Kako su Hrvatske šume pokleknule pod Pašalićevim lobiranjem za hrastove trupce

Hrvatske šume će omogućiti tvrtkama koje imaju ugovore o kupoprodaji trupaca za 2024. godinu, a iskoristili su 100 posto dodijeljenih im kvota, povlačenje dodatnih 10 posto, stoji u odluci HŠ-a o hrastovim trupcima koji su bili zahvaćeni olujom. Ljetos su, podsjetimo, Ivić Pašalić iz HUP Udruge drvne i papirne industrije te šef HŠ-a Nediljko Dujić preko medija vodili žestoku prepirku o načinu prodaje trupaca, a posebno se postavilo pitanje o novoj, golemoj količini nastaloj u sanaciji nakon nevremena
Sukobljeni zbog vrijednih hrastovih trupaca iz domaćih šuma i načina njihove prodaje tvrtkama iz drvne industrije, ljetos su medije punili žučni istupi šefa Hrvatskih šuma Nediljka Dujića i predsjednika HUP-Udruge drvne i papirne industrije Ivića Pašalića. Kako se čini, ratne sjekire su u međuvremenu zakopane, o čemu govori i nedavno raspisani javni poziv za prodaju trupaca koji su „nastali“ kao posljedica olujnog nevremena u srpnju prošle godine (to se u šumarskim krugovima naziva sanacijom vjetroloma i vjetroizvala).
Dodatnih 10 posto trupaca na kvotu
„Zbog povećanih proizvedenih količina hrastovih drvnih sortimenata Hrvatske šume će omogućiti kupcima Hrvatskih šuma koji imaju važeće godišnje ugovore o kupoprodaji trupaca za 2024. godinu, a koji su iskoristili (povukli) 100% dodijeljenih im kvota iz takvih ugovora, povlačenje dodatnih 10% od prethodno odobrene ugovorene količine“, stoji u odluci od 7. studenoga koju potpisuje Dujić. Prijava za dodatnih 10 posto količine hrastovih trupaca moguća je do 15. prosinca.
„Hrvatske šume ipak su popustile drvoprerađivačima“, objavio je Poslovni dnevnik izvještavajući o tom javnom pozivu. Na upit FORBES Hrvatska, iz Uprave HŠ-a su pak odgovorili da “nije riječ ni o kakvom popuštanju ijedne strane drugoj jer nam je svima cilj, i šumarima kao i drvoprerađivačima, sanirati stanje uz što manje štete”.
Svakako, taj ton je dramatično drukčiji nego što je bio ljetos, a drvoprerađivači su dobili priliku nabaviti dodatne količine hrastovih trupaca po istom modelu koji je na snazi od 2018. godine, a koji je Dujić javno kritizirao. Ujedno, to je povoljnije od tržišnih cijena. Iz HŠ-a su nam, doduše, odgovorili i da se “pored otpreme ugovornim kupcima, drvni sortimenti uspješno prodaju i na javnim nadmetanjima Hrvatskih šuma te je plan da se u prvoj polovici naredne godine uspješno sanira drvna zaliha iz vjetroloma i vjetroizvala”.
Samo iz Vinkovaca 605 tisuća kubika hrasta lužnjaka
O tome što je lanjska oluja zapravo učinila slavonskim šumama i tako donijela na tržište (izraz koji bi u ovom slučaju možda trebalo pisati s dužnim oprezom), ilustriraju podaci iz obrazloženja odluke HŠ-a: od 19. srpnja 2023. godine do 30. rujna 2024. godine samo u području Vinkovaca proizvedeno je 605 tisuća kubika trupaca hrasta lužnjaka, a ukupna HŠ-ova prosječna godišnja proizvodnja trupaca hrasta u razdoblju 2020. do 2022. godine iznosi 400 tisuća kubika. Kaže se, također, da je stradalo ukupno 3,9 milijuna kubika bruto drvne zalihe, od čega se gotovo polovica odnosi na hrast lužnjak (1,9 milijuna kubika).
Jagma za sirovinom nakon vjetroloma je stoga bila očekivana, ali očito nije uslijedila prodaja tempom, ili načinom, koji su drvoprerađivači očekivali.

