CEF koji vodi Jana Repanšek pomaže državama regije, a njihov član bio je i ministar Primorac
Jana Repanšek već je godinama na čelu Center of Excellence in Finance – CEF, međunarodne institucije osnovane u Sloveniji koja državama regije pomaže u jačanju institucija, javnih financija i ekonomskog upravljanja. U razgovoru za Forbes Hrvatska pojasnila je ulogu centra u razvoju država u okruženju.
CEF je osnovan 2001. godine kao slovenska zaklada, a danas ima gotovo 25 godina iskustva u podršci učenju javnih službenika u području upravljanja javnim financijama i središnjeg bankarstva diljem Jugoistočna Europa. Tijekom tog razdoblja napredak u regiji bio je raznolik: neke zemlje CEF-a, poput Slovenije, Hrvatske, Rumunjske i Bugarske, postale su države članice Europske unije. Druge su napredovale od potencijalnih kandidatkinja do zemalja kandidatkinja, dok su neke ostvarile ograničeniji napredak.
Razvijali se i postali međunarodna organizacija
Prije 10 godina CEF je promijenio svoj pravni status i postao međunarodna organizacija. Ta tranzicija dala im je snažan poticaj za proširenje članstva, dosezanje šire ciljne skupine te institucionalni rast u pogledu broja zaposlenika, financiranja i cjelokupnog pristupa pružanju potpore učenju.
Repanšek kaže kako za razliku od mnogih institucija koje se bave isključivo obukom, djeluju kao platforma za učenje i razmjenu znanja te kao pouzdan partner koji povezuje standarde Europske unije s lokalnom praksom. Njihov model učenja razvijao se kako bi pružio potporu pojedincima, timovima i institucijama, s naglaskom na tehničke teme (financije, porezi, središnje bankarstvo), ali i na netehničke teme poput koordinacije politika te unutarinstitucionalne i međuinstitucionalne suradnje. U središtu njihovog djelovanja su ljudi – polaznici – i njihove potrebe.
Već gotovo 25 godina CEF proučava kako javni službenici uče. Ono što je započelo kao usmjerenost na razvoj kapaciteta pojedinaca, posljednjih se godina proširilo na učenje na razini timova i cijelih organizacija. Kroz rad s više od 13.000 službenika samo u posljednjih pet godina, iz više od 100 institucija diljem Jugoistočna i Istočna Europa, razvili su praktičnu metodologiju koja pomaže javnim institucijama da postanu organizacije koje uče, bolje opremljene za suočavanje s današnjim izazovima.
I ministar Primorac bio je CEF-ov stručnjak
Na pitanje o tome koje su razlike između pristupa država članica CEF-a, pojašnjava kako je mandat CEF-a usmjeren na razvoj kapaciteta javnih institucija u području upravljanja javnim financijama. To uključuje porezne uprave i ministarstva financija, a cilj je unaprjeđenje njihove učinkovitosti i otpornosti. Na primjer, službenici za javne financije i poreze uče kako poboljšati usklađenost poreznih obveznika te suzbijati porezne prijevare i izbjegavanje plaćanja poreza, pomažući svojim zemljama da mobiliziraju veće i održivije porezne prihode. U CEF-u također mogu učiti i razmjenjivati iskustva o gorućim izazovima poput zelenog oporezivanja, digitalne sigurnosti i digitalizacije poslovnih procesa. Osim toga, opremaju porezne uprave vještinama za jačanje upravljanja ljudskim resursima te unaprjeđenje upravljanja i korištenja internog znanja.
Znatnu ulogu imaju i u reformama, no na pitanje o tome koje su (financijske) reforme potrebne Hrvatskoj i drugim članicama odgovara kako ne procjenjuju ni sugeriraju državama koje reforme trebaju provoditi.
Usredotočeni su na razvoj vještina ljudi i timova koji na reformama rade. Već dugi niz godina blisko surađuju s Ministarstvo financija Republike Hrvatske, instituciji s jakim, reformama posvećenim timom i izvrsnim vodstvom u osmišljavanju, provedbi i koordinaciji politika. Za aktualnog ministra Marka Primorca, ističe kako je dugi niz godina djelovao kao CEF-ov stručnjak prije nego što je preuzeo ministarsku dužnost.
