Sukob s Iranom razotkrio duboke podjele unutar europske krajnje desnice
Od Pariza do Berlina čelnici stranaka suočavaju se s neugodnim izborom: podržati američko-izraelsko bombardiranje ili ostati vjerni načelima suvereniteta na prvom mjestu.
Diljem kontinenta politički čelnici koji su ideološki bliski agendi MAGA prisiljeni su birati između svojih antiintervencionističkih instinkta i podrške ofenzivi protiv islamističkog režima koji već dugo prikazuju kao prijetnju zapadnoj sigurnosti.
Eskalacija razotkriva dugotrajnu proturječnost unutar europskih nacionalističkih stranaka. Mnoge se definiraju u opoziciji prema onome što nazivaju islamizacijom Europe te Izrael vide kao prirodnog saveznika. Istodobno, vode kampanje protiv onoga što smatraju američkim imperijalnim prekomjernim djelovanjem i skupim vanjskopolitičkim avanturama. Ujedno strahuju da bi novi sukob na Bliskom istoku mogao destabilizirati regiju i potaknuti nove migracijske valove.
U Francuskoj je krajnje desni Nacionalni skup, koji trenutačno vodi u anketama uoči predsjedničkih izbora sljedeće godine, u siječnju zauzeo principijelan stav protiv američke intervencije u Venezueli, nazvavši hvatanje čelnika te zemlje Nicolása Madura kršenjem nacionalnog suvereniteta, piše Politico.
Odgovor na američko-izraelsku kampanju u Iranu bio je znatno oprezniji i skloniji podršci napadima.
“Podržavamo poteze koje su poduzele Sjedinjene Države, iako, iskreno, ne volimo njihov jednostrani karakter”, rekao je u utorak Sébastien Chenu, potpredsjednik francuskog Nacionalnog skupa.
Posljednjih mjeseci Nacionalni skup nastoji se predstaviti kao snažan saveznik Izraela, pri čemu predsjednik stranke Jordan Bardella “islamističku prijetnju” prikazuje kao zajedničkog neprijatelja Francuske i Izraela.
Kako objasniti proturječnosti
Bardella je prošle godine posjetio Izrael u povijesnom prvom posjetu čelnika te stranke, što se naširoko tumačilo kao pokušaj da se dodatno distancira od antisemitskih i relativizirajućih izjava o Holokaustu koje je davao njezin pokojni osnivač Jean-Marie Le Pen. Takva pozicija čini politički vrlo teškim otvoreno protivljenje ofenzivi protiv fundamentalističkog islamističkog režima koji je obećao uništenje Izraela.
Marine Le Pen, stvarna čelnica stranke, reagirala je oprezno kada su napadi započeli. Dok je u subotu vodila kampanju za lokalne izbore, isprva se ograničila na konstataciju da su napadi izvedeni, a tek je u nedjelju na platformi X objavila službenu izjavu izražavajući solidarnost s francuskim saveznicima u regiji koji su bili pogođeni iranskim protuudarima. “Francuska mora odgovoriti ovom trenutku: uz svoje saveznike i potpuno mobilizirana kako bi zaštitila svoje građane”, napisala je.
Primjetno je izostala bilo kakva osuda jednostrane ofenzive protiv Irana — što je oštar kontrast snažnom rječniku koji je koristila nakon američke operacije u Venezueli samo mjesec dana ranije. “Suverenitet država nikada nije predmet pregovora, bez obzira na njihovu veličinu, moć ili kontinent”, napisala je tada u izjavi koja je dobila široku podršku unutar njezine stranke, koja tradicionalno kritizira ono što smatra američkim imperijalizmom. “Odricanje od tog načela danas za Venezuelu, ili bilo koju drugu državu, značilo bi prihvaćanje vlastitog podčinjavanja sutra.”
