Europske cijene plina udvostručile su se, a najgore tek dolazi
Europske cijene plina porasle su 120% u 2026., a niske razine zaliha i rizici u opskrbi ostavljaju Europu ranjivom na skupu zimu.
Europa se nalazi usred još jednog ljetnog toplinskog vala. To je jedan od razloga zbog kojih se čini da će nadolazeća zima biti skupa, piše euronews. Rekordne temperature povećavaju potražnju za električnom energijom, dok suša i vrućina ograničavaju proizvodnju hidroelektrana i nuklearnih elektrana. Zbog toga plinske elektrane moraju nadoknaditi dio manjka upravo u trenutku kada bi Europa trebala spremati više plina u skladišta.
Taj se pritisak već vidi na veleprodajnim cijenama plina.
Terminski ugovori za nizozemski TTF, glavno europsko referentno tržište plina, porasli su otprilike 120% od početka 2026. te su 18. kolovoza dosegnuli oko 63,7 eura po megavatsatu. Cijene plina i dalje su znatno ispod vrhunca od 350 €/MWh dosegnutog tijekom energetske krize 2022., koju je potaknula ruska invazija na Ukrajinu. No Europa ulazi u zimu s iscrpljenim zalihama i vrlo malo prostora za još jedan poremećaj u opskrbi.
Najveća nepoznanica sada je vrijeme – čimbenik koji se ne može kontrolirati.
Zašto cijene plina u Europi ponovno rastu
Rast cijena ubrzao se u najgorem mogućem trenutku.
Europa tijekom ljeta obično obnavlja zalihe plina prije nego što ih kućanstva počnu trošiti za grijanje.
Ove se godine punjenje skladišta poklopilo s nizom poremećaja.
Hormuški tjesnac i dalje je praktički zatvoren, Norveška je produljila prekide proizvodnje na plinskim poljima, a suša je smanjila proizvodnju hidroelektrana i nuklearnih elektrana.
Plinske elektrane nadoknađuju dio tog manjka dok potražnja za električnom energijom raste tijekom toplinskog vala, čime se povećava potražnja upravo za onim gorivom koje Europa treba skladištiti za zimu.
Rezultat je tržište s vrlo malo manevarskog prostora.
„Ostvarilo se nekoliko nepovoljnih rizika na strani ponude, a razine plina u skladištima povijesno su niske uoči sezone grijanja“, rekao je ekonomist Oxford Economicsa Daniel Kral u nedavnoj analizi.
Ta tvrtka očekuje da će u rujnu povećati svoju prognozu cijena plina u Europi, potencijalno na prosječnu razinu blizu 60 €/MWh tijekom četvrtog tromjesečja 2026. i prvog tromjesečja 2027., u odnosu na trenutačnu prognozu od 45 €/MWh.
Europa je postala otpornija, ali i dalje ovisi o vremenu
Europa je smanjila potrošnju plina za otprilike 15–20% u usporedbi s 2021. Industrija troši manje plina, povećan je udio obnovljivih izvora energije, a dizalice topline zamijenile su dio sustava grijanja na plin.
Povećana je i globalna ponuda ukapljenog prirodnog plina (LNG). Europa raspolaže s više uvoznih terminala i može privući dodatne isporuke kada cijene porastu. Zbog toga je stvarna fizička nestašica plina znatno manje vjerojatna nego tijekom krize 2021.–2022.
Međutim, manja potrošnja ne uklanja najveću europsku ranjivost.
Oxford Economics navodi da je povezanost između temperature i potražnje za plinom i dalje gotovo savršena. Prošle zime, kada su temperature nakratko pale ispod dugoročnog prosjeka, europske uštede plina u odnosu na razine prije 2021. smanjile su se na samo 5–10%. Europa je smanjila svoju uobičajenu potrebu za plinom, ali nije uklonila ovisnost o njemu kada je zima neuobičajeno hladna.
Upravo su zato skladišta toliko važna.
Zalihe u skladištima predstavljaju zaštitni sloj između normalne zime i poremećaja u opskrbi.
Kada su zalihe visoke, trgovci mogu prebroditi razdoblje hladnog vremena bez agresivnog nadmetanja za nove isporuke. Kada su zalihe niske, svaki tjedan hladniji od očekivanog pretvara se u utrku za osiguravanje opskrbe.
Brojka koja je važna
Europska skladišta plina početkom kolovoza bila su popunjena samo oko 57%.
Podaci organizacije Gas Infrastructure Europe pokazali su da je 1. kolovoza popunjenost iznosila 57,1%, što je najniža zabilježena razina za taj dio godine u dostupnom povijesnom nizu podataka.
Pravila EU-a i dalje predviđaju cilj od 90% popunjenosti skladišta, iako države sada imaju veću fleksibilnost u pogledu roka za njegovo ostvarenje. Cilj se može postići između 1. listopada i 1. prosinca, a u otežanim tržišnim uvjetima dopuštena je i dodatna fleksibilnost.
Bruxelles je također potaknuo države da razmotre korištenje te fleksibilnosti kako bi se cilj smanjio na 80% kada tržišni uvjeti otežavaju punjenje skladišta.
Skladišta plina europska su energetska smočnica.
Plin bi mogao postati problem za ECB
Upravo u ovom trenutku rast cijena plina prestaje biti samo energetska priča.
Postaje priča o inflaciji, a posljedično i problem za Europsku središnju banku (ECB).
Veleprodajne cijene plina mijenjaju se brže od računa kućanstava jer energetske kompanije često unaprijed osiguravaju cijene kupnje, i to mjesecima prije isporuke. Oxford Economics procjenjuje da prosječan prijenos promjena veleprodajnih cijena na potrošačke cijene doseže vrhunac otprilike šest mjeseci nakon početnog pomaka. Međutim, ta zaštita slabi ako cijene ostanu povišene. Kako postojeći ugovori istječu i energetske kompanije ih obnavljaju, maloprodajne cijene postupno se približavaju veleprodajnima.
Utjecaj će se znatno razlikovati među europskim državama.
Njemačka i Austrija uglavnom imaju dugoročnije ugovore s fiksnim cijenama, što usporava prijenos poskupljenja. Francuska, Italija i Španjolska reagiraju brže. U Nizozemskoj je prijenos gotovo trenutačan.
Italija se posebno izdvaja jer kombinira relativno brz prijenos cijena s velikom ovisnošću o plinu. Oxford Economics stoga Italiju smatra velikim europskim gospodarstvom koje je najizloženije šoku cijena plina.
Zbog toga rast cijena plina više nije samo priča o tržištu energenata. Potencijalno postaje i pitanje monetarne politike.
Oxford Economics procjenjuje da bi, uz trenutačne veleprodajne cijene plina, ukupna inflacija u europodručju u drugoj polovici 2026. mogla biti bliže 3,5%, u usporedbi s nešto više od 3% prema njihovoj posljednjoj osnovnoj prognozi.
ECB je već podizao kamatne stope kao odgovor na inflacijski šok potaknut cijenama energije.
Tržišta u velikoj mjeri očekuju još jedno povećanje kamatnih stopa za 25 baznih bodova u rujnu.
ECB-ove projekcije iz lipnja već su pokazivale da će ukupna inflacija ostati povišena zbog viših cijena energije, uz očekivanje da će u trećem i četvrtom tromjesečju 2026. dosegnuti 3,4%.
Hladnija zima stoga bi mogla stvoriti neugodnu kombinaciju: slabiju kupovnu moć kućanstava i više kamatne stope.
