Što Europska unija očekuje od poduzeća po pitanju izvještavanja o održivosti i koje su koristi?
Direktiva Europske unije o izvještavanju o korporativnoj održivosti (CSRD) zahtijeva od poduzeća pružanje opsežnih i detaljnih izvješća o održivosti.
ESG izvještavanje o održivosti postaje ključna tema u poslovnom svijetu. Direktiva Europske unije o izvještavanju o korporativnoj održivosti (CSRD) u primjeni je od 5. siječnja 2023. i zahtijeva od poduzeća pružanje opsežnih i detaljnih izvješća o održivosti te povezanim strateškim implikacijama. Od 1. siječnja 2024. na snazi je za poduzeća s više od 500 zaposlenika koja kotiraju na burzi, a od 2025. se odnosi na sve velike tvrtke. Dvije godine kasnije tu će obvezu imati i mala i srednja poduzeća.
U kontekstu politike EU-a, održivo financiranje shvaća se kao financiranje za potporu gospodarskom rastu uz istovremeno smanjenje pritisaka na okoliš kako bi se pomoglo u postizanju klimatskih i ekoloških ciljeva Europskog zelenog plana, uzimajući u obzir socijalne aspekte i aspekte upravljanja.
Održivo financiranje također uključuje transparentnost kada su u pitanju rizici povezani s ESG čimbenicima koji mogu imati utjecaja na financijski sustav te ublažavanje takvih rizika kroz odgovarajuće upravljanje financijskih i korporativnih aktera.
Otključavanje gospodarskog potencijala
Komisija ima jasan cilj uložiti neviđene napore na pojednostavljenje, postizanjem najmanje 25% smanjenja administrativnih opterećenja i najmanje 35% za mala i srednja poduzeća do kraja ovog mandata. Ovi prvi ‘Omnibus’ paketi, koji objedinjuju prijedloge u brojnim povezanim zakonodavnim područjima, pokrivaju dalekosežno pojednostavljenje u područjima održivog financijskog izvješćivanja, dubinske analize održivosti, taksonomije EU-a, mehanizma prilagodbe granica ugljika i europskih investicijskih programa.
Ovi prijedlozi smanjit će složenost zahtjeva EU-a za sva poduzeća, posebice mala i srednja poduzeća i mala poduzeća srednje kapitalizacije, usmjeriti regulatorni okvir na najveće tvrtke koje će vjerojatno imati veći utjecaj na klimu i okoliš, dok će tvrtkama i dalje omogućiti pristup održivom financiranju za njihovu čistu tranziciju.
Izvještavanje o održivosti učiniti dostupnijim i učinkovitijim
Glavne promjene u području izvješćivanja o održivosti će:
- Ukloniti oko 80% tvrtki iz opsega CSRD-a, fokusirajući obveze izvješćivanja o održivosti na najveće tvrtke za koje je vjerojatnije da će imati najveći utjecaj na ljude i okoliš;
- Osigurati da zahtjevi za izvješćivanje o održivosti za velika poduzeća ne opterećuju manje tvrtke u njihovim lancima vrijednosti;
- Odgoditi za dvije godine (do 2028.) zahtjeve za izvješćivanje za tvrtke koje su trenutno obuhvaćene CSRD-om i koje su dužne izvješćivati od 2026. ili 2027.
- Smanjiti teret obveza izvješćivanja prema EU taksonomiji i ograničite ga na najveća poduzeća (što odgovara djelokrugu CSDDD), a zadržite mogućnost dobrovoljnog izvješćivanja za druga velika poduzeća unutar budućeg područja primjene CSRD-a. Očekuje se da će ovo donijeti značajne uštede troškova za manje tvrtke, dok će omogućiti tvrtkama koje žele pristup održivom financiranju da nastave s tim izvješćivanjem.
- Potrebno je uvesti opciju izvješćivanja o aktivnostima koje su djelomično usklađene s taksonomijom EU-a, potičući postupnu ekološku tranziciju aktivnosti tijekom vremena, u skladu s ciljem povećanja tranzicijskog financiranja kako bi se tvrtkama pomoglo na njihovom putu prema održivosti.
- Potrebno je uvesti prag financijske značajnosti za izvješćivanje o taksonomiji i smanjite predloške za izvješćivanje za oko 70%.
- Uvesti pojednostavljenja najsloženijih kriterija “Nema značajne štete” (DNSH) za sprječavanje i kontrolu onečišćenja u vezi s uporabom i prisutnošću kemikalija koji se horizontalno primjenjuju na sve gospodarske sektore prema EU taksonomiji – kao prvi korak u reviziji i pojednostavljenju svih takvih DNSH kriterija.
- Prilagoditi, među ostalim, glavni ključni pokazatelj uspješnosti banaka koji se temelji na taksonomiji, omjer zelene imovine (GAR). Banke će moći isključiti iz nazivnika izloženosti GAR-a koje se odnose na poduzeća koja su izvan budućeg opsega CSRD-a (tj. poduzeća s manje od 1000 zaposlenika i prometom od 50 milijuna eura).
To će zauzvrat omogućiti poduzećima rast i stvaranje kvalitetnih radnih mjesta, privlačenje ulaganja i dobivanje potrebnih sredstava za njihovu tranziciju prema održivijem gospodarstvu te pomoći EU-u da ispuni ambiciozne ciljeve Zelenog dogovora.
Komisija ima jasan cilj uložiti neviđene napore na pojednostavljenje, postizanjem najmanje 25% smanjenja administrativnih opterećenja i najmanje 35% za mala i srednja poduzeća prije kraja mandata. U programu rada Komisije, objavljenom 11. veljače, najavljena je prva serija Omnibus paketa. Oni će se baviti preklapajućim, nepotrebnim ili nerazmjernim pravilima koja stvaraju nepotreban teret za poduzeća u EU-u.
Kakve će koristi tvrtke imati od ovog prijedloga?
Tvrtke diljem EU-a, velike i male, imat će brojne koristi od pojednostavljenja omnibus prijedloga. Budu li usvojeni i provedeni kako je navedeno, procjenjuje se da će prijedlozi donijeti ukupne uštede u godišnjim administrativnim troškovima od oko 6,3 milijarde eura i mobilizirati dodatne javne i privatne investicijske kapacitete od 50 milijardi eura za podršku prioritetima politike.
Općenito, tvrtke će podlijegati okviru dubinske analize održivosti koji je manje složen i usklađeniji, osiguravajući smanjenje opterećenja i jednake uvjete za sve. Najznačajnije uštede u troškovima očekuju se kao rezultat pojednostavljenja obveze dubinske analize štetnih utjecaja koji nastaju na razini neizravnih poslovnih partnera te rjeđih (petogodišnjih) redovitih nadzora.
Osim toga, manje tvrtke u obuhvatu bit će zaštićene od nepotrebnih zahtjeva za informacijama od svojih velikih poslovnih partnera. Ove uštede su konzervativno procijenjene na 320 milijuna eura godišnje, kao i značajne jednokratne uštede troškova.
Prema najavi, Omnibus paket o održivosti pojednostavljenja pravila o održivosti trebao bi donijeti dvogodišnje odgađanje rokova za nova izvješća, smanjenje broja obveznih podataka te uvođenje fleksibilnosti u ESG procese.