Chenu je u utorak pokušao objasniti očitu proturječnost između stava stranke o napadima na Iran i njezina ranijeg stava o Venezueli. “Ovdje je situacija drugačija jer postoji neposredna opasnost, jer je riječ o nuklearnoj prijetnji i Izrael se nalazi u situaciji u kojoj ga Iran može uništiti”, rekao je u istom radijskom intervjuu.
Slabljenje podrške Izraelu
S druge strane Rajne, pitanje se pokazalo jednako osjetljivim za krajnje desnu stranku Alternativa za Njemačku (AfD). Čelnici stranke Alice Weidel i Tino Chrupalla tijekom vikenda izrazili su “veliku zabrinutost” zbog napada, upozorivši da “nova destabilizacija Bliskog istoka” nije “u interesu Njemačke” te da se mora zaustaviti.
Takav stav nije dobro prihvaćen među dijelom stranačkog vodstva koje smatra da bi ofenzivu protiv iranskog islamističkog režima trebalo podržati.
Nakon izjave vodstva stranke zastupnik AfD-a Andreas Bleck napisao je u Telegram grupi da se “ne osjeća sadržajno predstavljenim” te da je potrebno razjasniti službenu stranačku liniju, prenio je Welt.
Drugi su javno izrazili neslaganje, optužujući vodstvo stranke da ponavlja pozive na suzdržanost kakve dolaze iz političkog centra, primjerice od bivše ministrice vanjskih poslova Annalene Baerbock iz Zelene stranke.
AfD, koji u anketama prijeti demokršćanima u borbi za poziciju najpopularnije stranke u Njemačkoj, tradicionalno je podržavao Izrael. No posljednjih mjeseci ta je potpora oslabjela. Čelnik stranke Tino Chrupalla pozvao je na obustavu isporuka njemačkog oružja nakon civilnih žrtava u Gazi te na šire preispitivanje odnosa Berlina s Izraelom. Ta promjena odražava rastući utjecaj proruskog i antiameričkog krila stranke ukorijenjenog u istočnoj Njemačkoj, gdje se očekuje snažan rezultat AfD-a na predstojećim regionalnim izborima.
Podjele u najnezgodnijem trenutku
Trenutak je posebno osjetljiv za njemačku i francusku desnicu. Obje stranke bilježe visoku potporu u anketama, pri čemu Nacionalni skup vodi uoči francuskih predsjedničkih izbora sljedeće godine, dok AfD nastoji postati dominantna politička snaga u Njemačkoj. Nova međunarodna kriza prijeti razotkriti njihove unutarnje podjele upravo u trenutku kada pokušavaju uvjeriti birače da su spremni preuzeti vlast. Vanjska politika već se pokazala kao točka prijepora, posebno oko obrambene politike i rata u Ukrajini – slabosti koje njihovi centristički protivnici rado koriste.
Francuski predsjednički izbori 2027. “u velikoj će se mjeri odlučivati na međunarodnim pitanjima”, rekao je Gaspard Gantzer, bivši savjetnik za komunikacije socijalističkog predsjednika Françoisa Hollandea, uoči napada na Iran. “Nitko neće htjeti poslati u Elizejsku palaču nekoga tko se ne može suprotstaviti Donaldu Trumpu ili Xi Jinpingu.”
No, ne nalaze se sve europske stranke u takvoj dilemi. George Simion, čelnik Saveza za ujedinjenje Rumunja, rekao je za Politico da “Donald Trump u Iranu, Venezueli i drugim dijelovima svijeta radi ono što je potrebno za sigurnost slobodnog svijeta i demokracije.”
Nizozemski krajnje desni političar Geert Wilders u nedjelju je pozdravio smrt “islamskog đavla” Alija Hameneija, dok je Trumpov saveznik Nigel Farage napao reakciju britanskog premijera Keira Starmera na krizu kao “jadnu”, kritizirajući njegovu početnu odluku da SAD-u ne dopusti korištenje britanskih baza za operacije protiv Irana.
