Jedna stvar koštala je Europu ovo ljeto najmanje 43 milijarde eura, Hrvatska u dobroj poziciji
Najveću štetu pretrpjele su Cipar, Grčka, Malta i Bugarska, svaka s kratkoročnim gubicima većim od jedan posto njihove bruto dodane vrijednosti. Slijedile su druge mediteranske zemlje, uključujući Španjolsku, Italiju i Portugal.
Olujno i ekstremno vrijeme koje je ovog ljeta pogodilo Europu izazvalo je kratkoročne gospodarske gubitke od najmanje 43 milijarde eura, prema procjeni na razini EU-a, a troškovi bi do 2029. mogli narasti na 126 milijardi eura.
Najtoplije godišnje doba, obilježeno žegom, sušama i poplavama, donijelo je lani štete u visini 0,26 posto gospodarske proizvodnje EU-a., prema brzoj analizi koja još nije prošla znanstvenu recenziju, ali se temelji na vezama između vremenskih uvjeta i ekonomskih podataka objavljenih u akademskoj studiji ovog mjeseca, piše The Guardian.
Najveću štetu pretrpjele su Cipar, Grčka, Malta i Bugarska – svaka s kratkoročnim gubicima većim od jedan posto njihove bruto dodane vrijednosti (BDV). Slijedile su druge mediteranske zemlje, uključujući Španjolsku, Italiju i Portugal. Ekonomisti sa Sveučilišta u Mannheimu i Europske središnje banke rezultate su opisali kao “konzervativne” jer nisu uključili rekordne požare koji su prošlog mjeseca poharali južnu Europu niti kumulativni učinak istodobnih ekstremnih vremenskih pojava.
Sehrish Usman, ekonomistica sa Sveučilišta u Mannheimu i glavna autorica studije, rekla je da bi “pravovremene procjene” mogle pomoći kreatorima politika da ciljano usmjere pomoć u nedostatku službenih podataka. “Pravi troškovi ekstremnih vremenskih uvjeta otkrivaju se sporo jer ti događaji utječu na živote i egzistenciju kroz širok spektar kanala koji se protežu izvan početnog udara.”
Posljedice su puno veće
Znanstvenici su požurili utvrditi u kojoj je mjeri globalno zagrijavanje pogoršalo ekstremne vremenske uvjete ovog ljeta. Studije sugeriraju da je klimatski slom učinio uvjete za požare 40 puta vjerojatnijima u Španjolskoj i Portugalu te 10 puta u Grčkoj i Turskoj. Procjenjuje se da je smrtnost tijekom “tiho pogubnog” toplinskog vala u lipnju utrostručena u 12 velikih gradova zbog onečišćenja koje zagrijava planet.
Dok se većina istraživanja o gospodarskim troškovima klimatskih promjena fokusira na izravne posljedice, poput uništene imovine ili osiguranih gubitaka, autori nove studije koristili su povijesne veze između ekstremnih vremenskih pojava i gospodarske proizvodnje kako bi obuhvatili posredne učinke – primjerice, ograničeno radno vrijeme građevinara tijekom toplinskih valova ili poremećaje u prometu nakon što poplave oštete željeznice.
Stéphane Hallegatte, glavni klimatski ekonomist Svjetske banke, koji nije sudjelovao u studiji, rekao je da ona potvrđuje kako su širi gospodarski učinci ekstremnih vremenskih uvjeta veći od izravnih posljedica i traju dulje nego što ljudi misle.
“Već dugo tvrdim da moramo preusmjeriti fokus s izravnih šteta od katastrofa na šire mjere koje obuhvaćaju puni gospodarski učinak, stoga mi je drago vidjeti da studija upravo to čini”, rekao je.
No upozorio je da se koriste “nesavršene zamjene” za identifikaciju ekstremnih vremenskih pojava, što bi vjerojatno dovelo do podcjenjivanja ukupnih troškova. Dodao je da BDV ne odražava u potpunosti trošak ekstremnih vremenskih uvjeta za ljude i tvrtke, niti koristi smanjenja ranjivosti. “Posebno kada katastrofe pogađaju siromašne zajednice i ljude, učinak na BDV može biti minimalan jer su ti ljudi već siromašni”, rekao je Hallegatte. “Ali to ne znači da neće patiti.”
Poremećaji u opskrbnim lancima
Gert Bijnens, ekonomist Belgijske nacionalne banke, koji također nije sudjelovao u studiji, rekao je da su poremećaji u opskrbnim lancima jedna od najznačajnijih “skrivenih cijena” koje se obično ne uzimaju u obzir. Studija o troškovima razornih belgijskih poplava 2021. otkrila je da je prodaja u proizvodnim tvrtkama daleko od pogođenih područja naglo pala ako su imale dugogodišnje dobavljače u poplavljenim zonama.
Zanemarivanje takvih učinaka moglo bi dovesti do podcjenjivanja šteta i do 30 posto, rekao je Bijnens.
“Naravno, takve procjene prate nesigurnosti jer se oslanjaju na povijesne prosjeke i još ne mogu u potpunosti obuhvatiti kumulativne događaje”, dodao je. “Glavna je poruka jasna: ekstremni vremenski uvjeti već ostavljaju značajan gospodarski trag, a posredni učinci mogu biti jednako štetni kao i izravna razaranja.”
