Mladima je danas sve dostupno, ali im brzo dosadi. Veliki problem je regulacija digitalnih platformi, osobito radi jedne stvari
Unatoč dobrim namjerama, novi Zakon o igrama na sreću ne ostvaruje očekivane rezultate. Posebno se to odnosi na digitalne platforme poput TikToka, Facebooka i YouTubea, koji često ne provode lokalne propise, što će posljedično dovesti do rasta ilegalnog tržišta.
Na panelu “Zabava s mjerom – Što trebamo znati?” u zagrebačkom Rougemarin parku okupili su se predstavnici obrazovnog, sportskog i industrije priređivača igara na sreću kako bi raspravili o izazovima digitalnog okruženja, kratke pažnje mladih, novim zakonodavnim okvirima i potrebi za odgovornim oglašavanjem igara na sreću.
Panel je moderirala Željka Perić, a sudjelovali su Marko Babić, menadžer za međunarodne odnose i suradnju te glasnogovornik Hrvatske Lutrije, Ante Cicvarić, marketing manager Hrvatskog nogometnog saveza, Predrag Pale, profesor na Fakultetu elektrotehnike i računarstva i Ozren Kronja, izvršni direktor Hrvatske udruge digitalnih izdavača.
“Unatoč dobrim namjerama, novi Zakon o igrama na sreću ne ostvaruje očekivane rezultate”, istaknuo je Kronja. “Posebno se to odnosi na digitalne platforme poput TikToka, Facebooka i YouTubea, koji često ne provode lokalne propise, što će posljedično dovesti do rasta ilegalnog tržišta. To predstavlja problem jer na taj način mladi lakše dolaze do nelegalnih ponuda igara na sreću”, smatra Kronja.
Profesor Pale upozorio je na ponašanja mladih koja odrastaju u digitalnom svijetu, a jedno od glavnih obilježja su pad koncentracije mladih, s nekadašnjih 45 na svega 10 minuta, što zahtijeva prilagodbu posebno nastavnih metoda.
Zainteresirati mlade za znanje, ne samo imanje
“Djeci je danas sve dostupno, ali im ništa nije izazovno. Zato im sve brzo postane dosadno. Znanje se mora prenositi aktivno, s puno interakcije – ne samo frontalnim predavanjem”, istaknuo je Pale. Dodao je da je i paradoks suvremenog obrazovanja to što još radimo po modelu iz 1911. godine, dok studenti dolaze s mobitelima i očekuju brzinu i dinamiku. Potrebno je više rasprava, aktivnosti i prilagodbe realnom okruženju u kojem mladi žive kako bi ih zainteresirali za znanje, a ne samo imanje. Tu je izuzetno važna i uloga cijelog društva koje njeguje te vrijednosti“, naglasio je Pale.
Marko Babić iz Hrvatske Lutrije istaknuo je kako poslovanje kompanije već više od 50 godina počiva, između ostalog, i na komponenti društvene odgovornosti.
“Kontinuirano podržavamo ranjive odnosno potrebite društvene skupine te provodimo najviše svjetske i europske standarde društveno odgovornog poslovanja. Sve nove igre prije formalnog uvođenja prolaze procjenu potencijalnog štetnog utjecaja na sve relevantne skupine, s posebnim naglaskom na mlađu populaciju. Hrvatska Lutrija prva je lutrijska organizacija u ovom dijelu Europe koja posjeduje certifikat odgovornog priređivača izdan od strane udruženja European Lotteries. Certifikat je potvrda da je djelovanje Hrvatske lutrije usklađeno s najvišim europskim standardima odgovornog priređivanja igara na sreću te je Hrvatska Lutrija na taj način učvrstila svoju poziciju lidera na tržištu igara na sreću”, istaknuo je Babić.
Prevencija rizičnog ponašanja
Dodao je kako Hrvatska Lutrija iznimnu pozornost i vrijeme posvećuje inicijativama usmjerenim na očuvanje mentalnog zdravlja djece i mladih te prevenciji rizičnih ponašanja povezanih s igrama na sreću.
