Što je ESG i zašto je važan?

ESG označava tri ključna čimbenika koja bi se trebala uzeti u obzir prilikom mjerenja održivosti, etičnosti i društveno odgovornog poslovanja pojedine tvrtke ili investicije.
ESG je akronim za ekološko, društveno i korporativno upravljanje te standarde i učinke poslovanja po navedenim kriterijima.
Označava tri ključna čimbenika koja bi se trebala uzeti u obzir prilikom mjerenja održivosti, etičnosti i društveno odgovornog poslovanja pojedine tvrtke ili investicije.
Primjeri ovakvog poslovanja uključuju analizu kako se pojedina tvrtka nosi s klimatskim promjenama, kakav je odnos prema zaposlenima, kako se ponaša prema svojim klijentima i dobavljačima, kakva je korporativna kultura i upravljanje.
- Okolišni čimbenici vezani su uz izravan ili neizravan utjecaj poslovanja na prirodni okoliš (primjeri: klimatske promjene, zagađivanje okoliša, iskorištavanje prirodnih resursa, odlaganje otpada, energetska učinkovitost…)
- Društveni čimbenici vezani su uz izravan ili neizravan utjecaj poslovanja na interesne skupine u pogledu univerzalnih vrijednosti (primjeri: uvjeti rada, odnosi sa zajednicom, ljudska prava, raznolikost…).
- Upravljački čimbenici odnose se na procese, regulaciju i institucije koje utječu na upravljanje, administriranje i kontroliranje poduzeća (primjeri: politike i prakse plaća i nagrađivanja, neovisnost izbora članova uprave…)
Implementacija ESG strategije
Cilj ESG izvještavanja je pružiti transparentne i relevantne informacije o ekološkim, društvenim i upravljačkim aspektima poslovanja organizacije kako bi se ocijenila njezina održivost i društvena odgovornost. Neki od ključnih ciljeva su veća transparentnost, povećanje održivosti i unaprjeđenje korporativne odgovornosti.
Implementacija ESG strategije tvrtki može donijeti brojne koristi, a integrirajući ESG principe u svoje poslovanje, tvrtke mogu privući investitore, poboljšati svoju reputaciju te osigurati dugoročni uspjeh i održivost.

Ulagači, regulatori, potrošači i zaposlenici sve više zahtijevaju da poduzeća budu ne samo dobri upravitelji financijskog već i prirodnog i društvenog kapitala.
U prosincu 2019. Europska komisija usvojila je novu strategiju rasta Europski zeleni plan koja se temelji na ključnim aktivnostima koje za cilj imaju poduprijeti Europsku uniju da postane prvi klimatski neutralan kontinent do 2050. Navedeno podrazumijeva da ćemo kao društvo postati otporniji na klimatske promjene, povećat ćemo učinkovitost uporabe resursa kroz čisto i kružno gospodarstvo, očuvati i poboljšati bioraznolikost i ukinuti zagađenja.
Nakon usvajanja Europskog zelenog plana na razini Europske unije objavljeno je više zakonodavnih akta s kojima je potrebno uskladiti se, koje nije moguće provesti bez uključenosti najviših razina odlučivanja. Dakle, prelazak na održivo poslovanje nije trend, već potreba. Bitna komponenta prelaska na održivo poslovanje je izvještavanje o održivosti koje će sadržavati relevantne, usporedive i pouzdane informacije o održivosti na temelju kojih će dionici donositi utemeljene odluke.
Direktiva Europske unije o izvještavanju o korporativnoj održivosti (CSRD) u primjeni je od 5. siječnja 2023. i zahtijeva od poduzeća pružanje opsežnih i detaljnih izvješća o održivosti te povezanim strateškim implikacijama. Od 1. siječnja 2024. na snazi je za poduzeća s više od 500 zaposlenika koja kotiraju na burzi, a od 2025. se odnosi na sve velike tvrtke. Dvije godine kasnije tu će obvezu imati i mala i srednja poduzeća.