HUP protiv angažiranja kineskih i turskih tvrtki na natječajima

Aktualno Forbes Hrvatska 24. ruj 2025. 13:35
featured image

24. ruj 2025. 13:35

HUP upozorava na značajan udio tvrtki iz trećih država na natječajima u Hrvatskoj koji znaju biti sufinancirani i novcem Europske unije. Kako sporne države ne omogućuju sudjelovanje EU tvrtki na njihovim natječajima, vjeruju kako ni njihovim tvrtkama ne treba dozvoliti sudjelovanje na natječajima u Hrvatskoj. U suprotnosti se šteti hrvatskim tvrtkama.

Hrvatska udruga poslodavaca upozorila je na ozbiljne dugoročne posljedice za hrvatsko gospodarstvo i tržište rada zbog ponovnog odabira ponuditelja iz trećih zemalja u postupcima javne nabave u strateškim infrastrukturnim projektima. Riječ je o ponuditeljima čije države nisu potpisnici Sporazuma Svjetske trgovinske organizacije o javnoj nabavi (GPA), čiji je cilj uzajamno otvoriti tržišta javne nabave među članicama.

Forbes Hrvatska još prošle godine izvještavao je o presudi Europskog suda u slučaju Kolin koja je išla u smjeru lošijeg tretmana ili čak isključivanja tvrtki čije države nisu potpisnici navedenog sporazuma. Ove godine Hrvatske ceste iskoristile su te opcije i zabranile sudjelovanje tvrtkama iz trećih država na svom natječaju za izgradnju čvora TTTS kod Splita. No, njihovo ponašanje je iznimka. Tvrtke iz Kine, Turske i drugih država i dalje su dobrodošle na natječajima u Hrvatskoj.

Tvrtke iz trećih država znaju dobivati i subvencije

Iz HUP-a Hrvatska kroz sustav javne nabave godišnje ugovori oko 12,7 mlrd EUR vrijedne poslove, od čega ugovori za radove čine oko 54 posto ukupne vrijednosti javne nabave. HUP je upozorio da su kompanije iz trećih zemalja koje nisu potpisnice GPA, u Hrvatskoj u prvih osam mjeseci ove godine bile najbolji ponuditelji na ukupno 1,8 milijardi eura vrijednim natječajima. Kada je riječ o infrastrukturnim projektima, procijenjena vrijednost pojedinog projekta prelazi 100 milijuna eura. Iz HUP-a upozoravaju da je riječ o ogromnom novcu koji iz javnih i europskih fondova odlazi van Hrvatske i Europske unije, umjesto da se reinvestira u lokalnu ekonomiju.

Tvrtke iz takvih trećih zemalja uživaju prednosti zbog državnih potpora, nižih radnih i socijalnih standarda, te izostanka EU pravila o tržišnom natjecanju i transparentnosti. Time se domaća i europska poduzeća, koja uredno plaćaju poreze i doprinose te ulažu u zaštitu radnika, stavljaju u lošiji položaj, a posljedice su: pad konkurentnosti, gubitak tržišta i istiskivanje domaćih izvođača iz strateških infrastrukturnih projekata.

U HUP-u upozoravaju da je u razdoblju od pet godina realno očekivati gubitak većine poslova i referenci domaćih građevinskih kompanija, što veže temeljnu pretpostavku nuđenja budućih ponuda na velikim infrastrukturnim projektima.

Upravo su HUP-ove inicijative u skladu s najnovijim europskim trendovima i regulativom. Naime, Rezolucijom Europskog parlamenta o javnoj nabavi, usvojenom 9. rujna ove godine, konkretne preporuke Europskoj komisiji za poboljšanje europske javne nabave su upravo poruke koje HUP u kontinuitetu zagovara.

Zaštita hrvatske industrije

To uključuje isključenje subjekata koji krše obveze o radu i okolišu, nesudjelovanje ponuditelja iz država koje ne daju recipročan pristup svom tržištu ponuditeljima iz Europske unije te uvrštavanje u dokumentaciju o nabavi zahtjeva koji se temelje na nacionalnom pravu, poput obvezujućih kolektivnih ugovora.

Kako bi se spriječilo daljnje urušavanje tržišta i osigurala pravedna utakmica, HUP traži zabranu sudjelovanja na natječajima tvrtkama iz država koje nisu potpisale GPA. Osim toga zalažu se za uvođenje mehanizama koji bi neutralizirali damping i subvencije.

Vjeruju da bi korištenje EU fondova trebalo vezati uz EU izvođače te transparentno izvještavati o udjelu domaćih izvođača u strateškim projektima.

Dio EU članica već primjenjuju pojedine mjere, te daju prednost domaćim i EU poduzećima koji poštuju pravila tržišnog natjecanja, što pokazuje da je zaštita građevinske industrije legitimna, jer čuva tržišno natjecanje, javni interes i opskrbne lance.

Dodatno, HUP upozorava kako obvezujuće presude Suda EU potvrđuju kako članice Unije imaju pravo i dužnost štititi tržišnu ravnotežu, javni interes i sigurnost opskrbnih lanaca, uključujući projekte financirane EU fondovima. Vjeruju kako dosljednom provedbom tih mjera, javna ulaganja mogu ostvariti puni učinak – povećati rast BDP-a, generirati radna mjesta, ojačati industriju i dugoročno stabilizirati građevinski sektor.

Postani dio Forbes zajednice

Najrelevantniji sadržaj iz svijeta biznisa - izravno na vaš e-mail.