Jurčić o Trumpovim carinama: “Hrvatska bi mogla kompenzirati štetu, ali nedostaje nam sustavna ekonomska politika”

Ekonomist Ljubo Jurčić za Forbes Hrvatska je komentirao Trumpovu najavu recipročnih carina prema američkim trgovinskim partnerima i kakav će to imati efekt na trgovinsku razmjenu.

Američki predsjednik Donald Trump rekao je u nedjelju da će recipročne carine koje će objaviti ovaj tjedan uključivati ​​sve zemlje, a ne samo manju skupinu od 10 do 15 zemalja s kojima SAD ima najveće trgovinske neravnoteže. Obećao je predstaviti sveobuhvatni plan uvođenja carina u srijedu, a taj dan naziva “Danom oslobođenja”.

Trumpovu najavu recipročnih carina komentirao je za Forbes Hrvatska ekonomist Ljubo Jurčić.

“Trebalo bi znati da je svjetsku trgovinsku organizaciju osnovao de facto SAD koji je promovirao liberalizaciju, tj. smanjivanje carina i svih drugih prepreka slobodnoj međunarodnoj trgovini. Došlo je do toga da puno veće sniženje carina trebaju dati razvijenije zemlje, zatim idu manje razvijene.

Amerika, Europa i Japan su smanjili carine na minimum, to je bio neki prosjek 2 posto, uključujući poljoprivredu. S druge strane, Amerika da privuče zemlje na svoju stranu u Hladnom ratu davala im je status najpovlaštenije nacije da mogu izvoziti u Ameriku”, kaže.

Napomenuo je da su se promijenili ekonomski odnosi snaga u svijetu.

“Promijenili su se ekonomski odnosi snaga u svijetu. Narasle su Kina, Indija, Brazil, Nigerija. Sada liberalni svijet odgovara Kini. Odnosno liberalna infrastruktura – MMF, Svjetska banka i WTO koje je izgradila Amerika. Trump je u prošlom mandatu govorio: “WTO radi protiv nas”. On nije radio protiv Amerike, puno više je liberalni svijet koji je izgradila Amerika, više je pogodovao razvoju Kine koja sustiže Ameriku. I to je pozadina svega toga”, rekao je.

Neki proizvođači preuzet će dio carina na sebe

“Neki proizvođači koji mogu preuzet će dio carina na sebe jer je američko tržište, veliko tržište. Izvozeći u Ameriku te kompanije ostvaruju ekonomiju obujma. S tom velikom količinom koje izvoze u Ameriku, smanjuju prosječne troškove. Ako imaju značajnu zaradu, dio carina će preuzeti na sebe da zadrže američko tržište.”

Jurčić je dodao da će carine utjecati na povećanje cijena u Americi.

“Carine od 25 posto ne može malo tko preuzeti na sebe nego mora dolaziti do tog povećanja cijena. Sigurno će doći do povećanja cijena u Americi, ako to bude dogovoreno u srijedu. Ako bude opća carina na sve dobavljače, izvoznike u Ameriku, u svakom će slučaju poskupjeti cijene proizvoda za američke potrošače, a u kratkom roku neće povećati prozvodnju u Americi.

Neki će kasnije prebaciti svoju proizvodnju u Ameriku da zadrže proizvodnju, a neki neće moći. To će smanjiti bruto domaći proizvod u Americi i standard američkih građana. Kao što je Trump rekao: “U početku će biti teško, ali kasnije će biti bolje.”

Napomenuo je kako neće biti toliki efekt u ostatku svijeta.

“Amerika je relativno mali izvoznik i uvoznik u odnosu na svijet. Mala zemlja kao što je Hrvatska mora uvoziri preko 60 posto. Uvoz američke robe u ostatku svijeta nije toliko bitan u prosjeku za neke zemlje i nije toliko svijet ovisan o Americi. Uvoz iz Amerike nekih proizvoda manje će utjecati direktno na cijene nego što će nametanje carina za uvoz u Ameriku utjecati na američkom tržištu. To će biti oko 1 do 2, 3 posto. U suštini to nije puno”, kaže.

Prvo će biti pogođena automobilska industrija

“Oni koji će moći prebaciti proizvodnju u Ameriku će prebaciti, oni koji to ne mogu učiniti, bit će pogođeni, najprije automobilska industrija i najviše Njemačka jer ona najviše izvozi u Ameriku. Neće to biti značajno na prvi pogled.”

Jurčić kaže da će se na Hrvatsku to prenijeti indirektno preko njemačke autoindustrije.

“To bi bio prvi efekt. Idući efekt je ako dođe do stagnacije u Njemačkoj, što je i već sad nekako rizično zbog Rusije i plina, ako Nijemci osjete pad standarda, onda će preko pada potrošnje pogoditi druge industrije, koliko imamo još malo tekstila, drvnu industriju, itd. Farmaceutska industrija u Hrvatskoj može to izdržati. Uslijedila bi i stagnacija europske proizvodnje, onda bi se smanjila potražnja za hrvatskim proizvodima.

Što se tiče resursa, Hrvatska bi mogla kompenzirati štete američke politike, da iskoristi vlastito tržište za vlastiti razvoj, imamo ogromni prostor, no nedostatak je sustavne ekonomske politike”, zaključio je Jurčić.