Više od stoljeća inovacija: Roche, od obiteljskog posla do globalnog lidera

Kada je 28-godišnji Fritz Hoffmann-La Roche 1896. godine u Baselu osnovao tvrtku F. Hoffmann-La Roche & Co., malo je tko mogao predvidjeti da postavlja temelje jednoj od najutjecajnijih korporacija u povijesti medicine.

Kada je 28-godišnji Fritz Hoffmann-La Roche 1896. godine u Baselu osnovao tvrtku F. Hoffmann-La Roche & Co., malo je tko mogao predvidjeti da postavlja temelje jednoj od najutjecajnijih korporacija u povijesti medicine.

U eri u kojoj je farmacija još uvijek balansirala oko ranog razvoja kemije, Fritz Hoffmann je imao viziju koja će postati kamen temeljac modernog Rochea: industrijska proizvodnja standardiziranih lijekova vrhunske kvalitete. Ta vizija nije bila samo poslovni plan; bila je to revolucija u pristupu liječenju koja će tijekom sljedećih 130 godina redefinirati granice mogućeg u znanosti.

Prvi globalni hit – Sirolin

U ranoj ekspanziji tvrtke od 1896. do 1914. godine, prvi veliki uspjeh došao je gotovo odmah nakon izazovnog perioda u kojem je Fritz Hoffmann morao prebroditi mnoge poteškoće, uključujući i otpor vlastitog oca prema njegovim inovativnim poslovnim idejama, potvrđujući da je tržište čeznulo za pouzdanim pripravcima. Godine 1898. Roche na tržište lansira Sirolin, sirup protiv kašlja koji je postao globalni hit i ostao u prodaji više od pola stoljeća. Već tada, Fritz Hoffmann pokazuje nevjerojatan osjećaj za globalizaciju, osobinu koja će postati dio “DNK-a tvrtke”. Dok su se druge farmaceutske kuće fokusirale na lokalna ili regionalna tržišta, Hoffmann s nevjerojatnom hrabrošću otvara urede na tri kontinenta i u devet zemalja: Švicarskoj, Japanu, Francuskoj, Rusiji, Italiji, Njemačkoj, Engleskoj i SAD-u.

Ta rana faza bila je obilježena i dubokom etikom te su na temelju poduzetničkog duha Fritza Hoffmanna, priliku u njegovoj tvrtki dobili brojni pojedinci izvan struke koji su od samih početaka unijeli kreativnost “izvan okvira” (tzv. out of the box) u Roche. Iako je kompanija doživjela težak udarac tijekom Prvog svjetskog rata i Ruske revolucije, izgubivši preko noći ogromno rusko tržište koje je bilo jedan od ključnih izvora prihoda, obiteljska ustrajnost i sposobnost brze adaptacije održali su tvrtku na životu.

Vitaminska revolucija i jačanje istraživačkog duha

Nakon smrti osnivača 1920. godine, kormilo preuzima Emil C. Barell, čovjek koji će oblikovati Roche u znanstvenu instituciju. Pod njegovim vodstvom, Roche ulazi u svoje “zlatno doba vitamina”. Ključni trenutak dogodio se 1934. godine kada Roche postaje prva tvrtka koja je uspjela sintetizirati vitamin C (Redoxon). Tim pothvatom Roche nije samo pobijedio skorbut, već je praktički stvorio tržište dodataka prehrani i osigurao financijsku stabilnost koja će postati “gorivo” za daljnja, rizičnija istraživanja. Zagovarao ga je Barell, kemičar i promotor znanstvene suradnje sa sveučilištima i drugim vanjskim institucijama.

Tijekom Drugog svjetskog rata, strateška mudrost vodstva ponovno dolazi do izražaja. Roche seli važne operacije u SAD (Nutley), čime osigurava kontinuitet poslovanja dok je Europa bila u plamenu. Upravo će sredina stoljeća donijeti proboj u područje kemoterapije i psihofarmaka. Istraživanja u SAD-u dovela su do otkrića benzodiazepina od strane kemičara Lea Stembcha koji je rođen u Opatiji 1908. godine — lijekova poput Libriuma i Valiuma. Ovi preparati su 1960-ih redefinirali pristup mentalnom zdravlju, skinuli stigmu s anksioznih poremećaja i postali najpropisivaniji lijekovi na svijetu, pretvarajući Roche u globalno prepoznatljivo ime.

Biotehnologija kroz spoj dijagnostike i farmaceutike Rocheov jedinstven zaštitni znak

Spoj dijagnostike i farmaceutike posebno jača u razdoblju od 1970. do 2000. godine.

