Jedini put napretka domaće poljoprivrede temelji se na tri ključne stvari i toga se treba držati
Tehnološke inovacije, ulaganje u ljude i korištenje obnovljivih izvora energije temelj su buduće konkurentnosti i rasta proizvodnje, slažu se poljoprivrednici
Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo te proizvodnja prehrambenih proizvoda čine gotovo 20 posto udjela u prihodima Sisačko-moslavačke županije i ovi sektori zapošljavaju oko 15 posto svih zaposlenih u pravnim osobama, istaknuto je na stručnom skupu Lokalni izazovi u proizvodnji hrane održanom u četvrtak u Sisku u organizaciji Hrvatske gospodarske komore, županijskih komora iz Siska, Virovitice i Otočca.
“Sisačko-moslavačka županija s 34,8 posto obradivih površina pod žitaricama i 12,7 posto pod uljaricama predstavlja strateški važnu županiju u nacionalnoj proizvodnji hrane. Uz veliki zamah u proizvodnji kukuruza, pšenice i zobi bilježi i iznadprosječnu proizvodnju soje od 7 posto, zobi od 9,3 posto i uljane repice od 6,3 posto u ukupnoj proizvodnji u RH. Naša je zadaća ciljanim ulaganjima, jačanjem infrastrukture i modernizacijom proizvodnje omogućiti daljnji rast domaće proizvodnje”, rekao je Tugomir Majdak, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.
Zamjenik župana Sisačko-moslavačke županije Mihael Jurić kazao je kako je konjogojstvo i pčelarstvo u njihovoj županiji izrazito razvijeno, te su u samom vrhu Hrvatske u ovim sektorima. “Jedan od najvećih izazova poljoprivrednika u županiji je okrupljavanje i plasman proizvoda na tržište. Treba iznaći modele udruživanja jer tako proizvođači mogu konkurirati bolje i cijenom i količinama samog proizvoda”, istaknuo je Jurić.
Tek na trećini prosjeka EU
Hrvatska poljoprivreda suočena je s trostrukim izazovom, proizvodnom stagnacijom, rastućim uvozom i ovisnošću o potporama. Bez strateškog zahvata u zemljišnu politiku, proizvodnu strukturu i tehnološku obnovu, cilj samodostatnosti ostat će teško dostižan.
“Sve je veći jaz između proizvodnje i potreba za hranom u Hrvatskoj. Uvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda dosegao je prošle godine nikad viših 6,3 milijarde eura uz deficit od 2,4 milijarde eura. Volumen proizvodnje u sektoru poljoprivrede u 15 godina pao je za 15,5 posto, a prosječni dohodak naših poljoprivrednika iznosi tek 37 posto EU prosjeka. Potrebno je snažnije fokusirati mjere poljoprivredne politike, uz dodatnu mobilizaciju nacionalnih sredstava za investicije u povećanje proizvodnje i konkurentnosti”, pojasnila je Žaklina Jurišić, voditeljica Odjela za poljoprivredu i prehrambenu industriju Sektora za poljoprivredu HGK.
Veliku investiciju za povećanje potencijala stvaranja dodatne vrijednosti osnovne sirovine proizvedene u Hrvatskoj pokrenula je tvrtka SANO. Uz proizvodnju hrane za domaće životinje, provode i savjetovanja kojim potiču farmere na profitabilnu, konkurentnu i održivu proizvodnju.
“Suvremenim tehnološkim rješenjima kao što su automatski muzni sistemi na farmama mliječnih krava, u kombinaciji sa modernom laboratorijskom analitikom, optimiziramo rashode i povećavamo profit svake farme. Kako bi nastavili vlastiti razvoj u skladu sa potrebama tržišta, SANO je prošle godine započeo investiciju u povećanje skladišnih i proizvodnih kapaciteta. Gradimo skladišta kapaciteta 15.000 tona za žitarice s kompletnom novom proizvodnom linijom za peletirane proizvode, što čini ukupno 25.000 tona novog prometa godišnje”, pojasnio je Tomislav Bosilj, direktor tvrtke Sano – Suvremena hranidba životinja.
Investiranje u infrastrukturu
Ulaganje u infrastrukturu kao temelj buduće konkurentnosti taktika je i proizvođačke organizacije PO-PIM, prve u sektoru žitarica u Hrvatskoj.
“PO-PIM okuplja 32 člana koji zajedno obrađuju više od 3,5 tisuća hektara, s planiranom godišnjom proizvodnjom koja prelazi 28 tisuća tona žitarica i uljarica. Zato investiramo u infrastrukturu koja će osigurati veću tržišnu konkurentnost – završavamo projekt izgradnje silosa i sušare u poslovnoj zoni Mahovo vrijedan 2,2 milijuna eura, čime jačamo kapacitete za skladištenje i kvalitetnu pripremu uroda”, ističe Ivica Šarec, predsjednik uprave PO-PIM d.o.o.
U Virovitičko-podravskoj županiji korak prema osiguravanju veće sigurnosti i konkurentnosti poljoprivrednicima učinjen je izgradnjom četiri sustava navodnjavanja kojima je cilj osigurati 10 tisuća hektara navodnjavanih površina. Uz to, realizirani su infrastrukturni projekti poput Centra za istraživanje mliječnih proizvoda, a u pripremi su novi razvojni projekti poput Centra za pametnu poljoprivredu i ICT. Poljoprivrednici i u ovoj županiji s aktualnim izazovima u poljoprivredi bore se inovacijama i investicijama.
Prilagodba klimatskim uvjetima
“Naš OPG temelji se na inovacijama, energetskoj neovisnosti i održivoj preradi ljekovitog bilja, prvenstveno kamilice. U fokusu nam je širenje ekološke proizvodnje i planirana sadnja limunske trave na 20 hektara. Investirali smo u vlastito termogeneracijsko postrojenje i sušaru, čime smo zatvorili energetski krug uz korištenje biomase s vlastitih površina. Smatramo da su prilagodba klimatskim promjenama i energetska učinkovitost ključni izazovi, a istovremeno i prilike za razvoj domaće poljoprivrede”, kazao je Darijo Sajko iz istoimenog OPG-a.
Sličnog su stava i u tvrtki Rajska iz Svete Nedelje, vodećem proizvođaču rajčica u Hrvatskoj, koji potvrđuje da su tehnološke inovacije, ulaganje u ljude i korištenje obnovljivih izvora energije jedini put napretka domaće poljoprivrede.
Budući centar za razvoj
“Klimatske promjene, sve češće vremenske nepogode i manjak radne snage ozbiljno otežavaju stabilnu proizvodnju, no vjerujemo da se odgovor krije u pametnim ulaganjima – od prilagodbe sortimenta i kontroliranih uvjeta uzgoja do energetske neovisnosti i učinkovitog korištenja resursa”, ističe Zvonimir Belić, vlasnik i direktor Rajske.
Učinkovito korištenje resursa, kao i potpora industrijskoj i digitalnoj transformaciji ruralnih područja u fokusu su budućeg rada Centra za razvoj brdsko-planinske poljoprivrede i stočarstva. Ovaj projekt Ličko-senjske županije ukupne je vrijednosti veće od 20 milijuna eura. Primjerima iz različitih županija sa stručnog skupa poslana je poruka da su ulaganja u infrastrukturu i inovacije preduvjeti za otpornu, konkurentnu i samodostatnu domaću poljoprivredu.
