Hoće li Luka Rijeka postati logističko središte regije? Razvoj pruge nudi joj brojne mogućnosti
Dvokolosječna pruga koja se gradi od Zagreba prema Rijeci, unaprijedit će poziciju Luke Rijeka. Studija o ekonomskim učincima otkriva potencijal uz koji ona može postati važnija od Trsta i Kopra. Nedostatak kadra za projektiranje mogao bi usporiti taj razvoj.
Unaprjeđenje željezničke infrastrukture mogli bi učiniti Rijeku logističkim središtem regije – zaključak je HGK-ove konferencije ‘Brod, vlak, pogodak’ održane u ponedjeljak u Zagrebu.
Rijeka već ima odličnu povezanost autocestama te JANAF-ovu infrastrukturu, a razvoj željezničke mreže mogao bi donijeti stotine milijuna eura ušteda i smanjenje emisija CO2.
Četiri EU prometna koridora – prilika za Hrvatsku
Potpredsjednik Vlade i ministar prometa Oleg Butković istaknuo je kako je Hrvatska više nije na dva, nego na četiri europska prometna koridora. To otvara mogućnosti financiranja i onih dijelova Hrvatske koji do sada nisu prepoznati. Luka Rijeka koja je na čak tri koridora već je ostvarila značajan investicijski ciklus.
Davor Dujak s Ekonomskog fakulteta u Osijeku i Borna Debelić s Pomorskog fakulteta u Rijeci prezentirali su svoju studiju ‘Ekonomski učinci Luke Rijeka’. U njoj su prikazali njezine razvojne perspektive do 2040. godine. Profesor Dujak istaknuo je ukupne učinke Luke Rijeka na gospodarstvo u Hrvatskoj 2023. godine. Output luke tada je iznosio 774 milijuna eura, a dodana vrijednost 267 milijuna eura.
Profesor Debelić prezentirao je različite scenarije razvoja prometa sljedećih godina: pesimistični, osnovni i optimistični. On je otkrio koliki se porast prometa Luke Rijeka može očekivati.
Na pitanje kako bi razvoj Luke Rijeka mogao utjecati na promet Luke Ploče, odgovorio je kako ne vidi da bi na neki način djelovalo negativno jer se te luke nadopunjuju. U analitičkom smislu toga se nisu doticali u studiji, a misle kako su Ploče dobile veliki novi razvojni potencijal, s obzirom da su dobile status osnovne luke na TNT mreži (Transeuropskoj prometnoj mreži, op.a.)
Prednost je i veliki gaz luke
Uslijedila je panel rasprava u kojoj su sudjelovali ravnatelj uprave za EU fondove i strateško planiranje u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Damir Šoštarić, predsjednik Uprave HŽ infrastrukture Ivan Kršić, Ravnatelj Luke Rijeka Denis Vukorepa i glavni ekonomist HGK Goran Šaravanja.
Vukorepa je istaknuo kako je malo ljudi vjerovalo da će se Rijeka vratiti tamo gdje je bila 80-ih godina prošlog stoljeća, a upravo se to događa. Ipak, kaže da ga vesele i sve investicije u konkurenstkim lukama Kopru i Trstu. Upravo iz Kopra su “uzeli” Boštjana Napasta, bivšeg predsjednika Uprave Luke Koper, koji je danas na čelu hrvatske ENNA grupe.
Istaknuo je kako je i ključna prednost Rijeke u odnosu na Trst i Koper 20 metara gaza, koji omogućavaju pristup najvećih brodova.
Napast koji se uključio iz publike rekao je kako Sjeverni Jadran konkurira Sjevernoeuropskim lukama te tu ima potencijala i za Trst i Koper i Rijeku. “Koliko ćemo ga mi uzeti je na nama”- dodao je.
Izazovi: Ishođenje dozvola i nalaženje projektanata
Ivan Kršić u više navrata istaknuo je kako su po pitanju vremenskih rokova najveći problem projektanti. Nema dovoljno mladih ljudi. Za strane tvrtke, ugovori su presitni da bi svoje ljude podučavali našim pravilnicima i propisima, pa onda sve ostaje na hrvatskim projektantskim tvrtkama. One su pak na koljenima još od vremena većeg građenja autocesta. Osim toga, problem su spore procedure ishođenja građevinskih i lokacijskih dozvola te činjenjica da je željeznica krući sustav od autocesta.
Govoreći o potencijalnom kašnjenju projekata, rekao je kako su inženjeri prije sedam godina napravili elaborat i taksativno naveli sve prepreke pri pripremi i provedbi projekata. Cilj je bio smanjiti kašnenja navođenjem problema i prijedloga rješenja. Iako su svima podijelii elaborat, kaže da se ništa nije napravilo.
Na pitanje o tome ima li dovoljno prostora na kojem se na prometnicama mogu zaustaviti kamioni koji prevoze kontejnere iz Luke Rijeka,, Šoštarić je rekao kako će iskoristiti EU sredstva kako bi poboljšali takvu infrastrukturu za kamione, ali i za vojnu mobilnost. Čini se da se planira i eventualno kretanje vojnih snaga po Europi bude li to potrebno.
Govoreći o razvoju Rijeke, spomenuo je kako ne treba isključiti mogućnost da njemački Lürssen preuzme “novi” 3. Maj. Podsjetimo se, poslovanje brodogradilišta 3. Maj koje je otišlo u stečaj prebačeno je na novu tvrtku 3. Maj Rijeka 1905.