Pravi strateški zaokret događa se 1970-ih i 1980-ih pod vodstvom Fritza Gerbera. On je bio vizionar koji je prepoznao činjenicu da budućnost medicine ne leži samo u masovnoj proizvodnji lijekova i liječenju simptoma, nego u preciznom razumijevanju molekularne biologije i individualnih razlika među pacijentima.

Ulaganje u biotehnologiju kulminiralo je 1990. godine, kada Roche kupuje većinski udio u kalifornijskoj kompaniji Genentech. U to vrijeme, mnogi su analitičari potez smatrali rizičnim, no danas se on ocjenjuje kao jedan od najpametnijih poslovnih poteza u povijesti farmacije. Time je Roche dobio ključ za otvaranje vrata inovativne tehnologije – rekombinantne DNA.

Drugi stup ove transformacije bila je akvizicija tvrtke Boehringer Mannheim 1997. godine, čime Roche postaje svjetski lider u dijagnostici „in vitro“. Takav spoj farmaceutike i dijagnostike pod jednim krovom postao je Rocheov jedinstveni zaštitni znak. Omogućio je razvoj koncepta personalizirane zdravstvene skrbi. Umjesto tradicionalnog pristupa “jedan lijek za sve”, Rocheova vizija postala je jasna: “Pravi lijek za pravog pacijenta u pravo vrijeme”.

Ulaganje u biotehnologiju kulminiralo je 1990. godine, kada Roche kupuje većinski udio u kalifornijskoj kompaniji Genentech. U to vrijeme, mnogi su analitičari potez smatrali rizičnim, no danas se on ocjenjuje kao jedan od najpametnijih poslovnih poteza u povijesti farmacije. Time je Roche dobio ključ za otvaranje vrata inovativne tehnologije – rekombinantne DNA.

Drugi stup ove transformacije bila je akvizicija tvrtke Boehringer Mannheim 1997. godine, čime Roche postaje svjetski lider u dijagnostici “in vitro”. Takav spoj farmaceutike i dijagnostike pod jednim krovom postao je Rocheov jedinstveni zaštitni znak. Omogućio je razvoj koncepta personalizirane zdravstvene skrbi. Umjesto tradicionalnog pristupa “jedan lijek za sve”, Rocheova vizija postala je jasna: “Pravi lijek za pravog pacijenta u pravo vrijeme”.

Znanost u Rocheovom “DNK”: Kako su Rocheovi Nobelovci promijenili svijet

U povijesti tvrtke Roche, dugoj 130 godina, znanstvena znatiželja uvijek je bila kompas. Tvrtka je posebno ponosna na činjenicu da su u Roche istraživačkim centrima radili vizionari čija su otkrića toliko značajna da su nagrađena Nobelovom nagradom. Njihov rad nije ostao zatvoren u laboratorijima; on je omogućio revoluciju u liječenju bolesnika koju živimo danas. Među brojnima, posebno se izdvajaju tri znanstvenika.

Nils Kaj Jerne – čovjek koji je razumio “jezik” imuniteta

Nils Kaj Jerne bio je prvi direktor Rocheovog Instituta za imunologiju u Baselu, a Nobelovu nagradu dobio je 1984. godine.

Prije njegovih otkrića nismo u potpunosti razumjeli kako se tijelo brani. Jerne je postavio temeljne teorije o tome kako naš imunološki sustav prepoznaje “neprijatelje” (viruse, bakterije, tumorske stanice) i stvara specifična antitijela za borbu protiv njih.

Koliki je u tome značaj za bolesnike danas, vidi se iz činjenice da je njegov rad omogućio razumijevanje imunološkog odgovora. Zahvaljujući njemu, danas Roche razvija terapije koje pomažu tijelu da ponovno prepozna bolest i aktivira vlastitu obranu.

Georges J. F. Köhler – Izumitelj “biološkog čuda”

Iste godine kada i Jerne (1984.), Nobelovu nagradu dobio je i Georges J. F. Köhler za rad koji je započeo upravo u Rocheovom Institutu u Baselu. Uspio je ono što se smatralo nemogućim: stvoriti “tvornicu” identičnih antitijela.

Za bolesnike širom svijeta to znači mogućnost dobivanja ciljanog, “pametnog” lijeka. Razvio je tehnologiju monoklonskih protutijela. To su “pametni lijekovi” koji poput precizno navođenih projektila pronalaze stanicu bolesti u tijelu, a zdrave stanice ostavljaju netaknutima. Bez Köhlerova rada, današnja moderna onkologija ne bi postojala.