“Sudjelujemo u međunarodnom projektu posvećenom očuvanju mentalnog zdravlja djece i mladih pod vodstvom Vijeća Europe i Europske komisije koji uključuje devet članica EU i hrvatske institucije poput HZJZ-a i Ministarstva zdravstva. Cilj navedenog projekta je sinergijskim učinkom inter-institucionalne suradnje detektirati ključne probleme i izazove a zatim pronaći konkretna rješenja koja će donijeti značajniji i konkretniji pomak”, rekao je Babić.
Ante Cicvarić iz HNS-a govorio je o partnerstvima s industrijom igara na sreću i razgraničenju uloga. “Sponzorski novac iz industrije ulažemo u razvoj nogometa što je temeljna zadaća i svrha postojanja HNS-a. Kad govorimo o oblicima aktivacija sa svim partnerima, prioritet u HNS-u je kontrola sadržaja s posebnim naglaskom na partnerstva s priređivačima igara na sreću. Ako netko to ne želi, zahvaljujemo se na suradnji”, rekao je Cicvarić.
Naglasio je i važnost jasne komunikacije. “Nama je ključno da ne potičemo rizična ponašanja, već gradimo pozitivan odnos prema sportu i disciplini.”
Kronja je istaknuo razliku između izvještavanja i oglašavanja te upozorio na kompleksnost digitalnog ekosustava. “Novi Zakon o igrama na sreću ne uzima specifičnosti digitalnog ekosustava te snažno ograničava regulirane medije, a ostavlja Big Tech platforme izvan kontrole. Rezultat je dodatna regulacija već reguliranih hrvatskih medija, dok se platforme koje okupljaju mlade – poput Googlea, Mete, TikToka i sličnih – prepuštaju vlastitoj samoregulaciji”, rekao je Kronja.
Dodao je da ta samoregulacija redovito nije usklađena s lokalnim zakonima, već u najboljem slučaju s europskim aktima i uredbama. Paralelno, ovakvo rješenje predstavlja “meku” za ilegalne priređivače igara na sreću koji posluju putem interneta, a koji će sada biti najzastupljeniji u raznim digitalnim oglasima – kako na Big Tech platformama, tako i na ilegalnim stranicama.
“Najbolji primjer je Italija, koja je uvela sličnu regulaciju oglašavanja na digitalnim kanalima. Tamo godišnje više od milijardu eura odlazi na ilegalna digitalna kasina. Italija godišnje gasi više od 10.000 takvih kasina, no bezuspješno, jer svi oni otvaraju paralelne domene i stranice čim se postojeće ugase”, smatra Kronja.
Dodatne ručne provjere
Državna tajnica Tereza Rogić Lugarić mišljenja je da se problematika ilegalnih priređivača već rješava putem mjera blokade pristupa Internet stranicama nelicenciranih priređivača implementiranih Zakonom o izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona još 2019. godine, kada je regulirano sprječavanje obavljanja nedozvoljene gospodarske djelatnosti putem interneta.
“U Ministarstvu financija provedene su stručne konzultacije o primjeni automatiziranog načina blokade koji po ključnim riječima pronalazi stranice koje trebaju biti blokirane te se kao nedostatak automatiziranog sustava utvrdila mogućnost da se sistemskim pretraživanjem obuhvate Internet stranice koje uopće ne nude mogućnost sudjelovanja u igri nelicenciranih priređivača. Stoga će unatoč automatizaciji faze pretraživanja biti obvezna dodatna ručna provjera rezultata sistemskog pretraživanja kako se ne bi blokirale pogrešne stranice“, ističe državna tajnica Rogić Lugarić.
“Kako bi se povećala učinkovitost navedene mjere sprječavanja sudjelovanja građana u igrama nelicenciranih priređivača igara na sreću putem interneta, Zakonom o izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona, koji je stupio na snagu 1. siječnja 2025., regulirano je dodatno proširenje mjera uvođenjem blokade uplata u nedozvoljene igre na sreću koju će provoditi pružatelji platnih usluga. K tome, praksa europskih zemalja pokazuje kako je stroži zakonski okvir alat za obraćanje i upozorenje tzv. big tech platformama”, poručila je Rogić Lugarić.
