Ivana Gažić: Investitori su „gladni“ novih izdanja, kapitala itekako ima, samo ga treba mobilizirati

IPO tvrtke ING-GRAD, prvi na Zagrebačkoj burzi nakon četiri godine, ukazuje da bi tržište kapitala ove godine moglo biti malo aktivnije. To je poslužilo kao povod za razgovor s predsjednicom Uprave Zagrebačke burze Ivanom Gažić Za Forbes Hrvatska komentirala je i razne druge aktualnosti i trendove.

FH: Nekoliko godina nakon IPO-a Spana, na Burzu je izašao ING-GRAD, dok je Studenac to najavio, ali je potom odustao. Koliko je situacija na tržištu poticajna ili nepoticajna za pokretanje IPO-a? Kakva su očekivanja od 2025. godine – hoće li biti još IPO-a, koliki je bio interes za Ing-grad i zbog čega je došlo do odustajanja Studenca?
Ivana Gažić: Postupak IPO-a, osim o samoj kompaniji odnosno njezinom razvojnom smjeru i odluci vlasnika, odnosno stupnju „zrelosti“ kompanije i poslovnim planovima, ovisi definitivno i o situaciji na tržištu. Na strani kompanije najčešće se radi o potrebi za financiranjem većih investicijskih ciklusa, akvizicija, ponekad i za izlazak vlasnika iz vlasničke strukture kompanije i slično.

Obzirom na trenutnu likvidnost i razinu indeksa, situacija je povoljna za IPO. Također, zbog pozitivne ekonomske situacije i gospodarskog rasta, sve više kompanija zadovoljava minimalne kriterije da bi se mogle financirati na burzi.

Sva dobro pripremljena izdanja mogu očekivati interes ulagatelja

Kao što je vidljivo iz posljednjih primjera na našem tržištu, od Spana, preko državnih i korporativnih obveznica, trezorskih zapisa i ETF-ova, investitori su „gladni“ novih izdanja, kapitala itekako ima, samo ga treba mobilizirati. Naše tržište ima veliki investicijski potencijal i sva kvalitetna i dobro pripremljena izdanja mogu očekivati značaja interes ulagatelja.

Odustajanje Studenca poslovna je odluka kompanije koju ne bismo komentirali, svakako se radi o kompaniji s visokim potencijalom rasta i nadamo se da će njihove potrebe za financiranjem u budućnosti uključivati i Zagrebačku burzu. U svakom slučaju, pružit ćemo im, kao i svakom potencijalnom izdavatelju, maksimalnu podršku s naše strane.

Uvrštenje ING-GRADA izazvalo je izuzetan interes, a u prvom tjednu trgovanja ta je dionica bila najtrgovanija na Zagrebačkoj burzi.

Svaki novi IPO i uvrštenje izaziva dodatan interes javnosti i kompanija za tržište kapitala. Obzirom na najave u medijima, očekujemo nekoliko izdanja u dolazećem periodu, pažljivo pratimo situaciju te smo uvijek na raspolaganju potencijalnim izdavateljima za konzultacije o benefitima izlaska na burzu, ali i svu drugu tehničku pomoć koja im je potrebna. Svakako se nadamo da će se dinamičan trend kojim je ova godina započela nastaviti i u sljedećim mjesecima.

Burzi ne treba puno izdavatelja, bitno da su kvalitetni i likvidni

Ima li ikakvih naznaka da bi neke državne kompanije mogle biti izlistane na burzi?
Ta je tema već niz godina „stavljena sa strane“. Glasove s tržišta koji desetljećima zazivaju potrebu uvrštenja državnih kompanija posljednih godina pojačale su i preporuke OECD-a pa i EBRD-a u tom smjeru: adresiraju potrebu uvrštenja državnih kompanija i poboljšanje korporativnog upravljanja. Trenutno ne vidimo aktivnosti države u ovom smjeru. Fokus je ovog časa na povećanju razine korporativnog upravljanja u državnim kompanijama.

Atlantska plovidba početkom godine povukla se sa Zagrebačke burze. Koliko u zadnje vrijeme ima povlačenja i kako ona utječu na kompanije i na samu Burzu?
Izvrštenja dionica dio su poslovnih odluka kompanije, odnosno vlasnika, a razlozi mogu biti različiti – može se raditi o skupštinskim odlukama, istiskivanju manjinskih dioničara, zahtjevima za izvrštenje temeljem stečaja ili likvidacije, ili pak o spajanjima ili pripajanjima. No, zajedničko im je da time prestaje mogućnost formiranja cijene na reguliranom tržištu, a najviše trpi transparentnost kao jedan od temelja tržišta kapitala. Ipak ocjenjujemo da je trenutno sastav izdavatelja na Zagrebačkoj burzi puno bolji nego što je to bilo prije desetak godina. Naime, burza ne treba brojčano puno izdavatelja, već treba one kvalitetne i likvidne. Delisting je dio razvojnog ciklusa tržišta i same kompanije, i iako smo zaista izgubili neke vrijedne izdavatelje, moramo iskreno reći da poneki od izdavatelja koji su otišli s burze nisu dodavali značajnu dodatnu vrijednosti niti u smislu likvidnosti niti u smislu potencijalnih prinosa.