Susumu Tonegawa – rješenje najveće zagonetke biologije

Japanski znanstvenik Susumu Tonegawa radio je u Rocheovom Institutu u Baselu od 1972. do 1981. godine, a Nobelovu nagradu dobio je 1987. godine.

On je odgovorio na pitanje koje je znanstvenike iscrpljivalo desetljećima: Kako ljudsko tijelo, s ograničenim brojem gena, može stvoriti milijune različitih antitijela za borbu protiv praktički bilo koje bolesti? Otkrio je da se naši geni “preslaguju” poput špila karata kako bi stvorili savršeno oružje protiv svakog pojedinog napadača.

Tonegawina bazična istraživanja izravno su dovela do mogućnosti proizvodnje humanih protutijela. To su “pametni” lijekovi koji ciljano pronalaze stanicu bolesti, a zdrave stanice ostavljaju netaknutima. Danas su mnogi Rocheovi moderni lijekovi upravo rezultat preslagivanja gena koje je Tonegawa opisao.

Trideset i pet godina u Hrvatskoj

Kroz 35 godina rada u Hrvatskoj, Roche je spona između ovih velikih znanstvenih otkrića i bolesnika u našim bolnicama. Svaki put kada se primijeni moderna terapija, u njoj se krije djelić genijalnosti Jernea i Tonegawe.

U Rocheu su ponosni što tu tradiciju izvrsnosti tvrtka nastavlja i danas, vođena istim onim vrijednostima koje pokretale velike znanstvenike koji su sudjelovali u povijesti Rochea, istraživanjima i otkrićima: poštenjem, hrabrošću i predanošću.

Tehnološki div u onkologiji i personaliziranoj medicini

Ulaskom u 21. stoljeće, Roche se profilira kao neprikosnoveni lider u onkologiji. Revolucionarni lijekovi kao što su trastuzumab, bevacizumab i rituksimab, nisu bili samo novi proizvodi; oni su promijenili prognozu za milijune pacijenata oboljelih od karcinoma, pretvarajući do tada smrtonosne dijagnoze u stanja kojima se može upravljati. Razvoj ovih lijekova pratili su sofisticirani dijagnostički testovi koji su liječnicima omogućili da unaprijed identificiraju pacijente koji će najbolje reagirati na specifičnu terapiju.

Proteklo desetljeće obilježeno je fokusom na imunoterapiju, neurologiju (posebice u liječenju multiple skleroze) i digitalno zdravstvo. Akvizicijom tvrtke Foundation Medicine, Roche je produbio svoje znanje o sveobuhvatnom genomskom profiliranju tumora, čime je dodatno učvrstio temelje medicine zasnovane na podacima.

Danas Roche nije samo farmaceutska tvrtka; to je tehnološki div koji koristi algoritme i velike baze podataka kako bi predvidio ishode liječenja.

Vrijednosti koje pokreću tvrtku oblikuju specifičnu korporativnu kulturu

Povijest Rochea nije samo kronika o molekulama, patentima i rezultatima.

To je priča o specifičnoj korporativnoj kulturi koja se temelji na tri ključne vrijednosti koje se prenose s generacije na generaciju: Integritet, hrabrost i strast.

Integritet odražava i činjenica da nasljednici osnivača i danas drže kontrolni paket dionica. Roche ima rijetku privilegiju planiranja na duge staze. Obiteljsko vlasništvo omogućuje tvrtki preferiranje dugoročne održivosti i znanstvene izvrsnosti nad kratkoročnim pritiscima tržišta i kvartalnih izvješća.

Hrabrost je u onome po čemu je Roche poznat: Ne odustaje od najtežih područja medicine. Ulaganje u istraživanje Alzheimerove bolesti ili rijetkih genetskih poremećaja, unatoč brojnim neuspjesima koji su obeshrabrili ostatak industrije, svjedoči o spremnosti na rizik u svrhu istinskog znanstvenog napretka.

Strast se ogleda u fokusiranju na radikalnu inovaciju umjesto na “copy” lijekove. To drži tvrtku na samom vrhu ljestvice onih koji najviše ulažu u istraživanje i razvoj na globalnoj razini. Za zaposlenike Rochea inovacija nije proces, već strastvena potraga za rješenjima koja još ne postoje.

Održivost i društvena odgovornost

Odgovornost prema društvu ugrađena je u temelje poslovanja. Roche se godinama nalazi u samom vrhu Dow Jones Sustainability Indexa, najprestižnijeg mjerila korporativne održivosti. Predanost ne završava u laboratoriju, ona uključuje ambiciozne ciljeve smanjenja ekološkog otiska, ali i programe osiguravanja pristupa lijekovima u zemljama u razvoju. Kroz razna partnerstva, tvrtka nastoji osigurati da plodovi najmodernije znanosti ne budu dostupni samo bogatima, već u značajnoj mjeri onima kojima su potrebni.

