Christoph Schoefboeck (Erste) – Hrvatsko gospodarstvo ima dobru razvojnu perspektivu

Imamo razloga za optimizam kad gledamo perspektive našeg gospodarstva u idućih tri do pet godina. Zbog ispunjenih ciljeva europske integracije, ulaska u eurozonu te vrlo dobre fiskalne situacije, Hrvatska je u boljoj poziciji u odnosu na brojne usporedne zemlje Europske unije. Naše su tvrtke puno zdravije u odnosu na vrijeme prije desetak godina, a posebno one male i srednje veličine, koje su sada puno bolje kapitalizirane, imaju veću likvidnost te prihvatljive razine zaduženosti, što otvara prostor za daljnji zdrav i kvalitetan rast.

Jako je puno lijepih, uspješnih i kvalitetnih poduzetničkih priča u Hrvatskoj. Posebno bih izdvojio sjeverni dio Hrvatske, gdje postoje tvrtke – volim ih tako zvati – skriveni prvaci o kojima se možda manje priča, s udjelom izvoza od gotovo 90 posto. Upravo su to pozitivni primjeri oko kojih treba graditi i unaprjeđivati poduzetničku, tržišnu klimu u Hrvatskoj, kao glavni motor razvoja realnog sektora i ukupnog gospodarstva. Naravno, bilo bi poželjno kada bi turizam krenuo prema još većim razinama u kvalitativnom smislu, a ne bojim se za ICT sektor jer je tu jako puno relevantnih tvrtki ne samo u hrvatskim ili europskim, već i u globalnim okvirima. Ne treba zaboraviti niti područja logistike, FMCG-a, farmaceutske industrije te obnovljivih izvora energije, gdje također postoje vrlo uspješni primjeri dobrih poslovnih praksi i uspješnih rezultata hrvatskih tvrtki. Stoga kvalitetna podrška i razvoj poticajnih tržišnih okvira koji će omogućiti daljnji rast i razvoj poslovanja uspješnih i dobrih kompanija predstavljat će jako dobru bazu hrvatskog gospodarstva, neovisno o potencijalnim neizvjesnostima globalnog okruženja i geopolitičkim izazovima.

Bankarski sektor i dalje će u tom smislu biti kvalitetna, snažna i stabilna podrška. Čvrstom kapitalnom bazom, visokim razinama likvidnosti te općenitom robusnošću i snagom pružat će zdrave i poticajne impulse razvoju gospodarstva u cjelini, utemeljenima na kontinuiranom ulaganju u razvoj tehnologije, ljudskog faktora te sigurnosti. Postoji, naravno, i prostor za napredak koji bi Hrvatsku mogao dodatno približiti poziciji ne samo financijskog, već i gospodarskog središta ove regije, koju svojim ostvarenim rezultatima, ali još više potencijalom i kvalitetnom bazom ona i zaslužuje. U mnogim aspektima, posebice financijskog poslovanja, u usporedbi s drugim europskim zemljama, Hrvatska u posljednje vrijeme postaje preregulirana, što može zakočiti razvoj i inovacije. Jaka regulativa jest potrebna, ali ona mora biti jednostavna, jasna, efikasna te ponajprije usmjerena razvoju tržišnih mehanizama. Česta promjena pravila poslovanja i izostanak stabilnosti negativno djeluju na općenitu razinu investicijske sigurnosti te percepciju Hrvatske u očima domaćih i međunarodnih investitora koji žele ulagati i svoje poslovanje razvijati upravo ovdje. Stoga je potrebna primjena zdravorazumskog okvira te kvalitetna ravnoteža između kvalitetnih regulatornih mjera te pružanja impulsa daljnjem razvoju hrvatskog gospodarstva, što je svima u interesu.