Na panelu u Muzeju povijesti videoigara otkriveno koja je bila prva hrvatska komercijalna videoigra
Počeci razvoja video igara u Hrvatskoj neće biti zaboravljeni. Za to se pobrinuo Muzej povijesti videoigara u Zagrebu koji je proširen izložbom o povijesti hrvatskih videoigara. Tim povodom organiziran je i panel koji je podsjetio na uvjete razvoja prvih igara u Hrvatskoj.
Muzej povijesti videoigara gotovo devet mjeseci nakon osnutka na prijedlog posjetitelja proširio je postav izložbom povijesti hrvatskih videoigara. Tim povodom u srijedu navečer u Kaptol Boutique Cinema organizirali su i panel raspravu na kojoj su sudjelovali osnivač muzeja Damir Šlogar, pionir računarstva i autor prve hrvatske svjetski uspješne videoigre Kung Fu Damir Muraja, znanstvenik, poduzetnik i tvorac videoigara u 80-ima Janko Mršić-Flögel i Admir Elezović, art direktor u Croteamu.
Događanje je okupilo dvjestotinjak sudionika iz industrije, a program je moderirao Ante Vrdelja, veteran industrije videoigara s više od tri desetljeća iskustva
Velika uloga Multimedijalnog centra
Sudionici panela zajedno su se prisjetili početka osamdesetih kad je nabava kompjutera bila komplicirana i onima koji su ih mogli priuštiti jer je postojala zabrana uvoza za proizvode skuplje od 150 maraka, zbog čega ih se švercalo preko granice. Složili su se da od roditelja nisu tražili konzole, jer bi to puno teže bilo prihvaćeno, dok su za kompjutere postojala opravdanja iako ih je većina nabavljala radi igranja.
Veliku ulogu u tadašnjoj edukaciji imao je i Multimedijski nastavni i znanstveno-informacijski centar (MMC). Njegov voditelj, 93-godišnji Branimir Makanec dobio je na događaju i nagradu za životno djelo za izniman doprinos razvoju videoigara. S obzirom da zbog bolesti nije mogao doći na događaj, preuzeo ju je njegov sin Julije Makanec.
Početak osamdesetih donio je prve korake u videogamingu koji su pozitivno djelovali i na kasniji razvoj ove industrije u Hrvatskoj. Nije jasno koja je bila prva hrvatska igra nastala zbog razonode, no prva komercijalno uspješna bila je već spomenuti Kung Fu danas 66-godišnjeg Muraje koji ju je za Spectrum napravio surađujući s Duškom Dimitrijevićem. Njihova igra pokrenula je i stvaranje borbenih igara.
I Nikola Dujmović pisao je igre za Atari
Muraja kaže kako se i stav obitelji prema razvijanju igara promijenio kad su stigli prvi prihodi od njezinog razvoja. Dio ljudi tada mu nije vjerovao da na razvoju igre može išta zaraditi.
Igra Kung Fu je nastala 1984. godine, a godinu kasnije u Zagrebu je nastao prvi časopis posvećen samo igrama. Tada se pojavljuje i Suzy Soft, prvi izdavač igara domaćih autora koji ih je nudio u trgovinama i putem oglasa.
Flögel se pohvalio kako je svojevremeno od tvrtke Atarija dobio računalo kako bi pisao igre prije nego su ga dobile neke velike tvrtke. Spomenuo je kako je u to vrijeme i današnji predsjednik Uprave Spana Nikola Dujmović također pisao igre za Atari (platformu).
Govoreći o receptu za uspjeh neke igre, Muraja je spomenuo adiktivnost igre. Ako testni igrač želi igrati igru i nakon što ju je isprobao, to je pokazatelj da je kretor igre na dobrom putu.
Pet cjelina izložbe u Muzeju
Neke od igara i priča spomenutih na panelu predstavljeno je na trajnoj izložbi u sklopu Muzeja povijesti videoigara koja je otvorena u četvrtak. Bavi se povijesnim prikazom i značajem hrvatske industrije videoigara. Po prvi put, sustavno i muzeološki, prikazan je početak razvoja računalstva i videoigara u Hrvatskoj, od najranijeg razdoblja do 2000-tih godina.
Izložba dokumentira prijelaz s hobističkih projekata na komercijalne naslove i prve međunarodne uspjehe, a nastala je kao rezultat višegodišnjeg istraživanja, prikupljanja građe, razgovora s autorima i rekonstruiranja gotovo izgubljenih naslova i zaboravljenih autora.
Tematski je podijeljena u pet cjelina, počevši s već spomenutim MMC-om, u čijim su se učionicama razvijale prve domaće računalne igre, a na kojima su radili entuzijasti i talentirani programeri. Postav također obuhvaća Suzy Soft, prvog izvoznika softvera, nastanak prvih domaćih videoigara, kao što su Kung Fu, Ali Baba i Sraz. Izložba također donosi detalje o nastanku i razvoju Croteama, najdugovječnijeg domaćeg studija za razvoj igara, koji se proslavio naslovom Serious Sam, dok je posljednja tematska cjelina posvećena specijaliziranim časopisima koji su u ono doba odigrali značajnu ulogu u promociji videoigara.
“Ovaj projekt nastao je iz vrlo osobne želje da se sačuva priča o ljudima i projektima koji su oblikovali ranu scenu. Njihov entuzijazam i znanje postavili su temelje današnjim uspjesima te je bilo važno da njihova priča dobije prostor kakav zaslužuje”, istaknuo je Šlogar koji ima i ulogu kustosa izložbe.
Pažljivo odabrani originalni domaći eksponati od danas su dio bogate zbirke Muzeja povijesti videoigara koju čini više od 3000 predmeta. Izložba istovremeno otvara dijalog između onih koji su stvarali prve igre i onih koji ih danas razvijaju, a kroz edukativnu i arhivsku dimenziju čuva važan dio digitalne baštine. “Razvoj videoigara time je prikazan kao punopravan i važan dio kulturne povijesti Hrvatske”, dodao je Šlogar.
