotnim osiguranjima (na koja se odnosi 1,0 milijardi). Slijede osiguranje cestovnih vozila (19,6 posto), osiguranje od požara i elementarnih šteta (9,3 posto) te zdravstveno osiguranje (8,6 posto). Na životna osiguranja otpada 196,2 milijuna.
Iznos likvidiranih šteta u prvih sedam mjeseci 2025. iznosio je 699,2 milijuna eura. Od tog iznosa na životno se osiguranje odnosi 212,5 milijuna, a na neživotno 486,7 milijuna. Najveći se iznosi odnose na osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila (41,3 posto), osiguranje cestovnih vozila (21,7 posto), zdravstveno osiguranje (12,4 posto) te osiguranje od požara i elementarnih šteta (8,6 posto).
