Liana Keserić (RBA) – Visoka stabilnost i snažna kapitaliziranost
Unatoč iznimno izazovnoj godini i visokoj globalnoj neizvjesnosti, hrvatski bankarski sektor zadržao je visoku kapitaliziranost, likvidnost i stabilnost. Vanjski šokovi ne jenjavaju još od pandemije i prekida u lancima opskrbe pa sve do ratnih sukoba i trgovinskih ograničenja, čime nesigurnost postaje stalni čimbenik koji se prenosi na realni sektor i financijska tržišta.
S obzirom na članstvo u Europskoj uniji i europodručju, ključne odluke za stabilnost gospodarstva i financijskog tržišta donose se na razinama integracija kojima Hrvatska pripada.
Članstvo u europodručju imalo je stabilizirajući učinak na lokalna financijska tržišta. Depozitna kamatna stopa Europske središnje banke u prvom se polugodištu spustila na razinu ciljane inflacije gdje bi se prema očekivanjima tržišta trebala zadržati tijekom cijele 2026. To će stabilizirati uvjete financiranja u europodručju, a time i u Hrvatskoj. Stabilnost cijene financiranja snižava trošak zaštite od kamatnog rizika. Stoga se banke, uz nestanak valutnog rizika nakon ulaska u europodručje, mogu fokusirati na upravljanje kreditnim rizicima kod zajmoprimaca, što je i osnovna uloga komercijalnog bankarstva.
Kod poduzeća, refinanciranje dospjelih zaduženja na vanjskim tržištima kapitala dodatno pojačava potražnju za kreditima. Ulaskom u europodručje uklonjeni su lokalni rizici, pa je cijena kapitala kod domaćih kreditora konkurentna ponudi unutar europodručja.
Kod stanovništva, povećanje kreditne sposobnosti prosječnog zajmoprimca uslijed rasta primitaka povećava potražnju za kreditima. Dodatno, u uvjetima ograničene ponude, rast potražnje za stambenim kreditima stvara cjenovne neravnoteže na tržištu nekretnina. Stoga je regulator sredinom ove godine uveo makrobonitetne mjere za ograničavanje zaduženosti potrošača.
Zbog primjene mjera HNB-a, u 2026. očekujemo sporiji rast kredita stanovništvu, dok kod poduzeća očekujemo stopu rasta na razini ovogodišnje. Uz neutralni smjer monetarne politike, izgledan je nastavak poslovanja uz visoku kapitaliziranost i likvidnost. Ipak, stopa povrata na kapital postupno će se snižavati zbog niže prosječne stope prinosa na višak likvidnosti i rasta troškova za pokriće rizika uslijed sporijeg rasta gospodarstva. U banci pratimo promjene u potražnji za bankovnim uslugama. Klijenti sve rjeđe koriste tradicionalne kanale, a odluke o banci i uslugama donose na temelju informacija dostupnih putem digitalnih platformi. Dostupnost i konkurentnost usluga prilagođenih potrebama klijenata ključna je za rast poslovanja, što potiče pojačano ulaganje sektora u tehnologiju.