Marko Badurina (HPB) – Otpornost gospodarstva i transformacija bankarstva
Kad bih trebao odabrati jedan pojam kojim bih opisao domaće gospodarstvo u recentnoj povijesti, bila bi to – otpornost. Posljednjih godina unatoč globalnim izazovima, od pandemije, preko energetskih šokova do geopolitičkih previranja, Hrvatska nije samo preživjela, nego je ojačala i značajno osnažila i učvrstila svoju poziciju. Promatrajući razvoj hrvatskog gospodarstva u proteklom desetljeću, razvidan je impresivni uzlazni trend. Bruto domaći proizvod, zaposlenost, plaće i svi ključni makroekonomski pokazatelji kontinuirano rastu.
Podatak kako se nominalni BDP u razdoblju od 2020. godine gotovo udvostručio je posebno fascinantan kad se uzme u obzir kako je za prethodno udvostručenje bilo potrebno oko 16 godina. Konvergencija BDP-a po stanovniku prema prosjeku EU, što se u prošlosti činilo nedostižnim, s današnjih 77 % čini se vrlo blizu. Ulazak u euro-zonu i schengenski prostor, dodatno su učvrstili naš položaj, institucionalno i tržišno, unutar europske jezgre.
Ovo postignuće nije slučajno. Ono je rezultat ustrajnosti hrvatskih poduzetnika i poticajnih poreznih politika te više serija poreznog rasterećenja koje je Vlada RH provela, oslobodivši time potencijal za rast standarda i obrtaj novca u domaćem gospodarstvu. Banke su u tom procesu imale značajnu ulogu kao stabilizatori sustava, osiguravajući likvidnost gospodarstvu i građanima onda kad je to bilo najpotrebnije.
Za bankarski je sektor proteklih nekoliko godina, osobito razdoblje nakon ulaska u eurozonu, bilo dobro. Euro nam je donio dodatnu stabilnost, a klijentima sigurnost i niže transakcijske troškove, eliminirajući valutni rizik koji je desetljećima opterećivao bilance građana i poduzeća.
Gledajući prema 2026. ulazimo u novu faza ekonomskog ciklusa. Makroekonomski pokazatelji sugeriraju razdoblje „mekog prizemljenja“ europskog gospodarstva. Nakon borbe s inflacijom, zaokret u monetarnoj politici Europske središnje banke i trend ponovnog spuštanja referentnih kamatnjaka, mogli bi vratiti uvjete financiranja za poduzetnike na razine iz predinflacijskog perioda i stvoriti vrlo poticajno okruženje za novi investicijski ciklus, a time i nova radna mjesta i daljnje osnaženje našeg gospodarstva.
Ipak, bankarstvo u 2026. neće biti isto kao ono u 2025., dok se 2024. ili ranije godine čine gotovo kao daleka prošlost. Globalni trendovi s kojima se susrećemo na razini EU, ali i globalno, jasno ukazuju na dvostruku transformaciju: digitalnu i zelenu. O zelenoj je proteklih godina bilo mnogo govora i mogu reći da je danas integrirana u bankarsko poslovanje u potpunosti.
Ali digitalizacija će biti to što će determinirati naše poslovanje u bližoj budućnosti. Biti digitalan više nije prednost niti opcija. To je preduvjet i temelj konkurentnosti, u kojoj konkurenti nisu samo banke u Hrvatskoj, nego i novi igrači koji su 100 % digitalni. Ipak uvjeren sam kako će klijenti prepoznati one institucije koje nisu samo neutralni posrednici i pružatelji usluga, već aktivni stvaratelji vrijednosti za zajednicu, u uvjetima kada se svijet suočava sa svim izazovima digitalnoga doba.
HPB je spreman preuzeti ulogu savjetnika i partnera u toj tranziciji. Upravo na sjecištu napredne tehnologije i održivog poslovanja – HPB vidi svoju ključnu priliku i izazov.
Zaključno, protekle godine su bile istinski transformacijske za HPB. Nakon što smo krajem 2023. ušli u top 5 banaka u Hrvatskoj, cilj nam je nastaviti s trendom održivog i kontinuiranog rasta. Taj ulazak u društvo pet najvećih nije samo statistički podatak: rezultat je to organskog i anorganskog rasta, odnosno uspješnih i brzih reakcija na tržišne prilike, čime smo dokazali kako domaća banka može imati kapacitet, znanje i snagu za složene akvizicije i upravljanje kriznim situacijama.
Transformacija Hrvatske poštanske banke nije gotova. Ona je stalna. I stoga 2026. godinu moj tim i ja dočekujemo s novim ambicijama za koje sam 100 % uvjeren da ćemo ih i ostvariti, kao i sve do sada.