Repanšek kaže kako blisko surađuju i s glavnom državnom rizničarkom, Danijela Stepić, alumnom i stručnjakinjom CEF-a, s kojom su posljednji put surađivali u prosincu na temi obračunskog računovodstva. Nekoliko drugih stručnjaka iz Ministarstva također je visoko cijenjeno, kako u regiji tako i od strane CEF-a
Najbliže EU su Crna Gora i Albanija
Iako je CEF-a fokusiran na jugoistočnu Europu, Grčka nije član. Repanšek pojašnjava kako je Grčka već bila član EU u vrijeme kad su ministarstva financija zemalja bivše Jugoslavije i Albanije slala zahtjeve za razmjenu znanja i iskustava. Danas članice CEF-a čine i države članice EU-a i države koje nisu članice EU-a, no Grčka nije pristupila. Da izraže želju, razmotrili bi njihov zahtjev.
Procjenjujući šanse za proširenje Europske unije, kaže kako su po mišljenju Europske komisije najveći napredak pokazale Crna Gora i Albanija. Budući da je CEF prisutan na terenu, vjeruje kako je to dobra ocjena stanja. Već ovog tjedna Crna Gora dosegla je 12 pregovaračkih poglavlja koja su zatvorena. Albanija ima otvorena sva pregovaračka poglavlja te osobito u posljednjih godinu dana bilježi vrlo brz napredak.
U pogledu fiskalnih izazova, EK izvješćuje da oni proizlaze iz uskih poreznih osnovica, slabosti u upravljanju javnim ulaganjima, nedostataka u fiskalnom upravljanju te umjerene do visoke razine javnog duga u nekim slučajevima.
Repanšek ističe kako su u CEF-u ponosni jer već godinama pružaju potporu tim zemljama u razvoju kapaciteta za mjerenje fiskalnih učinaka (strukturnih) reformi koje provode. Kroz radionice i savjetovanja surađuju s resornim ministarstvima i ministarstvima financija kako bi kvantificirali fiskalni učinak reformskih programa zemalja u pretpristupnom procesu EU-a na proračunske prihode i rashode, kao i na srednjoročni fiskalni okvir.
Hrvatske institucije sve spremnije
CEF se bavi i institucionalnim učenjem, a javne institucije danas djeluju u okruženju koje obilježava složenost, neizvjesnost i stalne promjene. Institucije u Hrvatskoj i široj regiji sve su spremnije, no neki izazovi ostaju prilično uobičajeni – ne samo u javnom sektoru i ne samo u ovom dijelu svijeta. CEF je razvio okvir konkretnih, provedivih koraka za potporu čelnicima u izgradnji institucija sposobnih uspješno djelovati u brzo promjenjivom okruženju. Takve institucije nazivaju organizacijama koje uče – otpornima, agilnima i usmjerenima prema budućnosti, s kapacitetom da znanje pretoče u bolje ishode javnih politika i snažnije povjerenje javnosti. U tom smislu trenutačno surađuju s Nacionalnom bankom Moldove, Ministarstvom financija Sjeverne Makedonije, a uskoro će započeti i suradnju s Ministarstvom financija Armenije.
Za Hrvatsku, Repanšek kaže da kao članica CEF-a donosi osobito vrijedno praktično iskustvo kao najnovija članica Europske unije, služeći kao referenca drugim zemljama na putu pristupanja. Hrvatska zato ima važnu ulogu u prenošenju znanja i institucionalnog iskustva svojim kolegama u Jugoistočnoj i Istočnoj Europi. Kroz programe CEF-a vodeći hrvatski stručnjaci – iz ministarstava poput financija, pravosuđa, prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, iz Hrvatska narodna banka, Institut za javne financije, akademske zajednice i drugih institucija – redovito doprinose znanjem i dijele stečena iskustva.