Etika i kvaliteta nemaju rok trajanja

Od prve bočice Sirolina, pakirane u malom pogonu u Baselu, do najmodernijih digitalnih rješenja koja koriste umjetnu inteligenciju za predviđanje razvoja bolesti, Roche je ostao vjeran svojoj srži: znanosti u službi bolesnika.

Kroz tri stoljeća, tvrtka je uspješno prebrodila dva svjetska rata, brojne ekonomske krize i globalne pandemije. Svaki put je izlazila jača, ne zahvaljujući pukoj sreći, već nepokolebljivoj vjeri u inovaciju i sposobnosti da se transformira prije nego što to tržište zatraži.

Danas, dok kročimo u eru personalizirane zdravstvene skrbi i precizne medicine, Roche stoji kao čvrst most između bogate povijesti i budućnosti u kojoj bi mnoge danas neizlječive bolesti mogle postati stvar prošlosti. Put od obiteljskog obrta do globalnog lidera dokaz je da vizija utemeljena na kvaliteti i etici nema rok trajanja.

Vodeća svjetska tvrtka u dijagnostici raka

Roche je najveća biotehnološka tvrtka u svijetu koja proizvodi diferencirane lijekove u područjima onkologije, imunologije, infektivnih bolesti, oftalmologije i bolesti središnjega živčanog sustava. Ujedno je vodeća svjetska tvrtka u in vitro dijagnostici i dijagnostici raka na osnovi uzoraka tkiva te predvodnik u skrbi i kontroli šećerne bolesti.

Na Osnovnu listu lijekova Svjetske zdravstvene organizacije uključeno je 30 lijekova razvijenih u tvrtki Roche, a među njima su spasonosni antibiotici, antimalarici i lijekovi za liječenje raka. Roche je već devet godina zaredom vodeća tvrtka prema održivosti u farmaceutskoj, biotehnološkoj i biomedicinskoj industriji.

Grupa Roche, sa sjedištem u švicarskome gradu Baselu, djeluje u više od 100 zemalja, a 2017. godine imala je više od 94.000 zaposlenika diljem svijeta

Žena – generalna direktorica 1939. godine

Tridesetgodišnja Alice Keller, rođena u Baselu, postaje prva generalna direktorica tvrtke Roche. Godine 1925. ukrcava se na brod za Tokio gdje je Roche imao podružnicu. Alice nastavlja napredovati na ljestvici i nakon povratka u Švicarsku 1939., postaje viši izvršni direktor – senzacionalan uspjeh za ta vremena.

U 1929. godini pionirske znanstvenice uzdrmale su status quo. Hilde Pfaltz priključuje se farmakološkom institutu tvrtke Roche, koji kasnije i vodi. Uvela je brojne inovacije, od kojih je najznačajnija standardizirano ispitivanje teratogenosti novih lijekova. Godine 1940. Pfaltz postaje prva službena liječnica tvrtke Roche.

Povijesna zbirka i arhiva Rochea

Alexander Lukas Bieri počeo je raditi za Roche Group Holdings 1994. godine, a isprva je bio zadužen za upravljanje uvođenjem biofarmaceutika na tržište. Slijedeći svoj interes za odnose s javnošću i upravljanje informacijama, upoznao se s jedinstvenom baštinom tvrtke u području vizualnih komunikacija te je počeo objavljivati radove o povijesti arhitekture tvrtke Roche. Godine 2000. imenovan je na poziciju kustosa Povijesne zbirke i arhiva Rochea, preuzevši ujedno i odgovornost za arhitektonsku baštinu tvrtke. Od 2014. godine obnaša i dužnost izdavača za Editiones Roche, kućni nakladnički ogranak tvrtke koji objavljuje knjige o temama u rasponu od znanosti do povijesti i povijesti umjetnosti. Također je kustos raznih internih muzeja tvrtke Roche te organizira izložbe u Švicarskoj i inozemstvu. U svojstvu stručnjaka za dizajn interijera 20. stoljeća, član je organizacije ICOMOS Švicarska. Do prošle je godine predsjedao Sekcijom za poslovne arhive Međunarodnog vijeća za arhive. Trenutačno je član upravnog odbora Udruženja njemačkih poslovnih arhivista (VdW) te predsjeda radnom skupinom VdW-a za arhive kemijske i farmaceutske industrije.