Konferencija Lead to the top: “Kontinuirano učenje i usvajanje novih tehnologija nužni za karijerni rast”
Kako danas izgleda prijelaz iz middle u top menadžment i koji su izazovi prelaska iz operativnog u strateško vodstvo razgovaralo se na panelu Middle to Top Management Transition u sklopu konferencije Lead to the top u Zagrebu.
Voditi na vrhu, a ne samo doći do njega, zahtijeva puno više od izvrsnog poznavanja posla. Traži se nova razina zrelosti i širine pogleda. Emocionalna inteligencija i diplomatičnost nisu soft skills, već temeljne voditeljske sposobnosti koje određuju tko će samo upravljati zadacima, a tko inspirirati ljude.
Ivica Vrančić, iskusni konzultant i osnivač Verantiusa, iznio je važnu distinkciju: “Middle management vodi specijaliste. Top management vodi druge menadžere. To je potpuni pomak u načinu razmišljanja i djelovanja.“
Podsjetio je na opasnost mikromenadžmenta koji često zadrži lidere u zoni poznatoga: “Mikromenadžment je najskuplja karakterna osobina u top menadžmentu. Tko ne zna otpustiti potrebu za kontrolom, neće nikad upravljati sustavom.“ Prelazak na višu razinu, kako kaže Vrančić, podrazumijeva izgradnju emocionalne zrelosti i strateške širine.
Promjena paradigme upravljanja i definiranja uspjeha vidljiva je i u transformaciji upravljačkih metrika, odnosno KPI sustava. Tradicionalno, middle menadžment se fokusirao na tzv. “lag measures“ – pokazatelje koji mjere učinke iz prošlosti (npr. koliko se prodalo prošli mjesec), no, prijelaz u viši menadžment zahtijeva pomak prema “lead measures“, odnosno pokazateljima koji pokazuju što ćemo napraviti danas kako bismo osigurali bolje rezultate sutra.
Ova tranzicija znači da se više ne mjeri samo učinak, već predviđanja i usmjeravanja pravca rasta. Umjesto da lideri analiziraju samo što se dogodilo, postavljaju pitanja: Što sada činimo da ostvarimo dugoročnu održivost? Kako predvidjeti tržišne promjene i evoluirati proizvode, timove, procese?
Upravo ta promjena pristupa, otkrio je panel, od kontroliranja prošlosti prema vođenju budućnosti, ključna je razlikovna značajka između tri ključne promjene u matricama uspjeha: mjerenje doprinosa kroz kolektivne rezultate, fleksibilno određivanje ciljeva usklađenih s promjenjivim poslovnim ciklusima i jače vrednovanje kvalitativnih učinaka – poput mentorske uloge ili razvoja zaposlenika.
To znači da suvremeni lider mora razumjeti brojke, ali i priču koja se krije iza njih. Mojca Domiter, izvršna direktorica za ljude i kulturu u Atlantic Grupi, naglasila je da se lideri sutrašnjice biraju ne samo prema životopisu već više prema tome što je potrebno i najbolji fit za tim koji će voditi. Na umjetnu inteligenciju gleda kao na saveznika u organizacijskoj učinkovitosti: “AI je prilika da se lideri više bave ljudima, a manje excelima.”. Kao ključne osobine lidera istaknula je: mentalni sklop, iskustvo i strukturiranu podrška kroz mentorstvo i coaching.
Anita Letica predsjednica Uprave Philip Morrisa podsjetila nas je da karijera nije stvar pukih slučajnosti: “Mi sami određujemo svoj put. Morate znati što želite i to jasno reći.” Prelazak iz financija prema širim upravljačkim odgovornostima bila je za nju put samospoznaje: „Shvatila sam da me zanima rad s ljudima i ostvarenje rezultata kroz ljude, a ne samo Excel.“ Snaga napredovanja leži, kako je naglasila, u kombinaciji samorefleksije, hrabrih poteza i spremnosti za učenje.
Letica i Domiter su se osvrnule i na nelagodne situacije koje su neizbježne na karijernom putu. “Bilo je trenutaka kada je izostala nagrada za rezultat. U takvim trenutcima razočaranja važna je reakcija. Možete ostati ili otići. Ja sam birala ostati i isplatilo se“, ističe Letica. Domiter je rekla da je iskazivala spremnost za iskorak, ali da se to mnogo rjeđe događa s pozicija HR-a, a češće primjerice iz sektora marketinga i financija.
“Ne treba se bojati odgovornosti – ona je prilika da pokažete što znate i koliko vrijedite.“, istaknula je Martina Puljić, predsjednica Uprave Pleter-Usluga koja odgovornost vidi uvijek kao priliku. Na predrasude u muškom svijetu nije se osvrtala, znala je uvijek što želi i bila usmjerena na cilj i rezultat.
Ispričala je kako je upravo u teškim, nesavršenim kontekstima preuzimala inicijativu, znajući da volja i sustav oko nje čine razliku. Uspoređujući rad u javnom i realnom sektoru otkrila je da nema velike razlike, jedino zamjećuje da je u realnom sektoru više usmjerenje zaposlenika na rezultat, ali je dodala da se i to sada mijenja. Meritokracija i transparentno vrednovanje na temelju učinka ostaju njezin postulat: “Rad mora biti prepoznat i priznat kroz konkretne pokazatelje.“
Panelisti su se dotaknuli i generacijskih razlika i istaknuli nužnost obostrane adaptacije. Mlađi traže dvosmjernu komunikaciju i ravnopravnost u hijerarhiji, dok stariji donose iskustvo. Ključ je uzajamno prilagođavanje i prihvaćanje promjena.
Zaključeno je da su za uspješan prijelaz u top menadžment i daljnji karijerni rast nužni proaktivno upravljanje karijerom, kontinuirano učenje, jasno artikuliranje ciljeva, fleksibilnost u stilovima vođenja te spremnost na usvajanje novih tehnologija i metoda rada.
Udruga hrvatskih liderica okupljenih u Lead.you na ovom je skupu promišljala o budućnosti liderstva i tražila odgovore na izazove vodstva, jer, kako kaže predsjednica Udruge i predsjednica Uprave Marsh Hrvatska Jasminka Horvat Martinović: “Danas nitko nema sve odgovore, zato je važno imati ljude oko sebe s kojima ih možemo tražiti. I to je naša snaga. To je liderstvo nove generacije.”
