Koje europske zemlje imaju najviše minimalne plaće? Evo kako stoji Hrvatska
Minimalne plaće uvelike se razlikuju diljem Europe. Oko 12,8 milijuna radnika u 22 zemlje EU-a zarađuje minimalnu plaću ili manje od toga.
Prema procjeni Euronewsa temeljenoj na podacima Eurostata, među državama članicama EU-a, mjesečna bruto minimalna plaća kreće se od 620 eura u Bugarskoj do 2704 eura u Luksemburgu. Kad se uključe zemlje kandidatkinje, Ukrajina je iznimka sa 173 eura, a slijedi je Moldavija s 319 eura.
Pet zemalja ima minimalne plaće iznad 2000 eura. Osim Luksemburga, to su Irska (2391 eura), Njemačka (2343 eura), Nizozemska (2295 eura) i Belgija (2112 eura).
Ispod ove gornje skupine, Francuska ima 1823 eura, a Španjolska pada na 1381 euro, što pokazuje koliko se razine razlikuju čak i među susjednim zemljama.
Eurostat stoga grupira minimalne plaće u tri kategorije: iznad 1500 eura, između 1000 i 1500 eura i ispod 1000 eura.
Španjolska, Slovenija, Litva, Poljska, Cipar, Portugal, Hrvatska i Grčka spadaju u ovu skupinu srednjeg raspona. Razlike među njima su relativno male.
Manje od 1000 eura u polovici europskih zemalja
Među 29 zemalja – 22 članice EU-a i sedam kandidatkinja – minimalna plaća je ispod 1000 eura u 15 zemalja. Sve zemlje kandidatkinje za EU spadaju u ovu najnižu skupinu. Uključeno je i nekoliko istočnoeuropskih zemalja.
Na primjer, minimalna plaća u Češkoj iznosi 924 eura, u Mađarskoj 838 eura, u Rumunjskoj 795 eura, u Turskoj 654 eura i u Albaniji 517 eura. Tri zemlje kandidatkinje imaju više minimalne plaće od Bugarske.
Donja karta ističe jasnu geografsku podjelu nominalnih minimalnih plaća diljem Europe, posebno između zapadnih i istočnih zemalja.
Prilikom usporedbe minimalnih plaća među zemljama, standardi kupovne moći (PPS) su važni jer se troškovi života uvelike razlikuju. Nakon što se prilagode kupovnoj moći, razlike u plaćama između zemalja postaju mnogo manje nego u nominalnom iznosu.
PPS nudi pravedniju usporedbu korištenjem umjetne valute koja odražava ono što ljudi zapravo mogu kupiti u svakoj zemlji, ujednačavajući stvarnu kupovnu moć u usporedbi sa strogim uvjetima vrijednosti u eurima.
Imajući to na umu, u 22 zemlje EU minimalna plaća kreće se od 886 u Estoniji do 2157 u Njemačkoj izraženo u PPS-u.
Iako se rang-liste neznatno mijenjaju, prvih devet zemalja ostaje isto i u eurima i u PPS-u.
Osim Albanije, zemlje kandidatkinje za EU imaju bolje rezultate prema paritetu kupovne moći (PPS), s većom kupovnom moći od nekoliko država članica EU.
Među 27 zemalja za koje su dostupni podaci i u eurima i po PPS-u, Rumunjska je najveći pobjednik, s porastom s 20. na 12. mjesto. Sjeverna Makedonija također se poboljšava, popevši se s 26. mjesta u eurima na 20. mjesto po PPS-u.
Srbija se popela s 22. na 17. mjesto, dok se Turska popela za tri mjesta.
Nasuprot tome, Češka i Estonija su najveći gubitnici, svaka pala za osam mjesta. Češka pada sa 16. na 24. mjesto, dok Estonija pada s 18. na 26. mjesto.
U Italiji, Austriji i tri nordijske zemlje: Švedskoj, Danskoj i Finskoj, ne postoji zakonska minimalna plaća.
Gdje se minimalne plaće nisu mijenjale?
Među zemljama EU-a, minimalna plaća ostala je nepromijenjena u Belgiji, Estoniji, Grčkoj, Španjolskoj, Luksemburgu i Sloveniji između srpnja 2025. i siječnja 2026.
Bugarska, Mađarska, Litva i Slovačka zabilježile su najveći porast, a svaka je porasla za više od 11% u tom razdoblju.
Također je ostala ista u Estoniji, Španjolskoj i Sloveniji između siječnja 2025. i siječnja 2026. U Rumunjskoj je minimalna plaća u nacionalnoj valuti ostala nepromijenjena, ali je u eurima neznatno pala u oba razdoblja.
Stručnjaci Europskog sindikalnog instituta (ETUI) primijetili su da je veća produktivnost osnova za održivo više plaće. Gospodarstva s jačom industrijskom ili financijskom aktivnošću obično su produktivnija.
Visokotehnološke industrije također obično pokazuju veću produktivnost. Jača pregovaračka moć radnika još je jedan ključni čimbenik.
