Hrvatska nadmašuje prosjek EU, ali HUP upozorava: Medeni mjesec neće trajati vječno

Hrvatska udruga poslodavaca nedavno je predstavila “Bijelu knjigu” u kojoj upozoravaju da “medeni mjesec” u kojem je Hrvatska trenutno, neće trajati zauvijek, te skreću pozornost na poteze koje bi državna administracija trebala napraviti, kako bi se pozitivni trendovi nastavili. 

Usprkos tome što su neke velike europske države, poput Njemačke, ušle u fazu stagnacije, Hrvatska je, za sada uspjela izbjeći prelijevanje krize, te je je niz pokazatelja više nego dobar. Zaposlenost je rekordna, realni rast BDP-a je iznad tri posto, a realni dohodak porastao je na 80 posto prosjeka Europske unije. Osim toga, preuzimanjem eura i ulaskom u Schengen u potpunosti su dovršene EU integracije, a potvrdu dobrog stanja u javnim financijama prepoznale su i međunarodne rejting agencije, pa sada Hrvatska ima A ocjenu.

No, ovaj “medeni mjesec” neće trajati zauvijek, te je Hrvatska udruga poslodavaca nedavno objavila “Bijelu knjigu” u kojoj skreće pozornost na sedam glavnih tema s kojima će se državna administracija u budućnosti trebati pozabaviti, kako bi se održao rast. HUP-ovih sedam tema zvuči poznato, jer se, uglavnom radi o intervencijama koje veći dio poslovne i stručne javnosti već godinama traži:  poboljšanje stanja na tržištu rada, kroz podizanje kvalitete obrazovanja; stavljanje fokusa na investicije; podizanje konkurentnosti poreznog sustava; konkurentne cijene energenata; jačanje lokalnog tržišta kapitala i ulaganja u budućnost, pri čemu se misli podizanje ključnih gospodarskih grana, poput ICT-a i turizma na višu razinu.

Nakon pandemije Hrvatska prvi put nadmašila prosječan rast produktivnosti CEE regije

Nakon izbijanja pandemije COVID-19, Hrvatska je po prvi put nadmašila prosječan rast produktivnosti zemalja srednjoistočne Europe (CEE) te dodatno i prosjek Europske unije. “U periodu od 2020. do 2023. godine, prosječni godišnji realni rast produktivnosti po radnom satu od 2,5% je više nego dvostruko veći u odnosu na prosjek CEE regije (1,2%), a višestruko nadmašuje prosjek EU od svega 0,4%”, navodi se u analizi.

Ipak, razloga za pretjeranu euforiju nema. “Produktivnost rada po radnom satu u Hrvatskoj prema posljednjim dostupnim podacima (za 2022. godinu) i dalje je na razini od 68,7% prosjeka EU, što je također ispod prosjeka CEE regije od 70,5%”, navode. Iako je to poboljšanje u odnosu na prethodna dva desetljeća, tijekom kojih je Hrvatska zaostajala zbog sporijeg procesa europskih integracija, nedostatka reformi i nepovoljnijih uvjeta poslovanja, nužne su dodatne promjene.

Analiza ističe kako europska sredstva usmjerena u digitalizaciju, zelenu transformaciju, istraživanje, razvoj i inovacije (RDI) te infrastrukturu ekonomije generiraju rast BDP-a od oko dva postotna boda, a u 2024. i više. “Ne manje važan je utjecaj europskih integracija na financijsku stabilnost, održavanje stabilnosti u javnim financijama te na postizanje kreditnog ratinga na razini od A-, što je povijesno najviši investicijski bonitet zemlje”, navodi se u analizi, ističući kako takva ocjena jača atraktivnost Hrvatske kao investicijske destinacije.

Priljev sredstava iz EU fondova oslabit će nakon 2027.

Međutim, pred Hrvatskom su i izazovi. Privremeni zamašnjak potražnje, podržan rekordnim priljevom EU fondova, oslabit će nakon 2025., a osobito poslije 2027. godine. “S obzirom na očekivano smanjenje radne populacije za više od 100 tisuća u naredne četiri godine te procijenjeno ponovno usporavanje rasta produktivnosti ispod 2% i (ponovo) ispod prosjeka CEE regije (2,6%), HUP smatra da bi svi dizajneri ekonomskih politika morali izoštriti fokus na jačanje konkurentnosti privatnih poduzeća izvan financijskog sektora te daljnje olakšanje uvjeta poslovanja u cilju značajnog dinamiziranja privatnih poslovnih investicija.”

U ovom je kontekstu ohrabrujuća snažna ekspanzija privatnih investicija izvan financijskog sektora koje su u 2023. godini porasle za čak 27,8% u odnosu na 2022. godinu. Ipak, HUP upozorava kako “nema mjesta za euforiju jer su vjerojatno tek na neko vrijeme zaustavljeni negativni trendovi kretanja udjela poslovnih investicija u BDP-u (s 13,8% u 2017. na 11,4% u 2022.), dok je prosjek EU i CEE regije u oba slučaja nadomak 14% BDP-a.”

Hrvatska ima jedan od najviših poreznih klinova u usporedbi s konkurencijom

Kako bi se nastavio rast produktivnosti i smanjio jaz u odnosu na prosjek članica EU, HUP poziva na obuhvatne reforme. “Nužno je nastaviti porezno rasterećenje rada, te ukidanje i/ili smanjenje parafiskalnih nameta uz promjenu strukture poreznih prihoda, značajno širenje porezne baze te pojednostavljenje poreznog sustava”, navodi se u analizi. Hrvatska, napominju, ima i jedan od najviših poreznih klinova na osobni dohodak u usporedbi s većim brojem članica EU, uključujući konkurentske CEE ekonomije, što zahtijeva hrabrije smanjenje poreznog opterećenja rada prema preporukama OECD-a.

Daljnje reforme trebaju biti usmjerene na fleksibilizaciju tržišta rada, deregulaciju tržišta proizvoda i usluga, restrukturiranje državnih poduzeća i administracije, kao i na olakšavanje operativnih i financijskih uvjeta poslovanja. “Za produktivni kapacitet ekonomije od izuzetne su važnosti kvaliteta obrazovnog sustava, brzo i efikasno pravosuđe, unapređenje ponudbene strane tržišta rada, efikasnost zdravstvenog sustava te održivo financiranje mirovinskog sustava u kontekstu nepovoljnih demografskih trendova”, navodi se u analizi.