Hoće li visoki troškovi električne energije ugroziti europske klimatske ciljeve? “Nalazimo se u teškoj situaciji”
Stručnjaci smatraju da cijene električne energije prijete zaustavljanjem europskih napora za dekarbonizaciju, dok se industrije suočavaju s rastućom krizom konkurentnosti.
Europski prijelaz na gospodarstvo s niskim udjelom ugljičnog dioksida gubi zamah jer previsoke cijene električne energije i dalje potkopavaju prihvaćanje čistih tehnologija u kućanstvima i industrijsku konkurentnost, prema najnovijem izdanju Morningstarovog časopisa Electrification Observer.
Iako je Europska unija svoju strategiju dekarbonizacije usmjerila na ključne sektore, poput prometa, grijanja i teške industrije, tempo promjena ostaje spor.
Unatoč velikodušnim subvencijama i ambicioznim ciljevima, kontinent je na putu da do 2030. godine elektrificira samo 25% ukupne potrošnje energije, što je daleko od potrebnih 32% za ispunjavanje klimatskih obveza, prenosi Euronews.
“Europa se nalazi u teškoj situaciji“, rekao je Tancrede Fulop, viši analitičar dionica u Morningstaru. “Ona nosi nesrazmjeran teret u globalnim naporima za dekarbonizaciju, no visoke cijene električne energije i dalje sprječavaju napredak. Tehnologije poput toplinskih pumpi ostaju nedostupne mnogim kućanstvima, dok se energetski intenzivni sektori poput kemikalija i čelika suočavaju sa strukturnim gubitkom konkurentnosti u odnosu na SAD i Kinu.“
Cijene električne energije diljem Europe i dalje su znatno iznad onih u Kini i SAD-u, a tu razliku pogoršavaju turbulencije na tržištu energije nakon 2021.
Morningstar predviđa da će potrošnja električne energije u EU rasti po godišnjoj stopi od 1,1% između 2024. i 2030. – što će jedva premašiti razine prije COVID-a, u usporedbi s 1,4% u SAD-u.
Strukturni čimbenici poput mrežnih naknada i visokih poreza vjerojatno će održavati cijene povišenima.
To tradicionalne europske industrije stavlja u nepovoljan položaj i usporava prihvaćanje elektrifikacije u kućanstvima, unatoč političkoj podršci poput proširenja EU-ovog određivanja cijena ugljika na grijanje kućanstava od 2027.
Uvođenje toplinskih pumpi predstavlja izazov. Morningstar očekuje da će do 2030. godine u cijeloj EU biti instalirano samo 39 milijuna toplinskih pumpi, što je znatno manje od cilja od 60 milijuna.
Elektrifikacija kućanstava će se postupno povećati s 26% u 2023. na 28% do kraja desetljeća, što će dovesti do smanjenja emisije CO₂ od samo 1,7% godišnje, sporije od pada postignutog u proteklom desetljeću.
Podatkovni centri i električna vozila donose samo marginalne dobitke
Podatkovni centri pojavljuju se kao ključni izvor nove potražnje za električnom energijom. Morningstar očekuje da će njihova potrošnja energije rasti 15% godišnje.
“Iako očekujemo da će prodaja električnih vozila na baterije činiti 45% prodaje automobila u Europi do 2030., elektrifikacija prometa u Europi povećat će se na samo 5% do 2030.“, rekao je Fulop.
Očekuje se da će emisije ugljičnog dioksida iz cestovnog prometa pasti za samo 5% do 2030. godine.
Predviđa se da će se kemijski sektor EU-a, koji se već bori s visokim troškovima energije, smanjiti za 10 % u sljedećih pet godina.
U međuvremenu, Morningstar je oštro smanjio očekivanja za proizvodnju zelenog vodika, predviđajući samo 0,6 megatona do 2030., daleko ispod cilja EU od 10 milijuna tona. Visoke cijene energije čine zeleni vodik nekonkurentnim u većini država članica.
Globalni kemijski igrači s utjecajem na SAD, poput Dowa, mogli bi profitirati ako Europa smanji dio vlastite kemijske proizvodnje. A Air Liquide, unatoč slabim izgledima za vodik, ostaje povoljno pozicioniran unutar napora za industrijsku dekarbonizaciju kontinenta.
Politički pritisak raste
Kako nedostatak elektrifikacije postaje sve očitiji, vjerojatno će se pojačati politički pritisak kako bi se odgodile ili oslabile ključne klimatske politike EU-a. Morningstar kao kritične točke ističe planirano postupno ukidanje besplatnih industrijskih dozvola za ugljik 2026. i određivanje cijena ugljika za grijanje stambenih objekata 2027.
Čak se i glavni cilj EU-a za emisije, smanjenje od 55 % do 2030. u odnosu na razine iz 1990, čini sve nedostižnijim.
Morningstar predviđa pad od 43% prema trenutnim trendovima, s obzirom na to da je napredak elektrifikacije jednostavno prespor da bi nadoknadio emisije iz zaostalih sektora.
“Europa je zaglavljena u nezgodnoj poziciji: snosi troškove povezane s dekarbonizacijom, a ne postiže opseg elektrifikacije potreban za potreban rast“, napisao je Fulop.
Sjeverna Europa, Francuska i Iberijski poluotok ostaju relativni pobjednici u tranziciji elektrifikacije.
Zahvaljujući nižim cijenama električne energije, velikom kapacitetu mreže i obilju čiste energije, ove regije privlače podatkovne centre i zelene industrijske projekte.
Ipak, optimizam investitora možda je već prenapregnut. Španjolska komunalna poduzeća, na primjer, znatno su nadmašila očekivanja u 2025. godini.
Europa se suočava s neugodnom stvarnošću plaćanja cijene dekarbonizacije bez potpunog iskorištavanja njezinih prednosti. S obzirom na to da se očekuje da će cijene električne energije ostati strukturno visoke, kontinent riskira da ostane zaglavljen u skupoj i politički krhkoj tranziciji – preskupoj za napuštanje, a presporoj za provedbu.
