Kako je Trump preuzeo svijet u 100 dana: “Ostvario je dva najvažnija cilja”

Okružen pristašama, Donald Trump zna da stara pravila više ne vrijede za njega i primjenjuje ideje koje je imao desetljećima.

Stotinu dana nakon početka njegovog drugog mandata, svijet se vrti oko američkog Donalda Trumpa. U Europi, nacije se bore za naoružavanje u nadi da će obraniti Ukrajinu ili možda same sebe.

U Aziji, proizvođači smišljaju strategije gdje premjestiti proizvodne linije, ne poznavajući pravila igre. U Latinskoj Americi, umorni, siromašni građani ostaju kod kuće, osjećajući da su stvari sada drugačije u zemlji slobode. I u Sjedinjenim Državama osjećaju isto, s neizvjesnošću koja prodire u najmoćnije institucije – banke na Wall Streetu, urede na Capitol Hillu, sjedišta saveznih agencija, kampuse privatnih sveučilišta.

Donald Trump, s druge strane, čini se sretnijim nego ikad, ponovno na svom prijestolju. “Opušteniji je i ima više odanih ljudi”, kaže Andrew Weiss, koji je radio unutar Trumpove organizacije od 1981. do 2017. godine. Gotovo svi su mu željni pjevati hvalospjeve. “U svojih prvih 100 dana, predsjednik Trump ispunio je stotine obećanja i već ostvario svoja dva najvažnija cilja kampanje – granica je sigurna, a inflacija završava“, kaže glasnogovornica Karoline Leavitt u izjavi, pretjerujući s predsjednikovim napretkom u pogledu inflacije.

Istina je da nitko ne bi trebao biti iznenađen takvim početkom. Trumpovi prioriteti bili su jasni od 1980-ih i 1990-ih. Uzmimo međunarodnu trgovinu. “To nije slobodna trgovina”, podrugljivo je rekao Trump 1988. “Ako ikada odete u Japan i pokušate nešto prodati, zaboravite na to.” Sličan stav zauzeo je i u vezi s trošenjem za obranu. “Natjerao bih naše saveznike da plate svoj pošteni dio“, rekao je. Aludirajući na svoj stav o imigraciji, jednom je suradniku rekao da Sjedinjene Države neće postati većinsko-manjinska nacija. “To se nikada neće dogoditi“, rekao je Trump. “Nećemo postati Južna Afrika.“

“Šok i čuđenje”

S Trumpovim povratkom u Bijelu kuću, pitanja koja su dugo bila na njegovom dnevnom redu sada su na dnevnom redu nacije. “To su temeljne stvari u koje on vjeruje već tri do četiri desetljeća“, kaže Gordon Sondland, koji je bio veleposlanik u Europskoj uniji tijekom Trumpovog prvog mandata i divi se kako je sa “šokom i čuđenjem” javnosti započeo njegov drugi mandat. Sve bi to moglo biti zbunjujuće da Trump nije bio tako dosljedan toliko dugo.

Prvo što svaki predsjednik napravi je odabere svoje ljude, a Trumpa su oduvijek privlačili tajkuni. “Voli se družiti s bogatim ljudima“, kaže Alan Marcus, konzultant za komunikacije koji je radio s Trumpom 1990-ih. “Misli da biti bogat znači biti dobar. Biti bogat za njega znači: Pa, bogat je, onda je u pravu.” Tijekom svoje prve administracije, Trump je pokušao dovesti Carla Icahna, imenujući ga posebnim savjetnikom, a zatim je implicirao da ne treba prodati svoju imovinu. Icahnova tvrtka na kraju je dobila odgovor od Ministarstva pravosuđa.

Zauzeo drugačiji pristup

U ovom mandatu, Trump je zauzeo drugačiji pristup. Imenovao je Elona Muska, najbogatijeg čovjeka na svijetu, posebnim državnim službenikom. Musk je jedan od 10 milijardera u administraciji koji ne rade poslove koji im najbolje leže. Iako se suosnivač Tesle ponekad činio sveprisutnim, korisno je prisjetiti se kako ga je predsjednik prvi put predstavio, kao osobu odgovornu za smanjenje državne potrošnje.

