EK prognoza: Usporava se rast hrvatskog BDP-a, ali će niža biti i inflacija
Rast hrvatskog BDP-a u sljedećih godinu dana trebao bi se malo usporiti, dok bi inflacija u 2026. godini trebala biti dvostruko manja nego prošle godine. Relativno niska nezaposlenost još će se smanjiti.
Europska komisija objavila je svoje ekonomske prognoze za države članice, uključujući Hrvatsku.
Nakon rast-a hrvatskog BDP-a od 3,9 posto u 2024. godini predviđaju rast od 3,2 posto u ovoj godini te od 2,9 posto u 2026. godini. Očekuje se da će rast gospodarstva uglavnom biti potaknut privatnom potrošnjom, koju podupiru rast realnih plaća i zaposlenosti. Predviđa se nastavak rasta investicija, iako sporijim tempom, zahvaljujući značajnom povlačenju sredstava iz EU fondova, posebice iz Mehanizma za oporavak i otpornost (RRF).
Očekuje se porast državne potrošnje uz daljnje povećanje naknada za zaposlenike u javnom sektoru. Izvoz roba trebao bi nastaviti rasti solidnim stopama, unatoč sve većem trgovinskom protekcionizmu koji negativno utječe na globalnu gospodarsku aktivnost i potražnju iz nekih od glavnih vanjskotrgovinskih partnera Hrvatske. S druge strane, očekuje se blagi realni rast izvoza usluga, budući da daljnji rast cijena turističkih usluga smanjuje konkurentnost. Kako uvoz premašuje izvoz, doprinos neto izvoza gospodarskom rastu trebao bi i dalje ostati negativan.
Sredstva iz EU fondova nastavljaju poticat će rast investicija
U 2026 godini očekuje se usporavanje rasta potrošnje zbog umjerenijeg rasta plaća. Predviđa se nastavak rasta investicija, iako sporijim tempom, uz dodatnu potporu povećanog povlačenja sredstava iz EU fondova. Doprinos vanjskog sektora gospodarskom rastu trebao bi biti manje negativan, jer se očekuje ubrzanje izvoza usluga uz umjereniji rast cijena turističkih usluga i stabilniji rast vanjske potražnje.
Rizici za ovu prognozu uključuju jači utjecaj neizvjesnosti na privatne investicije i potrošnju od očekivanog. Veći rast plaća od očekivanog mogao bi dodatno povećati inflatorne pritiske i smanjiti troškovnu konkurentnost izvoznika. Moguća uska grla u građevinskom sektoru mogla bi odgoditi povlačenje sredstava iz EU fondova.
Smanjenje inflacije
Dobra vijest je da se očekuje i smanjenje stope inflacije. Ona je u 2024. godini iznosila četiri posto, dok bi ove godine trebala iznositi 3,4 posto, a godinu kasnije tek dva posto.
Inflacija cijena u energetskom sektoru bi ove godine mogla blago porasti, dok će inflacija cijena hrane i usluga postupno opadati. Predviđa se da će glavni doprinos padu inflacije u 2026. godini doći od inflacije usluga i hrane. Očekivani pad cijena energenata na svjetskom tržištu trebao bi dovesti samo do manjeg smanjenja inflacije energije, budući da vladine mjere za regulaciju cijena energije istječu u listopadu 2025. godine.
Prošlogodišnja stopa nezaposlenosti iznosila je 5,0 posto, dok bi u ovoj i sljedećoj godini trebala iznositi 4,6 odnosno 4,5 posto.
| Pokazatelj | 2024. | 2025. | 2026. |
| Rast BDP-a | 3,9% | 3,2% | 2,9% |
| Inflacija | 4,0% | 3,4% | 2,0% |
| Nezaposlenost | 5,0% | 4,6% | 4,5% |
| Saldo opće države (% BDP-a) | -2,4 | -2,7 | -2,6 |
| Bruto javni dug (% BDP-a) | 57,6 | 56,3 | 56,4 |
| Tekući račun platne bilance | -0,7 | -1,1 | -1,1 |
Raste proračunski manjak
U 2024. godini proračunski manjak opće države porastao je na 2,4 posto BDP-a, s 0,8% u 2023., ponajprije zbog povećanih rashoda za plaće u javnom sektoru i socijalnih naknada – osobito mirovine. Istodobno su prihodi porasli zahvaljujući snažnom nominalnom rastu BDP-a i povoljnim kretanjima na tržištu rada.
