Danski veleposlanik: Hrvatski obrambeni sektor je napredan, evo u čemu je njegova prilika
Danska je preuzela presjedanje Vijećem Europske unije. Neki od njihovih prioriteta bit će jačanje sigurnost i obrane, održivost i konkurentnost. O tim temama za Forbes Hrvatska razgovarao je i njihov veleposlanik u Hrvatskoj Ole Frijs-Madsen.
Otvaranje danskog presjedanja Vijećem Europske unije, svečano je obilježeno u utorak u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju. Pod sloganom “Snažna Europa u svijetu koji se mijenja” u idućih šest mjeseci Kraljevina Danska usredotočit će se na dvije glavne teme – sigurnost i obrane te konkurentnost i zelena tranzicije.
Danski veleposlanik u Hrvatskoj Ole Frijs-Madsen za Forbes Hrvatska ukratko ih je prokomentirao. Dok NATO vidi kao temelj sigurnosti za sve njegove članice, za Europsku uniju misli da mora malo pojačati vlastite obrambene sposobnosti i kapacitete za proizvodnju naoružanja.
Dio država EU je zainteresiran za obrambenu suradnju
“Postoji mogućnost suradnje unutar EU za one koji to žele” – kaže Frijs-Madsen, i dodaje kako postoji osjećaj da ne žele sve članice biti dio te suradnje, ali se ipak stvorila neka kritična masa.
Ma pitanje o prilikama za hrvatski obrambeni sektor, kaže kako je on već prilično napredan te je primjerice dosta sudjelovao u nabavi opreme za Ukrajinu, te nije uvijek javno poznato što je sve Hrvatska dala toj zemlji. S obzirom da će države morati povećati izdvajanja za obranu na pet posto BDP-a, misli da i tu postoje brojne prilike. Hrvatska će udvostručiti proizvodnju streljiva, a isto će napraviti i Danska.
Danskoj.
Dodaje kako je tu i europska suradnja kroz dobrovoljnu inicijativu PESCO. Ona će biti usmjerena na ono što se može zajednički učiniti u okviru europske komponente NATO-a. Neke stvari Europa će raditi sa svojim američkim partnerima i drugim neeuropskim članicama NATO-a, a neke samostalno. Jedna od njih je usklađivanje proizvodnje, s obzirom da trenutačno postoji previše različitih standarda u proizvoda.
Osim toga, za Dansku je vrlo važno zadržati održivost na dnevnom redu, za koju misli da se fokus djelomično izgubio. Žele vidjeti visoke ambicije za postizanje ciljeva planiranih za 2040. godinu i očuvanja cilja klimatske neutralnosti do 2050. godine.
Dodao je i kako će Europa morati smanjiti određena opterećenja kako bi zadržala konkurentnost. U nekim područjima postala je previše regulirana.
Za proširenje Europske unije
Na događaju je istaknuto kako EU mora pojačati i smanjenje ilegalnih migracija, povećati geopolitički utjecaj EU i globalnih odnosa kroz sveobuhvatna i ravnopravna partnerstva, te raditi na proširenju Europske unije. Proširenje, posebno prema Ukrajini, Moldaviji i zapadnom Balkanu, nije samo geopolitička nužnost, već i ponovna potvrda europske zajednice vrijednosti.
Jedan od posebnih fokusa su i mladi kojima Danska ne želi samo dati mjesto za stolom za dijalog iz usluge nego zato što želi da mladi aktivno sudjeluju u jačanju otpornosti Europe na izazove.
Kako bi jačala konkurentnost i zelenu tranziciju, Danska će se usredotočiti na postizanje plodnog tla koji će osigurati tvrtkama rast, inovativnost i ulaganje u nove tehnologije, uz smanjenje opterećenja. Kao ključni faktor i motor rasta, Danska vidi zelenu tranziciju, što podrazumijeva osiguravanje europske neovisnoti od ruskog plina, postizanje klimatske neutralnosti do 2050. godine, osiguravanje boljeg i jeftinijeg pristupa zelenoj energiji, uključujući nove tehnologije poput biotehnologije te ostvarenje sporazuma o klimatskom cilju za 2040. godinu. Posebna pažnja posvetit će se i modernom pogledu na Višegodišnji financijski okvir EU-a, jačanje jedinstvenog tržišta, promicanje inovacija i razvoj unije štednje i ulaganja.
