Koliko Hrvata posjeduje drugu nekretninu?

Mnogi ljudi sanjaju o tome da imaju vlastitu nekretninu, a mnogim Europljanima taj se san ostvario. 69% njih posjeduje nekretninu.

Četvrtina ove skupine posjeduje i drugu nekretninu, prema najnovijem izvješću o europskim trendovima stanovanja koje je objavila međunarodna tvrtka za nekretnine Re/Max, prenosi Euronews.

Bugarska je europska zemlja s najvećim udjelom vlasnika kuća koji imaju drugu nekretninu (46%), što je znatno više od europskog prosjeka od 25%.

“Ovu visoku razinu vlasništva nekretnina prati i opće zadovoljstvo životnim uvjetima, pri čemu je 82% Bugara zadovoljno svojim trenutnim stambenim uvjetima“, navodi se u izvješću. U cijeloj Europi ta je brojka 76%.

Na drugom mjestu po najvećem udjelu vlasnika kuća s drugom nekretninom je Grčka (39%), a slijedi Hrvatska (37%).

Na dnu ljestvice nalazi se Nizozemska, gdje 8% vlasnika kuća ima drugu nekretninu, iako udio ispitanika koji su smatrali nekretnine preskupima ovdje iznosi 57% – među najnižim brojkama u Europi.

“29 % Nizozemaca pokazuje veću spremnost na preseljenje u inozemstvo zbog pristupačnijeg života, u usporedbi s 24% europskog prosjeka“, navodi se u studiji.

U Irskoj samo 11% posjeduje drugu nekretninu. Prema izvješću, to je zbog financijskih ograničenja. U toj zemlji 71% građana smatra da su nekretnine preskupe.

“U Irskoj se ukupna stambena situacija čini izazovnom, s 18% ispitanika koji su nezadovoljni svojim trenutnim životnim uvjetima – što je najveći postotak među europskim zemljama“, navodi se u izvješću.

“Glavni pokretač ovog nezadovoljstva je pristupačnost cijena, a gotovo polovica (48%) nezadovoljnih ispitanika navodi je kao glavnu brigu“, dodaje se.

Za praznike i mirovinu

Za mnoge je posjedovanje druge nekretnine više stvar razonode nego investicije.

Gotovo polovica ispitanika s drugom nekretninom koristi je kao kuću za odmor (44%), dok će se četvrtina ljudi (23%) preseliti tamo kada odu u mirovinu. 

Postoje i praktični razlozi za posjedovanje vikendice. To uključuje iznajmljivanje na godišnjem ugovoru (16%) ili putem platformi za kratkoročni smještaj poput Airbnb-a (16%). Drugi je uključuju u svoj investicijski portfelj (14%) ili je koriste za život između dva grada (10%). 

U 39% slučajeva diljem Europe ljudi imaju drugi dom u svojoj zemlji prebivališta. Oni koji žive u hladnijim klimama, poput Irske (25%), vjerojatnije će imati drugi dom u inozemstvu.

Više od jedne desetine (13%) svih vlasnika kuća koji trenutno ne posjeduju drugu nekretninu kažu da će je vjerojatno posjedovati u budućnosti.

“Privlačnost posjedovanja druge nekretnine predstavlja ulaganje u stil života, financijsku udobnost i slobodno vrijeme”, stoji u izvješću. “I unatoč izazovnijoj ekonomskoj klimi, ambicija za ostvarenjem ovog sna ostaje snažna za mnoge na kontinentu, što će značiti da će posjedovanje druge nekretnine i dalje igrati značajnu ulogu na tržištima nekretnina u Europi.“

Godine karantene uzrokovane COVID-om povećale su broj vlasništva nad drugim kućama, jer su ljudi usvojili nove fleksibilne načine života, a mnogi su, na primjer, nastojali podijeliti svoje vrijeme između života u gradovu i na selu. Porast rada na daljinu dodatno je potaknuo taj trend.

Diljem Europe raste nezadovoljstvo vlasništvom nad drugom nekretnnom zbog toga što potiče rast cijena nekretnina i pretjerani turizam. 

Otpor zbog posjedovanja druge nekretnine

Kritičari su rekli da u mnogim zemljama, kada netko s većim raspoloživim prihodima posjeduje nekretninu na drugim lokacijama, to ima štetne društvene posljedice za lokalne zajednice. Tvrde da to povećava potražnju i utječe na porast cijena. Situacija se pogoršava kada se druga nekretnina iznajmljuje putem platformi za kratkoročni smještaj.

“Tamo gdje su vikendice prazne ili samo privremeno zauzete u područjima velike potražnje, raste napetost jer često postoji manjak pristupačnih opcija za nekretnine u kojima bi ljudi živjeli“, rekla je za Euronews Alexandra Latham, direktorica komunikacija udruge Housing Europe.

Takve pojave potaknule su strože propise o kratkoročnom najmu za odmor i povećanje poreza na vikendice. 

Neki gradovi, na primjer, nameću stroža ograničenja za kratkoročni najam. Barcelona je otišla korak dalje i zabranila kratkoročni najam od travnja 2025. godine. 2028. postojeće licence neće se obnavljati.