U 2025. godini predviđa se daljnji rast proračunskog manjka na 2,7 posto BDP-a. Očekuje se da će nominalni rast BDP-a, rast plaća i zaposlenosti i dalje podupirati prihode, a dodatni prihodi predviđeni su i zahvaljujući fiskalnim mjerama. Prihodi od zdravstvenih doprinosa i reforme oporezivanja imovine i prihoda od najma će rasti, dok će ih promjene u poreznim stopama, razredima i odbicima kod poreza na dohodak smanjiti. Očekuje se i rast kapitalnih izdataka zbog korištenja sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost (RRF), dok bi promjena formule za indeksaciju mogla dodatno povećati rashode za mirovine.
Predviđa se da će proračunski manjak u 2026. godini blago pasti na 2,6 posto BDP-a. Rast prihoda podupiru rast BDP-a i zaposlenosti, kao i fiskalne mjere – neindeksiranje poreznih razreda i odbitaka za porez na dohodak, postupno ukidanje izuzeća od zdravstvenih doprinosa za mlade radnike te ukidanje privremeno snižene stope PDV-a za prirodni plin, toplinsku energiju, pelete, drvenu sječku i ogrjevno drvo.
Iako se očekuje da će investicije ostati na rekordno visokoj nominalnoj razini – zahvaljujući provedbi Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) – njihov rast će biti skromniji u odnosu na prethodnu godinu. Istodobno se predviđa da će uvođenje godišnjeg dodatka za umirovljenike dodatno povećati rashode za mirovine.
Omjer duga opće države prema BDP-u dosegnuo je 57,6% u 2024. te se očekuje da će se smanjiti na 56,3% u 2025., zahvaljujući stalnom nominalnom rastu BDP-a. U 2026. godini očekuje se tek blago povećanje duga na 56,4% BDP-a zbog prilagodbi stanja koje povećavaju dug.
EU gospodarstvo nastavlja umjereni rast
Što se Europske unije tiče, njeno gospodarstvo u 2025. godinu ušlo je s nešto boljom početnom pozicijom nego što se očekivalo. Predviđa se da će tijekom ove godine nastaviti rasti umjerenim tempom, a rast bi trebao ubrzati u 2026., unatoč pojačanoj globalnoj neizvjesnosti u vezi s ekonomskim politikama i trgovinskim napetostima.
Prema proljetnoj gospodarskoj prognozi Europske komisije za 2025., očekuje se da će realni BDP u EU porasti za 1,1 posto u 2025., dok se za europodručje predviđa rast od 0,9 posto, što je otprilike ista stopa kao i u 2024. U 2026. godini predviđa se ubrzanje rasta na 1,5 posto u EU i 1,4 posto u europodručju.
Očekuje se da će ukupna inflacija u europodručju usporiti s 2,4 posto u 2024. na prosječnih 2,1 posto u 2025. te na 1,7 posto u 2026. U EU bi inflacija trebala slijediti sličnu dinamiku, ali s nešto viših razina u 2024., te pasti ispod 2 posto u 2026. godini.
Proljetna prognoza temelji se na određenim pretpostavkama o carinama. Pretpostavljeno je da će carine koje SAD primjenjuje na uvoz roba iz EU i većine drugih trgovinskih partnera ostati na razini od 10 posto (stanje od 9. travnja), uz iznimku viših carina od 25 posto na čelik, aluminij i automobile te izuzeća od carina za određene proizvode (farmaceutske proizvode i mikroprocesore). Pretpostavljeno je da će bilateralne carine između SAD-a i Kine biti niže nego one koje su vrijedile 9. travnja, ali i dalje dovoljno visoke da značajno smanje međusobnu robnu trgovinu tih dviju zemalja. Carinske stope o kojima su SAD i Kina na kraju postigli dogovor 12. svibnja ispale su nešto niže od očekivanih, ali su i dalje dovoljno visoke da potvrde pretpostavku o narušenim trgovinskim odnosima.