Oni koji poznaju Trumpa desetljećima dovode u pitanje koliko je predsjedniku zaista stalo do vraćanja dugova. “Znam kako gleda na dug – on ima novac, zašto bih ga, dovraga, ja otplaćivao“, kaže Nicholas Ribis, koji je nekoć bio glavni izvršni direktor Trumpovog carstva kasina sklonog bankrotu. “Ne mislim da je toliko zabrinut zbog deficita za razliku od drugih ljudi.”

Umjesto toga, čini se da je Odjel za učinkovitost vlade spreman za suočavanje s birokracijom. Također, ukinuo je USAID, koji je dijelio novac siromašnim zemljama diljem svijeta. Budućnost Ministarstva obrazovanja ostaje nejasna, ali Linda McMahon, supruga milijardera WWE-a Vincea McMahona, opisala je svoj rad kao “konačnu misiju.”

Trump se zatim okrenuo globalnoj sceni te je ugostio ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog u Bijeloj kući u veljači. “Ili ćete postići dogovor ili mi ispadamo. Nemate karte”. Sporazum je, u ovom slučaju, očito bio sporazum o partnerstvu u vezi s rijetkim mineralima u zamjenu za vojnu podršku. Trump je u svom prvom mandatu Zelenskom predložio pružanje vojne pomoći ako ukrajinski predsjednik najavi istragu o obitelji Joea Bidena.

“Želi vući sve konce”

“Klasični Trump koji ponovno želi vući sve konce“, kaže Sondland, bivši veleposlanik u Europskoj uniji. Sondland je prvi put sreo Trumpa 1988. na Republikanskoj nacionalnoj konvenciji, naletjevši na njega dok je čekao lift. Sondland se predstavio, a Trump nije obraćao puno pažnje sve dok se ponovno nisu sreli u hotelskom baru te večeri, ovaj put kada je Sondland sjedio s guvernerom New Hampshirea. “Sjeo je i nije mogao biti ljubazniji prema meni jer sam bio s nekim važnim“, prisjeća se Sondland.

Tako Trump gleda na svijet – postoje ljudi koji su važni i ljudi koji nisu. “Kada su u pitanju druge nacionalne države, prvi prioritet je uvijek postaviti pitanje – Jesu li one nuklearna sila? Zašto spašavati zemlju bez nuklearnog oružja poput Ukrajine ako to riskira izazivanje nuklearne prijetnje poput Rusije? Zato su sa Sjevernom Korejom vrlo oprezni.”

Trumo pokrenuo globalni trgovinski rat

U ožujku je Trump pokrenuo globalni trgovinski rat. Ponovno su se lekcije iz njegova prvog mandata pokazale ključnima. Trumpu u početku nije bilo jasno koliko točno ima ovlasti za uvođenje carina, s obzirom na to da je Kongres dugo igrao ulogu u trgovinskim pregovorima, prema riječima bivšeg ministra trgovine Wilbura Rossa. Administracija se pozvala na zabrinutost za nacionalnu sigurnost kako bi uvela carine, što je dovelo do sudskog spora i na kraju, pobjede Bijele kuće.

To je Trumpu dalo priliku da gotovo samostalno vodi dalekosežni trgovinski rat u svom drugom mandatu, dovodeći globalna tržišta u nepredvidiv položaj. Kako bi uveo nove tarife, predsjednik se oslonio na svoju prodajnu vještinu, nazivajući carine “recipročnima”, iako se čini da se ne podudaraju s tarifama koje druge zemlje nameću Sjedinjenim Državama, već odražavaju trgovinski deficit između zemalja. “Ta konkretna formula čini mi se kao da zapravo ne mjeri ono što oni misle da bi mjerila”, kaže Ross.

Takav je život u Trumpovom novom svijetu, gdje se svaki dan nešto novo pojavljuje u Bijeloj kući. “Najbolji prodavač na svijetu“, zaključuje Ribis, direktor kasina. Međutim, pravi test za Trumpa je što slijedi. Može li čovjek koji je izgradio svoju političku karijeru na pritužbama, uvjeren da svi pljačkaju Sjedinjene Države, prijeći na provedbu rješenja? Burza, barem, pokazuje određenu skepsu. “Razlog zašto su tržišta trenutno toliko nervozna jest taj što nije jasno postoji li krajnji cilj?”, kaže Ross. “A ako postoji, kako će svijet izgledati?”

Dan Alexander, novinar Forbesa