PODCAST – Ivana Belić, REGEA: Klimatske promjene utječu na sve, a posebno na budući gospodarski rast
U podcastu Forbes Business Unplugged Ivana Belić iz REGEA-e govori o ekonomskim posljedicama klimatskih promjena, energetici kao pitanju sigurnosti i izazovu usklađivanja održivosti s modernim načinom života.
U novoj epizodi podcasta Forbes Business Unplugged gostuje Ivana Belić, voditeljica strateških komunikacija Regionalne energetsko-klimatske agencije Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA) i ambasadorica Europskog klimatskog pakta za Hrvatsku. S glavnim urednikom Forbesa Hrvatska, Vladimirom Niševićem, razgovarala je utjecaju klimatskih promjena na gospodarstvo, što se po tom pitanju radi u svijetu i Hrvatskoj i koliko po tom pitanju može učiniti pojedinac, a koliko tvrtke i države.
Klimatske promjene danas su isprepletene s gotovo svim društvenim i gospodarskim temama, upozorava Ivana Belić. Podsjeća da je između 1980. i 2023. Europa pretrpjela oko 650 milijardi eura ekonomskih gubitaka zbog klimatskih ekstrema. “To je dovoljna potvrda koliko klima utječe na gospodarstvo”, kaže Belić, dodajući kako je potrebno puno snažnije podizati svijest o toj temi jer se ona još uvijek često promatra isključivo kao političko pitanje.
Problem regulative i konzumerizma
“Posebno su pogođeni turizam, poljoprivreda, zdravstvo i energetika”, ističe Belić, upozoravajući da klimatske promjene već sada snažno utječu na ključne sektore gospodarstva.
Prema njezinim riječima, javna rasprava često zapinje u osjećaju nemoći. “Cijelo vrijeme se vrtimo u krug s tezom da nitko ništa ne može napraviti. Mislim da ni Hrvati nisu dovoljno svjesni razmjera problema. Komunikološki je to jako loše odrađeno”, kaže. Iako su brojni zakoni doneseni, smatra da oni često funkcioniraju samo kroz zabrane. “Zakoni postoje, ali oni uglavnom samo zabranjuju. Mi živimo u vremenu visokog konzumerizma, a to je teško pomiriti s održivošću. Na kraju je sve stvar osobne odluke – što je meni kao čovjeku dovoljno.”
Belić upozorava i na problem pretjerane regulacije. “Mi smo zemlja s vrlo visokom razinom regulacije i sve je puno teže nego što bi trebalo biti. Preuzeli smo regulativu iz Europske unije i na to još dodali vlastitu.”
Kada je riječ o klimatskim rizicima, Europa se zagrijava znatno brže od globalnog prosjeka. “Stopa zagrijavanja u Europskoj uniji od 1980-ih gotovo je dvostruko veća nego u ostatku svijeta. Nalazimo se u mediteranskom bazenu, koji je u Europi među područjima koja se najbrže zagrijavaju. Hrvatska je pritom u posebno nepovoljnoj situaciji zbog kombinacije obalnih, kontinentalnih i planinskih klimatskih karakteristika”, objašnjava.
Često se ističe da je Hrvatska bogata vodom, no Belić upozorava da situacija nije tako jednostavna. “Hrvatska jest bogata vodom, ali nemamo toliko pitke vode koliko se često prikazuje.”
Energetika kao ključ sigurnosti
Prema njezinu mišljenju, za promjene je potrebno i odlučnije djelovanje. “Nemamo 50 godina vremena za objašnjavanje štetnosti klimatskih promjena. Ponekad financijski poticaji i udar po džepu daju brže rezultate.”
Pritom otvara i pitanje energetske sigurnosti. “Zašto energetiku ne gledamo kao ključnu sigurnosnu granu? Zašto nismo samoodrživi – ne samo Hrvatska nego i Europska unija? Nažalost, na kraju je sve stvar novca.”
Belić upozorava i na infrastrukturna ograničenja. “Naša infrastruktura projektirana je za određeni broj ljudi i određeni broj automobila na cestama. Jedno od rješenja moglo bi biti uklanjanje vrlo starih automobila s cesta ili ograničavanje broja vozila po obitelji.”
Zaključuje kako će za stvarne promjene biti potrebna politička hrabrost. “Treba donijeti političke odluke koje će biti nepopularne.”