Hrvati prepoznali zlatnu priliku: Do kraja godine uložit će rekordnih 600 milijuna eura

Zlato je ponovno postalo najtraženije utočište ulagača u svijetu i Hrvatskoj. Cijena mu je probila povijesnu granicu od 4000 dolara po unci, a snažna potražnja središnjih banaka i građana pokazuje da “stari kralj ulaganja” proživljava svoj novi zlatni trenutak.

Zlato je 8. listopada probilo razinu od 4000 dolara po unci i dosegnulo povijesni rekord, potaknuto snažnom potražnjom investitora za sigurnošću uslijed rastuće gospodarske i geopolitičke neizvjesnosti te očekivanjima daljnjih rezova kamatnih stopa američke središnje banke. Ovaj plemeniti metal tradicionalno se smatra utočištem u vremenima nestabilnosti, a u 2025. postalo je i jedan od najuspješnijih oblika imovine na tržištu – od početka godine vrijednost mu je porasla za 52,5 posto, nakon lanjskog rasta od 27 posto. Prema riječima Taija Wonga, neovisnog trgovca metalima, “trenutačno je toliko povjerenja u ovu trgovinu da će tržište tražiti sljedeći veliki okrugli broj, a to je 5000 dolara po unci”. Dodao je i da će “biti zastoja na putu, poput mogućeg primirja na Bliskom istoku ili u Ukrajini, ali da se temeljni pokretači trenda – golemi državni dug, diversifikacija rezervi i slabiji dolar – vjerojatno neće promijeniti”.

Što stoji iza uzleta?

Naime, trgovinu zlatom potiče kombinacija čimbenika – očekivanja o rezovima kamata, dugotrajna politička i gospodarska neizvjesnost, rekordne kupnje središnjih banaka, rastući priljevi u burzovno-trgovane fondove povezane sa zlatom i slabost dolara. Vrijednost zlata skočila je gotovo 20 posto u manje od dva mjeseca, što je iznenadilo i same analitičare.

Prema podacima Svjetskog vijeća za zlato, središnje banke diljem svijeta već treću godinu zaredom kupuju oko tisuću tona zlata godišnje, čime nastoje diverzificirati imovinu i smanjiti ovisnost o američkom dolaru. Taj trend, poznat kao dedolarizacija, predvode zemlje Azije, među kojima Kina, Indija i Rusija, koje sustavno povećavaju zlatne rezerve. Paralelno s tim, sve više institucionalnih investitora i fondova okreće se zlatu kako bi ublažili rizike od tržišnih korekcija i inflacije. Prema analizi Bloomberga, snažna potražnja središnjih banaka i fondova stvorila je “savršen ciklus” koji podržava rast cijene i dovodi do situacije u kojoj se zlato ponaša ne samo kao zaštita od rizika, nego i kao klasa imovine u ofenzivi.

Instrument sigurnosti

U istom tonu, Forbes piše kako se sve više investitora pita što zapravo stoji iza ovog povijesnog uzleta. Neki vide zlato kao zaštitu od potencijalnog pucanja burzovnog balona nastalog oko dionica tehnoloških kompanija koje profitiraju od umjetne inteligencije. Drugi smatraju da je riječ o reakciji na visoke razine zaduženosti američke vlade i zabrinutost zbog slabljenja neovisnosti Feda. Analitičari Morgan Stanleyja također smatraju da je uzlet zlata povezan s globalnim financijskim zaokretom u kojem središnje banke i investitori postupno smanjuju ovisnost o dolaru i traže zaštitu od promjena koje bi mogle izazvati digitalne valute i stablecoini. “Zlato postaje instrument stabilnosti u svijetu koji se ubrzano mijenja i sve manje oslanja na dolar”, navodi se u njihovom izvješću.

Diversifikacija portfelja

Institucije poput Goldman Sachsa i Bank of America procjenjuju da rast zlata još nije završio – uz mogući cilj između 4800 i 5000 dolara po unci ako Fed nastavi s ublažavanjem monetarne politike i ako se globalna potražnja održi.

Rastu cijene zlata pridonosi i sve izraženiji “strah od propuštanja prilike” – takozvani FOMO efekt – koji potiče male i velike ulagače da se uključe prije nego što cijena dodatno poraste. Upravo zato, mnogi financijski savjetnici predlažu veću diversifikaciju portfelja, pa tako i Morgan Stanley koji preporučuje novu strukturu ulaganja s 20 posto udjela zlata uz dionice i obveznice.

Hrvati prepoznali priliku, ali…

U Hrvatskoj također raste interes građana za ulaganje u zlato. Prema podacima Centra Zlata, prošle je godine u fizičko zlato uloženo oko 350 milijuna eura, a taj je iznos ove godine dosegnut već u svibnju. Do kraja 2025. očekuje se da će ulaganja premašiti 600 milijuna eura, što je gotovo dvostruko više nego godinu ranije. Ipak, to je i dalje mali dio ukupne štednje hrvatskih građana, koji na bankovnim računima drže gotovo 40 milijardi eura, dok je u državne obveznice i trezorske zapise uloženo više od 11 milijardi. Burzovna cijena zlata u eurima porasla je od početka godine za više od 35 posto, što je gotovo trostruko iznad prosječnog godišnjeg rasta u posljednjih dvadeset godina. Iako je riječ o tržištu koje je još uvijek u razvoju, rast interesa pokazuje da građani sve više prepoznaju zlato kao način očuvanja vrijednosti u vremenima neizvjesnosti. Stručnjaci očekuju da će se trend nastaviti i u idućim godinama, jer čimbenici koji ga potiču – visoki dugovi, monetarna ekspanzija i geopolitička nestabilnost – neće nestati preko noći.

Sve prolazi, zlato ostaje

Zlato tako ponovno postaje simbol povjerenja i stabilnosti u svijetu koji sve više podsjeća na razdoblja financijskih prekretnica. Ako su protekla desetljeća bila obilježena dominacijom dionica i tehnoloških ulaganja, novo razdoblje moglo bi obilježiti povratak “starog kralja” među investicijama. Kako se geopolitička i financijska karta svijeta mijenja, zlato potvrđuje da njegova privlačnost nije prolazna – nego ciklička, gotovo arhetipska. A ako se ostvare prognoze najvećih banaka, put prema 5000 dolara po unci možda i nije tako dalek koliko se čini.