Veliko istraživanje: Hrvati među najvećim zagovornicima većih poreza za bogate i multinacionalke
Novo istraživanje Eurobarometra otkriva visok stupanj potpore minimalnom oporezivanju najbogatijih i velikih kompanija, uz izražene razlike među državama članicama.
Oporezivanje je ključno za društvenu koheziju neke zemlje jer osigurava prihode potrebne da bi vlade mogle funkcionirati, pružati usluge i održavati stabilnost. EU navodi da želi učiniti oporezivanje pravednijim, transparentnijim i učinkovitijim suzbijanjem porezne diskriminacije, dvostrukog oporezivanja i utaje poreza. Velike multinacionalne kompanije i imućni pojedinci sve su češće pod povećalom dok raste rasprava o tome plaćaju li svoj pošteni udio poreza. Prosvjedi diljem Europe povremeno su pozivali na to da oni doprinesu više.
Istraživanje Eurobarometra iz 2025. pokazalo je da dvije trećine građana EU-a podupire porez na bogate, dok četiri od pet ispitanika podržava oporezivanje velikih multinacionalnih kompanija. Podrška se znatno razlikuje diljem Europe, a stručnjaci kažu da razlike u povjerenju u vlade i javne institucije pomažu objasniti taj jaz.
Tko je za, a tko protiv
Sudionici su upitani kakvo je njihovo mišljenje o minimalnoj razini poreza na temelju bogatstva koja bi se primjenjivala na najbogatije pojedince (0,001%) u njihovoj zemlji. U prosjeku je 65 posto ispitanika u EU podržalo takav minimalni porez. Podrška se kretala od 45 posto u Češkoj do 78 posto u Mađarskoj.
Osim u te dvije zemlje, podrška iznosi najmanje 70 posto u Bugarskoj, Rumunjskoj, Hrvatskoj i Grčkoj, dok pada ispod polovine u Poljskoj i Danskoj.
Među četiri najveća gospodarstva EU-a razine podrške su slične. Italija prednjači sa 70 posto, a odmah iza nje su Njemačka i Španjolska s po 69 posto. Francuska, sa 65 posto, odgovara prosjeku EU.
Općenito, podrška je visoka u srednjoj i istočnoj Europi, iako su unutarnje razlike izražene. Poljska i Češka jasno se izdvajaju kao iznimke sa znatno nižom potporom. U nekim zemljama regije s nižom podrškom udio odgovora “ne znam” također je relativno visok, uključujući Češku (25%) i Latviju (19%).
Podržavate li minimalnu razinu poreza na temelju bogatstva za najbogatije (2025)?
Podržavam (plavo), Ne podržavam (crveno), Ne znam (sivo)
izvor: Euronews
“Percepcije nejednakosti i vidljivost razlika u bogatstvu igraju presudnu ulogu u oblikovanju stavova prema oporezivanju”, rekao je Erick Kirchler sa Sveučilišta u Beču za Euronews Business.
“Ondje gdje su sustavi socijalne sigurnosti slabi, a razlike u bogatstvu izražene, građani su skloniji zahtijevati snažnije korektivne mjere, uključujući više poreze za vrlo bogate.”
Napomenuo je da su mnogi porezi na bogatstvo ukinuti u nordijskim zemljama zbog zabrinutosti oko učinkovitosti i izbjegavanja poreza. Građani ondje, rekao je, uglavnom vjeruju da postojeći porezi na dohodak i dohodak od kapitala funkcioniraju učinkovito i pravedno raspodjeljuju teret. “Slijedom toga, spremnost na ponovno uvođenje poreza na neto bogatstvo ostaje ograničena”, dodao je.
Povjerenje u vladu
Caren Sureth-Sloane sa Sveučilišta u Paderbornu rekla je da razlike u povjerenju u vladu oblikuju te percepcije. Razina nejednakosti u dohotku i bogatstvu, kao i ono što ljudi smatraju prihvatljivom nejednakošću, također igraju ulogu.
“Ako su ljudi uvjereni da ‘bogati’ mogu varati sustav te da su politički sustav i javna uprava slabo nadzirani ili čak korumpirani, to nezadovoljstvo potiče pozive na uvođenje poreza na bogatstvo”, rekla je za Euronews Business.
Kada su sudionici upitani “u kojoj se mjeri slažu s time da bi velike multinacionalne kompanije trebale plaćati minimalni iznos poreza u svakoj zemlji u kojoj posluju?”, podrška je znatno porasla.
Potpora obvezi da multinacionalne kompanije plaćaju minimalnu razinu poreza ondje gdje posluju (2025)
Jako podržavam (tamno plavo) Djelomično podržavam (plavo) Djelomično ne podržavam (narančasto) Ne podržavam (crveno) Ne znam (sivo)
izvor: Euronews
Diljem EU 80 posto ispitanika se slaže. Od toga se 44 posto u potpunosti, a 36 posto djelomično. Podrška se kreće od 67 posto u Mađarskoj do 87 posto u Grčkoj.
Više od četiri od pet ispitanika u nekoliko zemalja smatra da bi multinacionalne kompanije trebale plaćati minimalnu razinu poreza ondje gdje posluju, uključujući Austriju (86%), Bugarsku (84%), Francusku (83%), Finsku (83%), Portugal (83%), Maltu (83%), Hrvatsku (82%), Njemačku (82%) i Luksemburg (81%).
Udio onih koji se u potpunosti slažu posebno je visok u Austriji (54%), Hrvatskoj (51%) i Njemačkoj (48%). Uz Mađarsku, ukupna podrška pada ispod tri četvrtine u Latviji (72%), Sloveniji (73%), Slovačkoj (73%) i Češkoj (74%).
Strana ulaganja
Caren Sureth-Sloane rekla je da Austrija i dalje ostaje privlačna destinacija za izravna strana ulaganja (FDI), dok je Mađarska među najmanje privlačnima. To sugerira da Mađarska nastoji privući FDI, čak i ako to znači odricanje od dijela prihoda od poreza na dobit. “Ta se strategija najvjerojatnije temelji na očekivanju ukupnih koristi od povećanih prihoda iz drugih poreza, primjerice poreza na potrošnju poput PDV-a. U Austriji su ljudi više zabrinuti za konkurentnost domaćih tvrtki u odnosu na druge međunarodne aktere”, rekla je.
Kirchler je istaknuo da Austrija, Hrvatska i Bugarska sebe ne vide kao porezne oaze, već kao tržišna gospodarstva koja očekuju pravedan doprinos. “Minimalni porez obećava veću stabilnost i zaštitu od premještanja dobiti — pitanja koja su posebno relevantna u jugoistočnoj Europi”, rekao je.
Kirchler je naveo da se Mađarska i Latvija oslanjaju na niske stope poreza na dobit i strana ulaganja kako bi ojačale svoja gospodarstva. “Stavovi su oprezniji… Mnogi strahuju da bi stroža međunarodna porezna koordinacija mogla oslabiti njihovu konkurentnost”, dodao je.
Percepcija porezne pravednosti općenito je viša u nordijskim i zapadnoeuropskim zemljama, a niža u istočnoj Europi. Stručnjaci taj jaz povezuju s kvalitetom javnih usluga i učinkovitošću poreznih sustava u preraspodjeli bogatstva.
