Alarm zbog El Niña: Kako ekstremne vrućine stavljaju pod pritisak elektroenergetsku mrežu u Hrvatskoj
Dok meteorološki modeli upozoravaju na jačanje fenomena El Niño, a Europa se priprema za još jedno ljeto s rekordno visokim temperaturama, globalno istraživanje tvrtke Compare the Market otkrilo je dramatičan porast potražnje za električnom energijom u Hrvatskoj tijekom toplinskih valova.
Analiza je ispitivala utjecaj ekstremnih temperatura na energetsku potrošnju u različitim zemljama svijeta. Među 85 analiziranih država, Hrvatska se plasirala na visoko 6. mjesto na globalnoj razini po intenzitetu skoka potražnje za strujom u toplim mjesecima, uz zabilježen rast od čak 17,76%.
Ovaj porast temperatura pretvara se u ozbiljan energetski izazov za adrijansko i europsko područje. Dok se u javnim raspravama o cijenama energenata fokus uglavnom stavlja na zimske vrhunce potrošnje zbog grijanja, podaci pokazuju da se u Hrvatskoj pravi izazov odvija ljeti. Upravo se tijekom mjeseci s ekstremnim sparinama bilježe najkritičniji skokovi: masovno i istodobno korištenje klima-uređaja i rashladnih sustava preopterećuje elektroenergetsku mrežu u trenucima vršnog opterećenja, što je situacija koja je dodatno pojačana i pritiskom turističke sezone.
Potrošnja električne energije: Hrvatska u globalnom vrhu po ranjivosti na ljetne vrućine
Compare the Market je analizirao 85 zemalja (odgovornih za oko 90% globalne potrošnje električne energije) kako bi utvrdio kako se mijenja potražnja u mjesecima s iznimno visokim temperaturama. Za izradu ljestvice istraživači su usporedili potrošnju u najtoplijim mjesecima s onom u mjesecima koje karakteriziraju uobičajene i prosječne temperature.
Hrvatska je zauzela 6. mjesto na svijetu. Povećanje potražnje za strujom od 17,76% tijekom toplotnih valova znači da svaki stanovnik Hrvatske u prosjeku potroši dodatnih 67,40 kWh električne energije mjesečno tijekom razdoblja ekstremnih vrućina, što je podatak vođen gotovo u potpunosti hlađenjem prostora.
Energetska osjetljivost Hrvatske znatno nadmašuje čak i velike zapadnoeuropske ekonomije koje izlaze na Sredozemlje. Primjerice, u usporedbi sa Španjolskom, postotni rast ljetne potražnje u Hrvatskoj viši je od dvostruko (+17,76% u odnosu na španjolskih +8,86%), a nadmašuje i susjednu Italiju (+14,22%), što jasno ukazuje na visoku i jasnu izloženost nacionalnog sustava ljetnim temperaturnim šokovima.
Izazov Južne Europe i širi ekonomski utjecaj nestanaka struje
I u novom scenariju snažnog stresa za infrastrukturu, stabilnost mreže postaje ključan faktor. Drugi dio istraživanja usmjerio se na stabilnost i prekide u opskrbi (mjereno SAIDI indeksom). Na regionalnoj razini, u široj regiji Srednje i Južne Europe, Mađarska predvodi ljestvicu po duljini nestanaka struje s prosjekom od 2,92 sata godišnje po kućanstvu, a prati je Slovenija s 2,16 sati.
Zašto je ovo ključno za Hrvatsku s približavanjem El Niña
Klimatski fenomen El Niño teži značajnoj izmjeni globalne atmosferske cirkulacije, što pogoduje dugotrajnijim, intenzivnijim i ranijim toplotnim valovima i na europskom kontinentu.
Rezultati istraživanja ne sugeriraju da će El Niño izravno izazvati iznenadne blackoute u našoj zemlji; oni prvenstveno, podacima u rukama, pokazuju koliko je elektroenergetski sustav u Hrvatskoj strukturno izložen toplinskom stresu. S približavanjem sve toplijih ljetnih sezona i dvoznamenkastih skokova u potrošnji, sposobnost mreže da izdrži udar ljetne potražnje predstavlja jedan od najvažnijih izazova za nacionalnu energetsku sigurnost.