Podsjetimo, Pašalić je u ime drvoprerađivača bio i na sastanku u srpnju s ministrom poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Josipom Dabrom, a javno je tvrdio da Hrvatske šume nisu dovoljno učinile u sanaciji u spačvanskom području te da je tamo ostalo 200 tisuća kubika koji nisu prodani, veliki dio je propao i nastale su goleme štete. U priopćenju sa sastanka kaže se pak da je potrebno „što prije sanirati ovaj problem i staviti sirovinu na tržište“. Dujić, koji je na čelo HŠ-a došao krajem 2022. godine, javno se pak branio da su sanirali više od milijun kubika u Upravi šumske podružnice Vinkovci i prodali 400 tisuća kubika više nego 2023. godine. Usput je ustvrdio da je sadašnji model po kojem se trupci HŠ-a prodaju – putem tzv. pisama o razumijevanju s pojedinim tvrtkama umjesto natječaja – nepoznat drugdje u EU te da mu je cilj da ga do 2027. godine posve zamijeni javnim natječajima. Tvrdio je također da su Hrvatske šume bile na udaru prijava i tužbi zbog pisama razumijevanja i raspodjela drvne mase mimo propisa.
Kakav je bio originalni plan HŠ-a s prodajom iznenada nastale goleme količine trupaca u lanjskom vjetrolomu, odnosno kako su to namjeravali prodavati i koliko je trebalo ići putem natječaja (licitacija), pitanje je, kao i kolika je šteta dosad zapravo nastala.
Hrvatske šume promijenile pravilnik u rujnu
U odgovoru za FORBES Hrvatska iz HŠ-a kažu da su od početka sanacije samo u UŠP Vinkovci prodali 940 tisuća kubika drvnih sortimenata u vrijednosti 145 milijuna eura, dok je na razini Hrvatske iz vjetroloma prodano više od 1,5 milijuna kubika u vrijednosti većoj od 200 milijuna eura. Nisu odgovorili koliko ih je još ostalo, nego samo da su “veći dio” prodali. Također, kažu da će “drvni sortimenti iz sanacije i vjetroloma biti ponuđeni ugovornim kupcima zajedno s drvnim sortimentima iz redovne sječe prema svim uvjetima Javnih poziva za prodaju drvnih sortimenata te po cijeni iz Cjenika glavnih šumskih proizvoda.”
Kako god bilo, Uprava HŠ-a je ipak morala mijenjati propise po kojima prodaje trupce i to nakon ljetošnjeg sastanka u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva, te je 12. rujna usvojila novi članak Pravilnika o prodaji proizvoda i usluga. Njime je propisano da “u slučaju nastanka više sile i izvanrednih okolnosti, Uprava Društva može donijeti odluku o posebnim uvjetima prodaje roba i usluga s ciljem sprečavanja nastanka štete”.
To se, naime, spominje u obrazloženju odluke o prodaji dodatnih 10 posto hrastovih trupaca kupcima koji imaju važeće godišnje ugovore za 2024. godinu, uz dodatak da će se isporuka te količine trupaca žurno izvršiti, najkasnije do kraja godine, kako bi se “time spriječio gubitak kvalitete i smanjenje vrijednosti proizvedenih drvnih sortimenata”.
Javni poziv za 2025. Na internetskoj stranici HŠ-a trenutno je već i javni poziv za prodaju trupaca za 2025. godinu, a radi se o okvirnoj količini od 2,3 milijuna kubika trupaca za vlastitu preradu. U odluci o načinima i uvjetima prodaje drvnih sortimenata za iduću godinu kaže se da je predviđena prodaja putem ugovora (okvirni ugovor i godišnji ugovor), prodaja na blagajni te javno nadmetanje. Vezano za prodaju putem ugovora, podsjeća se da su Hrvtske šume i Udruženje drvno-prerađivačke industrije pri HGK sklopili Pismo razumijevanja za ugovaranje okvirnih i godišnjih ugovora za kupoprodaju trupaca 15. prosinca 2017. godine i Pismo razumijevanja za ugovaranje okvirnih i godišnjih ugovora od 19. travnja 2018. godine. Navodi se i da se okvirni ugovori mogu zaključiti na vrijeme do 31. prosinca 2027. godine, na osnovu planiranih, odnosno raspoloživih godišnjih količina proizvodnje drvnih sortimenata HŠ-a, a na temelju toga se zaključuje godišnji ugovor. Krajnji rok za potpis ugovora za 2025. godinu je 28. veljače iduće godine. |