Kako je Trump nenamjerno potaknuo rast interesa za europske obveznice
Gotovo polovicu obveznica koje je Bruxelles ponudio u ožujku kupili su upravitelji imovinom izvan Europske unije.
Američki predsjednik Donald Trump postao je nenamjerni zaštitnik obveznica koje izdaje Europska unija. Ne zato što je američki predsjednik sklon EU, već zato što njegove trgovinske carine i nepredvidiva vanjska politika, od prijetnji aneksijom Grenlanda do vođenja rata na Bliskom istoku, tjeraju uznemirene investitore da kupuju više europskog duga. To je dobra vijest za Europsku komisiju, koja povećava izdavanje obveznica kako bi financirala nove zadatke, poput ulaganja u obranu i potpore Ukrajini u otporu ruskoj invaziji.
Iz Bruxellesa poručuju “kako sporo donošenje odluka temeljenih na konsenzusu predstavlja bastion stabilnosti u svijetu koji je uzdrman “trumpovskim” potezima. U tu stabilnost moguće je ulagati kroz euroobveznice”. Čini se da poruka nailazi na odjek. Upravitelji imovinom iz Ujedinjenog Kraljevstva, Azije, Bliskog istoka, Afrike i Oceanije kupili su 43 posto euroobveznica koje je Komisija ponudila na aukcijama od početka 2026., prema podacima koje je vidio Politico.
Traži se Europa
To je rast od osam postotnih bodova u odnosu na prosjek posljednjih šest godina, što europskom povjereniku za proračun Piotru Serafinu daje snažnu poziciju uoči njegove investicijske turneje sredinom travnja u Hong Kongu, Maleziji i Singapuru. Komisija je od početka 2026. izdala 52 milijarde eura obveznica, u odnosu na 44 milijarde u istom razdoblju 2025.
Rastuća potražnja za “Europom” povezana je s njezinim naglaskom na poštivanje međunarodnog poretka temeljenog na pravilima i vrijednostima, što dodatno potiče interes za EU obveznice, ističu iz europskih institucija.
Sličan trend bilježe i europski fondovi za financijsku stabilnost, Europski stabilizacijski mehanizam i njegov prethodnik, koji su od 2010. izdali ukupno 566 milijardi eura, uz rekordnu prodaju duga izvan EU u 2025. Od početka američko-izraelskih napada na Iran krajem veljače, središnje banke, vlade i međunarodni investitori prodali su više od 80 milijardi dolara američkih državnih obveznica. S druge strane Atlantika, EU koristi te okolnosti kako bi se profilirala kao sigurno utočište za kapital.
Euro kao alternativa dolaru
Europa se sve više predstavlja kao predvidivo okruženje u nestabilnom globalnom kontekstu, što investitori prepoznaju kao ključnu prednost. Unatoč tome, prodaja američkih obveznica ne znači masovni bijeg kapitala. Američko tržište državnog duga vrijedi oko 31 bilijun dolara, dok tržište obveznica Europske komisije iznosi tek oko jedan bilijun eura.
Ipak, rastuća potražnja za euroobveznicama, uz visoku kreditnu ocjenu, omogućuje Komisiji zaduživanje po nižim troškovima nego mnogim državama članicama. Razlika u prinosu između obveznica Komisije i njemačkih državnih obveznica, koje se smatraju najsigurnijima u eurozoni, smanjila se na oko 40 baznih bodova, u odnosu na 70 baznih bodova u 2022. Jedan bazni bod iznosi stotinu dio postotnog boda.
U isto vrijeme, američke državne obveznice nude investitorima premiju veću od 130 baznih bodova u odnosu na njemačke obveznice.
Rastući interes za euroobveznice dodatno jača ambicije EU da se nametne kao alternativa američkom dolaru u ulozi globalne rezervne valute. Dolar i dalje čini oko 56 posto svjetskih deviznih rezervi, dok euro stabilno drži oko 20 posto. Ipak, Europska komisija nastoji iskoristiti trenutak za privlačenje stranih investitora i povećanje globalnog utjecaja. Istodobno, europski investitori sve češće razmatraju diverzifikaciju i smanjenje ovisnosti o dolaru, pri čemu euro postaje prirodna alternativa.
