Bruxelles traži da 70 posto ključnih proizvoda bude proizvedeno u Europi: “Ovim riskiramo postati preskupi i nekonkurentni”
Inicijativa bi prisilila europske kompanije da dio ključnih proizvoda nabavljaju isključivo na domaćem tržištu kako bi se smanjila ovisnost o Kini. No takva bi politika, upozoravaju dužnosnici, mogla godišnje stajati europske kompanije više od 10 milijardi eura.
Bruxelles u sklopu inicijative “Made in Europe”, kojom nastoji dati prednost domaćim proizvodima i smanjiti ovisnost o Kini, razmatra uvođenje cilja od 70 posto europskih komponenti u ključnim proizvodima poput automobila.
Takva bi politika mogla koštati europske kompanije više od 10 milijardi eura godišnje, jer bi ih poticala na kupnju skupljih europskih komponenti, prema riječima dužnosnika upoznatih s nacrtom zakona koji bi trebao biti predstavljen 10. prosinca, piše Financial Times.
Prijedlog nadzire francuski povjerenik EU-a Stéphane Séjourné, a on predstavlja vrhunac višegodišnjih francuskih nastojanja da se naglasak stavi na domaću proizvodnju u trenucima dok posrnula europska industrija teško konkurira jeftinom uvozu iz Azije, osobito u području čistih tehnologija i nekih teških industrija.
Oponašanje kineske industijske politike
Jedan dužnosnik EU-a rekao je da će opseg zakonodavstva oponašati ključne kineske industrijske politike “Made in China 2025” i “China Standards 2035”, koje su strane kompanije poticale na zajednička ulaganja s kineskim poduzećima kako bi uopće mogle pristupiti tamošnjem tržištu. “Ono što pokušavamo predložiti jest delikatan balans između hardverski potrebne zaštite naše industrije i otvorenosti, koja je duboko ukorijenjena u europskom identitetu”, rekao je izvor Financial Timesu.
Zemlje koje su ranije bile skeptične, poput Njemačke, signalizirale su da, zbog gospodarskih okolnosti, sada gledaju povoljnije na pravila koja potiču kupnju europskih proizvoda. Ona bi vjerojatno najviše utjecala na automobilsku industriju i čiste tehnologije, poput solarnih panela.
Tri dužnosnika EU-a rekla su da se u sklopu industrijskog plana raspravlja o pragovima lokalnog sadržaja i do 70 posto, no da će se ciljevi razlikovati ovisno o tome koliko je sektor kritičan i kolika je razina ovisnosti.
Za automobile bi, primjerice, državni poticaji bili dodijeljeni samo vozilima koja ispunjavaju utvrđene kriterije. Jedan je dužnosnik naveo da bi i baterije morale imati određenu razinu europskog sadržaja.
Mjera bi se primjenjivala samo na korištenje javnog novca, poput ugovora o javnoj nabavi te državnih kredita i potpora. Jedan je dužnosnik dodao da će uslijediti i analiza koliki proizvodni kapacitet EU ima za svaku pojedinu komponentu.
Previše ovisni uvozu iz Azije
Zakon, koji se naziva Industrial Accelerator Act, još bi se mogao izmijeniti ili čak odgoditi, prema riječima dužnosnika uključenih u razgovore, uslijed podjela u Europskoj komisiji oko pojedinih odredbi. Jedan je dužnosnik rekao da francuski povjerenik želi da se definicija “europskog” ograniči isključivo na države članice EU-a.
Neki dužnosnici strahuju da bi proizvodi proizvedeni u Europi mogli imati znatno višu cijenu od onih koji se uvoze iz Azije, što bi kompanijama donijelo dodatne troškove.
Budući da se mnogi uvozni dijelovi koriste u proizvodnji gotovih proizvoda u EU-u, poput automobila, to bi moglo neke proizvode učiniti preskupima za tržište.
Visoke cijene energije i pritisak tarifnog režima Donalda Trumpa doveli su do toga da europske kompanije sve više ovise o jeftino proizvedenim kineskim proizvodima. Kina je 2024. bila najveći izvoznik tehnologija poput solarnih panela i biogoriva u EU te drugi najveći izvoznik vjetroturbina.
Europske teške industrije, uključujući čelik, također se bore zadržati profitne marže suočene s jeftinim azijskim uvozom.
