Gdje žive najbogatiji mladi Europljani i koliko bogatstva posjeduju?
Medijan neto bogatstva ljudi u dobi od 16 do 34 godine uvelike varira i u eurozoni iznosi 24.600 eura. Stručnjak ističe ulogu obiteljske potpore i vlasništva nad domom u razlikama među zemljama.
Mladi Europljani suočavaju se s teškom financijskom stvarnošću. Visoke najamnine, skupo stanovanje i rastući troškovi života mnogim ljudima mlađima od 35 godina otežavaju štednju, ulaganje ili kupnju prvog doma.
U nekim zemljama, veće plaće, pristupačno stanovanje ili obiteljska podrška pomažu mladima da brže akumuliraju bogatstvo. U drugima, ograničene mogućnosti zapošljavanja i visoki troškovi stanovanja ostavljaju mnogima tek nešto više od skromne ušteđevine.
Gdje su onda najbogatiji mladi ljudi u Europi? I koliko bogatstva posjeduju osobe u dobi od 16 do 34 godine?
Medijan neto bogatstva osoba u dobi od 16 do 34 godine u eurozoni iznosi 24.600 eura, prema Anketi o financiranju i potrošnji kućanstava (HFCS) Europske središnje banke, objavljenoj sredinom 2026. To je samo 18% ukupnog medijana neto bogatstva od 140.100 eura.
Srednje neto bogatstvo kreće se od 5700 eura u Finskoj do 257.500 eura na Malti među 22 europske zemlje za koje su dostupni podaci.
“Osobe u dobi od 16 do 34 godine obično nisu imale puno vremena za akumuliranje značajne imovine od vlastitog prihoda od rada“, rekao je za Euronews Business profesor Fabian Pfeffer sa Sveučilišta Ludwig Maximilian u Münchenu i osnivač i direktor Münchenskog međunarodnog centra Stone za istraživanje nejednakosti.
“Stoga, kada vidimo velika bogatstva među mladim kućanstvima, trebali bismo biti oprezni u tumačenju istih kao rezultata isključivo individualne discipline štednje.“
Osim Malte, koja je izrazito iznimna, neto bogatstvo među osobama u dobi od 16 do 34 godine prelazi 100.000 eura samo u Luksemburgu (135.000 eura). Belgija je na trećem mjestu, vrlo blizu te razine s oko 97.200 eura.
Veliko bogatstvo unatoč niskim prihodima
Slijedi Hrvatska s 82.000 eura. To je iznenađujuće visoko s obzirom na njezin položaj na ljestvici neto godišnje zarade. Godišnja neto zarada za samca bez djece u Hrvatskoj iznosila je 17.256 eura u 2025. godini, prema Eurostatu.
To pokriva nacionalni prosjek, ne samo osobe od 16 do 34 godine.
Medijan neto bogatstva među osobama u dobi od 16 do 34 godine također je visok u Slovačkoj (74.600 eura), Estoniji (62.200 eura), Češkoj (59.900 eura) i Litvi (59.600 eura), unatoč tome što je godišnja neto zarada u tim zemljama znatno ispod prosjeka EU-a.
Mladi Talijani su tri puta bogatiji od mladih Nijemaca
Među četiri najveća gospodarstva EU-a, medijan neto bogatstva osoba u dobi od 16 do 34 godine najviši je u Italiji i iznosi 53.500 eura. To je znatno više nego u Francuskoj (27.700 eura) i Španjolskoj (23.700 eura). Osobe mlađe od 35 godina imaju najniže neto bogatstvo u Njemačkoj, samo 17.600 eura. To znači da mladi Talijani posjeduju tri puta veće bogatstvo od svojih njemačkih vršnjaka.
Grčka (9.900) slijedi Finsku (5.700) na donjem kraju ljestvice. Austrija (13.400 ) i Latvija (16.900 ) također ostaju ispod Njemačke (17.600 eura).
Medijan neto bogatstva osoba u dobi od 16 do 34 godine iznosi 23.900 eura u Irskoj, 36.200 eura u Portugalu, 36.300 eura u Mađarskoj i 40.900 eura u Nizozemskoj.
Pfeffer je naglasio da nam rano bogatstvo često manje govori o tome što su mladi odrasli već zaradili, a više o strukturama oko njih. To uključuje pristup stanovanju, kredit, obiteljsku potporu, darove, nasljedstva i dug.
“U ovoj dobi, visoko privatno bogatstvo često nije samo priča o individualnim postignućima. To je također obiteljska i institucionalna priča“, rekao je.
Fabian Pfeffer je primijetio da je rano vlasništvo nad domom često trenutak kada mladi odrasli prelaze iz stanja ušteđevine u stanje stvarnih bogataša. Međutim, za ulazak u svijet stanovanja obično je potrebno više od discipline i dobre proračunske tablice.
“Za to je potreban pristup kreditima, stabilni prihodi, pristupačne cijene i, vrlo često, roditelji koji mogu pomoći s kaparom ili izravnim prijenosom imovine”, rekao je.
Prijenos bogatstva reproducira se mnogo ranije
Pfeffer je naglasio da je u mladoj dobi znatno bogatstvo vrlo često povezano s roditeljskim resursima. Naravno, mladi štede od vlastite zarade. Ali postoje ograničenja koliko se bogatstva realno može akumulirati do 30. godine isključivo putem plaća, posebno na skupim tržištima nekretnina.
Izjavio je da nasljedstva omogućuju nekim mladim odraslim osobama da započnu odrasli život mnogo ranije, ponekad s predujmom za hipoteku, ponekad s naslijeđenim stanom, a ponekad jednostavno sa sigurnošću da je obiteljska pomoć dostupna ako je potrebna.
“To znači da se nejednakost u bogatstvu ne reproducira samo u trenutku nasljeđivanja kasnije u životu. Reproducira se mnogo ranije, kada mladi odrasli napuštaju dom, studiraju, počinju raditi, osnivaju obitelji ili pokušavaju kupiti stan“, rekao je.