Kakve su refleksije Trumpovih politika i reakcija koje su uslijedile nakon njih na burzovna tržišta u Europi i regiji? Kako su se odrazile na Zagrebačku, Ljubljansku i Makedonsku burzu?
Odjeci globalnih trendova do naših tržišta dolaze u slabijem opsegu, što je u ovom slučaju sretna okolnost. Generalno, europska tržišta zasad se dosta dobro drže, vjerojatno zahvaljujući procjeni investitora da će Europa snažnije „zbiti redove“, iako su pojedini sektori i kompanije pod jačim utjecajem globalnih makroekonomskih i geopolitičkih kretanja.

Hrvatsko tržište malo, ali ima solidan investicijski potencijal

U kontekstu svih događanja i kretanja, koliko su dionice više ili manje popularan oblik ulaganja u odnosu na druge opcije? Tko su najveći ulagači u Hrvatskoj?
Domaće tržište je malo, ali ima solidan investicijski potencijal: najpotentniji investitori svakako su obvezni mirovinski fondovi, koji raspolažu s oko 25 milijarde eura, a tzv. mali investitori također „drže korak“ – depoziti građana iznose oko 40 milijardi eura. Hrvati drže oko 20-ak posto kapitala u dionicama (tema o kojoj je Forbes Hrvatska izvještavao, op.a.), što je gotovo tri puta manje nego u slučaju, primjerice, američkih građana, dok je europski prosjek oko 30-ak posto. Prostora za dionice još uvijek ima, a posljednji primjeri pokazuju da ima i investicijskog apetita, samo je potrebno ponuditi dovoljno kvalitetnih investicijskih priča.

Kakvo je stanje s Funderbeamom SEE i Funderbeamom? U posljednje vrijeme nije bilo novih hrvatskih projekata koji se tako financiraju, a i globalnih nije bilo puno?
Funderbeam je nastao kada u Hrvatskoj nije bilo drugog izvora financiranja za startupove, dok danas imamo vrlo aktivan specijalizirani fond za tu vrstu financiranja. Osim toga, početkom COVID krize znatno je otežano financiranje startupa od strane investitora zbog drugačije percepcije rizika. Funderbeam je uvijek bio tzv. equity crowdfunding, odnosno bazirao se na povjerenju investitora u poduzetničku ideju i očekivanje rasta kompanije, odnosno ostvarenja prinosa. Danas se traže kompanije koje imaju pozitivan EBITDA, a ne samo ideju ili prototip. Na taj način se transformirao i Funderbeam Estonia sa svojim novim investitorima pa je aktivnost Funderbeama kakva je bila u prošlosti trenutno u mirovanju.

Kako su se burzovni indeksi Crobex i Crobex10 kretali prošle godine? Koja su predviđanja za ovu godinu?
U 2024. ulagatelji su doista mogli imati razloga za zadovoljstvo: dionički indeksi svojim su dvoznamenkastim rastom nadmašili brojne svjetske pandane. CROBEX je bio probio granicu od 3.000 bodova, novu najvišu razinu u svojoj recentnijoj povijesti. U konačnici se zaustavio na gotovo +26 posto, pretekavši odlikaše poput Dow Jonesa, S&P 500 i DAX-a. „Blue-chip“ indeks CROBEX10 skočio je gotovo +30 posto, a „total return“ indeksi, koji integriraju i dividendni prinos, još su bolje okončali godinu.

Geopolitičke okolnosti trenutačno su takve da su predviđanja nezahvalna. Globalna tržišta prolaze kroz fazu volatilnosti, koja ne mora biti dugoročna. Domaće tržište ovoga trenutka također prati taj trend.

Koje su najjače hrvatske dionice?

Koje su najjače dionice na Zagrebačkoj burzi?
Likvidnost je na ZSE uglavnom koncentrirana u manjem broju dionica pa je tako lani najviše trgovano onima društava HT, Končar, Podravka, Ericsson Nikola Tesla i Končar – D&ST. Najveću tržišnu kapitalizaciju imaju Zagrebačka banka, INA, HT, Končar i Podravka.

Na hrvatskom tržištu rijetko ima korelacije između objave financijskog rezultata i promjene cijene dionice. Zašto?
Očekivanje rezultata uglavnom je već ukalkulirano u cijenu. U pravilu samo ako kompanija značajno podbaci ili prebaci ta očekivanja, dolazi do jače reakcije investitora.

Što se ove godine očekuje na konferenciji Zagrebačke burze i mirovinskih fondova?
Konferencija iz godine u godinu bilježi rekordne brojke, tako da i ove godine očekujemo više od 500 sudionika iz financijske industrije iz Hrvatske i regije. Veliku pozornost poklanjamo globalnim i europskim ekonomskim i tržišnim kretanjima s naglaskom na upravljanje imovinom fondova i aktualnostima s tržišta kapitala, o čemu ćemo slušati od 20-ak ponajboljih stranih i domaćih predavača.