Koja europska zemlja ima najviše podatkovnih centara – i koliko ih je u Hrvatskoj?
SAD i dalje uvjerljivo dominira globalnom infrastrukturom podatkovnih centara, dok Europa i Kina značajno zaostaju unatoč rastu ulaganja u AI i cloud.
Podatkovni centri okosnica su umjetne inteligencije i pokreću sve, od upita AI chatbotova, streaminga videa do datoteka pohranjenih u oblaku. Riječ je o velikim objektima koji sadrže poslužitelje, sustave za pohranu i mrežnu opremu potrebnu za pohranu, obradu i distribuciju podataka. Što je više podatkovnih centara, to je više i umjetne inteligencije. No oni troše velike količine energije i zahtijevaju mnogo prostora.
Podatkovni centri su “mjesto gdje se odvija računalna obrada”, navodi se u AI Index Reportu 2026 koji je objavio Stanford Institute for Human-Centered Artificial Intelligence. U izvješću se naglašava da “njihov kapacitet, geografska raspodjela i opskrbni lanci određuju kakvi se AI sustavi mogu graditi i gdje”.
Koje zemlje imaju najviše podatkovnih centara na svijetu? Koliko ih je u Europi? I kako Europa stoji u globalnoj raspodjeli podatkovnih centara? Većina svjetske infrastrukture podatkovnih centara koncentrirana je u malom broju država.
Prema podacima Cloudscenea, koje koristi i izvješće, Sjedinjene Američke Države uvjerljivo vode s 5427 podatkovnih centara u 2025. godini. To je više nego deset puta više nego u bilo kojoj drugoj zemlji, što jasno pokazuje razmjere američkog vodstva, piše Euronews.
Njemačka i Ujedinjeno Kraljevstvo ispred Kine
Dvije velike europske ekonomije, Njemačka (529) i Ujedinjeno Kraljevstvo (523), slijede iza SAD-a. Zanimljivo je da su ispred Kine, koja ima 449 podatkovnih centara, unatoč svojoj snazi u tehnologiji i inovacijama.
Izvor: Cloudscene • (Estonija prema karti podatkovnih centara)
Kanada (337), Francuska (322) i Australija (314) također imaju više od 300 podatkovnih centara. Nizozemska je blizu tog praga s 298 centara. Većina ostalih zemalja ima manje od 300 objekata. Rusija (251) i Japan (222) zaokružuju prvih deset po broju podatkovnih centara. Brazil i Meksiko također imaju između 150 i 200 centara.
Zemlje Europske unije zajedno imaju 2269 podatkovnih centara, što je 42 posto američkog broja. Kada se uključi i Ujedinjeno Kraljevstvo, udio raste na oko 51 posto američke razine, što ponovno naglašava snažnu poziciju SAD-a.
Podatkovni centri u europi
Uz snažne pozicije Njemačke, Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske i Nizozemske, tek nekoliko drugih europskih zemalja ima više od 100 podatkovnih centara. To su Italija (168), Španjolska (144), Poljska (144) i Švicarska (121). Švedska (95), Belgija (81), Austrija (68), Ukrajina (58), Irska (55) i Danska (50) imaju između 50 i 100 centara.
Regionalni obrasci su jasni: zapadna Europa dominira, sjeverna Europa je manja, ali strateški važna, dok su srednja i istočna Europa fragmentiranije i slabije razvijene. Nekoliko zemalja EU ima manje od 35 podatkovnih centara, među kojima i Hrvatska s devet podatkovnih centara. Kod zemljama kandidatia EU prednjači Turska s 35.
Europska industrija podatkovnih centara koncentrirana je oko poznatih gradova: Frankfurt, London, Amsterdam, Pariz i Dublin – tzv. FLAP-D tržišta. Prema Atlas Edgeu, ta središta privlače većinu investicija, infrastrukture i operatera.
.