Trećina građana kaže da živi bolje i ima više novaca nego lani, ali raste strah oko dvije stvari
Istraživanje MasterIndex pokazalo je da su prosječna raspoloživa sredstva građana narasla na 1154 eura, što je povećanje od 119 eura u odnosu na prošlu godinu. Mladi od 18 do 29 godina raspolažu s najmanje novca, prosječno 845 eura, a 42 posto njih boji se gubitka posla
Čak 36 posto ispitanika očekuje poboljšanje financijske situacije u sljedećih godinu dana, a 32 smatra posto smatra da im je sada bolje nego prije godinu dana, pokazuje novo istraživanje MasterIndex koje je za Mastercard provela agencija Improve u travnju ove godine. Prosječna mjesečna raspoloživa sredstva građana narasla su na 1154 eura – što je povećanje od 119 eura u odnosu na prethodnu godinu.
Istraživanje pokazuje da 80 posto ispitanika bilježi porast mjesečne potrošnje kućanstva zbog poremećaja na tržištu, kao što su energetska kriza i inflacija. Njih 31 posto navodi da je porast troškova znatno, a 48 posto nešto veći. Oko 16 posto ispitanika troši jednako kao i prije, a njih samo pet posto ima manje troškove.
Najviše se troši na hranu i piće
Najviše sredstava imaju građani u dobi od 40 do 55 godina, dok mladi od 18 do 29 godina raspolažu s najmanje, prosječno 845 eura. Gotovo petina ispitanika (19%) iz te skupine navodi kako nemaju nikakva osobna raspoloživa sredstva, oslanjajući se pritom na financijsku potporu obitelji ili partnera.
Najveći dio mjesečnih sredstava i dalje odlazi na osnovne životne potrebe – najviše na hranu i piće, s prosječnim udjelom od 22 posto ukupnih mjesečnih troškova. Slijede izdaci za odjeću i obuću (15%), otplate kredita (11%) te štednju i ulaganja (10%). Iako je iznos za hranu i piće i dalje najviši, u odnosu na prošlu godinu zabilježen je pad potrošnje upravo u toj kategoriji – građani sve češće biraju proizvode s popusta te prate svoje navike kupovine i konzumacije.
Aktivno rade na smanjenju troškova
Većina građana aktivno se angažira kako bi smanjila troškove i sačuvala stabilnost kućnog budžeta. Najčešći oblici štednje uključuju kupovinu na akcijama i rasprodajama (56%), smanjenje naručivanja hrane iz restorana (48%) te uspoređivanje cijena u trgovinama (47%). Građani se također češće odlučuju za kupnju privatnih marki, korištenje jeftinije električne energije i čak prodaju stvari koje više ne koriste. Žene su pritom aktivnije od muškaraca u primjeni ovih strategija štednje, dok muškarci češće razmatraju alternativne izvore energije.
“Jasno je da gospodarski izazovi utječu na sve, a posebno na samozaposlene. Njih 26 posto strahuje od zatvaranja poslovanja, dok je devet posto to nažalost već iskusilo“, istaknula je Gea Kariž, direktorica Mastercarda u Hrvatskoj.
Oni kojima je lošije, očekuju još gore
Ove godine zabilježen je blagi porast udjela onih koji svoju trenutačnu financijsku situaciju procjenjuju lošijom nego prije godinu dana (27%) što je četiri postotna boda više nego 2024. Shodno tome, blago je porastao broj onih koji očekuju pogoršanje u budućnosti, no i dalje je nizak i iznosi 18 posto. Kada je u pitanju poboljšanje financija u idućih godinu dana, najviše optimizma dolazi iz redova mladih (42%) i onih s višim osobnim prihodima.
Istraživanje pokazuje da postoji snažna povezanost između trenutačne percepcije financijskog stanja i očekivanja za budućnost. Naime, ispitanici koji sada osjećaju poboljšanje financijske situacije, u 63 posto slučajeva očekuju da će im u budućnosti biti još bolje. Oni koji danas, pak, percipiraju pogoršanje, u 48 posto slučajeva očekuju daljnje negativne trendove.
Stariji ispitanici, posebno oni između 40 i 55 godina, izdvajaju veće iznose za štednju, ulaganja i otplatu kredita nego mlađe generacije. Mladi do 29 godina znatno veći udio osobnih prihoda izdvajaju za odjeću i obuću i obrazovanje, a manji na hranu i piće i kredite. Ispitanici u dobi od 30 do 39 godina troše u prosjeku u svim kategorijama, no bilježi se pad ukupnih troškova u toj skupini – što je znak prilagodbe promjenama na tržištu.
Jača strah od stranih radnika
Inflacija i rast cijena i dalje su glavni izvor zabrinutosti za 61 posto ispitanika. Slijede kriminal i korupcija (35%) te imigrantski val i dolazak stranih radnika, koji ove godine bilježi rast u percepciji važnosti od pet postotnih poena. Mlade između 18 i 29 godina više od prosjeka brinu nemogućnost plaćanja vlastitih troškova (24%) i porast stope nezaposlenosti (13%). Građane starije od 50 godina najviše zabrinjavaju kriminal, pad životnog standarda i smanjenje kvalitete zdravstvene skrbi.
Zanimljivo, više od trećine zaposlenih građana (35%) strahuje da bi mogli ostati bez posla, što je porast od četiri postotna boda u odnosu na prošlu godinu. Taj je strah najizraženiji među mladima (42%), građanima srednjih prihoda (45%) te među stanovnicima Slavonije (47%).
